DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 63 — kalamljenjem, oplemenjivanjem ili ciepljenjem. Oplemenjivanje ili ciepljenje voćaka jest spajanje divljake ša mladicom ili pupoljkom jur oplemenjene vodke. Kad su biljke — divljake tako uzgojene, da su debele 0´5 cm., preduzeti možemo ciepljenje ili kalamljenje. Kalamljenje počimlje u polovici mjeseca kolovoza i traje sve do proljeća, kada u voćkama poeme kolati mezga. Ciepovi imaju u travnjn već zasadjeni biti i to, u četverokutnoj ili peternoj sadnji, u kojoj su biljke i redovi od 30 do 100 cm. razda´eko. Mjeseca ožujka i travnja, za suha vremena ciepe se breskve, kajsije, trešnje, kruške, a najkasnije jabuke. Dosada jest poznato jedanaest načina kalamljenja. Da opišem sve ove načine, trebalo bi odgovarajućih likova, za koje bi trebalo više truda i troška. Pa buduć sam navedenim nastojao izta´vnuti načela, po kojih se može započeti voćarstvo, to mnijem, da je ovo za početak dovoljno. Onomu, koga zanimaju opisi svih načina kalamljenja i dalnji uzgoj voćke u ciepiljnjaku, preporučujem knjigu pod naslovom «Temeljni nauci umnoga voćarstva* od R. Erdmanna, prevedenu po J. Ciganoviću, koja se može dobiti u Zagrebu u knjižari Fr. Suppana. Da mogu biljke, iz sijališta dospiele u rasadnjak i ciepilnjak, op emenjene biti, ima se Čekati jednu, dvije godine ; za oto vrieme, kad je sve drugo prema gornjem uredjeno, možemo se poskrbiti, da nam budu uciepljene voćke i na drugi način. Kad imade već dovoljno divljaka sposobnih za ciepljenje, najpraktičnije bi bilo, da se za ciepljenje umoli mjestni učitelj, koji će sa svojom izvježbanom djecom izvan učevnih sati ciepljenje preduzeti. To bi bilo nuždno bar prve godine, gdje nema vrt ara, dok se nadziratelji i nekoliko ljudi ne upute u oplemenjivanje voćaka. Dobar uspjeh bi se bio polučio osobito onda, kad bi se djeci, ako ne nadnica, a ono mala nagrada prema uspjehu dopitala. I lugari mogh bi se tom prigodom naučiti kalamljenju, te bi ne samo njima to od koristi bilo, nego bi im i na diku služilo, kad bi više divljaka u šumi oplemeniti mogli. |