DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 69 —


t. j . na temelju gornje šumske pristojbe za ciepku i piljenu
gradju, i na temelju razmjera tehničkog drveta napram ogrievnom
t. j . 60 : 40 iznašala bi eiena iuvesticijonalnom hrastu
75 for. 63 nč. u istinu polučeno je, kako znamo, za taj hrast
samo 63 for. 20 nč. t. j . za 12 for. 40 nč. manje. Ta diferencija
bila bi još veća kada bi za podlogu gornjega računa
uzeli 66—^70´´o tehničke drvne gromade; poznato je naime, da
mnogi drvotržci tako izrabe sječine u tehničku] svrhu, da jedva
25^30"jo odpadaka u sječini ostane.
Time je, mislim, nepobitno dokazano, da sadanja šumska
pristojba ne stoji u razmjerju sa tržnom cienom, odnosno d a
je šumska pristojba napram drvnom trgu previsoka;
usljed toga morala se je drvna gromada,
a za volju i na račun šumske pristojbe
na toliko sniziti, koliko je to nuždno bilo, da
se hrastovi uzmognu prodati uz onu cienu,
koju drvni trg platiti može.


Prema tomu izpostavlja se kao konačni rezultat ovoga
razmatranja sliedeče: 1. da kod investicijonalnih hrastova niesmo
po kubiku polučili cienu od 16 for. 57 nč., nego samo:
6320 : 5´21 = 12 for, 50 nč.; obratno pako, da je izrabljena
tehnička drvna gromada (5-21 m´) veća od one, koja je u
prodaji i procieni izkazana (3´81 m´), (To valja u ostalom
razmjerno i za hrastove državne uprave i brodske imovne
občine);


2. da će nam kod vodjenja očevidnika za izrabljenu drvnu
gromadu pojedinih godišnjih sječina samo na taj način razjašnjena
biti ona znatna diferencija izmedju propisan e i
sbilja dobivene, odnosno prodane drvne gromade,
koja diferencija iznaša kod investicijonalnih sječina za g. 1897.
100 — (43-7 + 25) = 31-3<´|o manjka
Mislimo, da su ob´e gornje točke u šumskom gospodarstvu
dosta važne, a da nas ponukaju na to, da nerazmjer izmedju
šumske pristojbe i tehničke drvne gromade odstranimo na taj
način, da šumsku pristojbu svedemo u sklad sa drvotržnim