DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 69 — t. j . na temelju gornje šumske pristojbe za ciepku i piljenu gradju, i na temelju razmjera tehničkog drveta napram ogrievnom t. j . 60 : 40 iznašala bi eiena iuvesticijonalnom hrastu 75 for. 63 nč. u istinu polučeno je, kako znamo, za taj hrast samo 63 for. 20 nč. t. j . za 12 for. 40 nč. manje. Ta diferencija bila bi još veća kada bi za podlogu gornjega računa uzeli 66—^70´´o tehničke drvne gromade; poznato je naime, da mnogi drvotržci tako izrabe sječine u tehničku] svrhu, da jedva 25^30"jo odpadaka u sječini ostane. Time je, mislim, nepobitno dokazano, da sadanja šumska pristojba ne stoji u razmjerju sa tržnom cienom, odnosno d a je šumska pristojba napram drvnom trgu previsoka; usljed toga morala se je drvna gromada, a za volju i na račun šumske pristojbe na toliko sniziti, koliko je to nuždno bilo, da se hrastovi uzmognu prodati uz onu cienu, koju drvni trg platiti može. Prema tomu izpostavlja se kao konačni rezultat ovoga razmatranja sliedeče: 1. da kod investicijonalnih hrastova niesmo po kubiku polučili cienu od 16 for. 57 nč., nego samo: 6320 : 5´21 = 12 for, 50 nč.; obratno pako, da je izrabljena tehnička drvna gromada (5-21 m´) veća od one, koja je u prodaji i procieni izkazana (3´81 m´), (To valja u ostalom razmjerno i za hrastove državne uprave i brodske imovne občine); 2. da će nam kod vodjenja očevidnika za izrabljenu drvnu gromadu pojedinih godišnjih sječina samo na taj način razjašnjena biti ona znatna diferencija izmedju propisan e i sbilja dobivene, odnosno prodane drvne gromade, koja diferencija iznaša kod investicijonalnih sječina za g. 1897. 100 — (43-7 + 25) = 31-3<´|o manjka Mislimo, da su ob´e gornje točke u šumskom gospodarstvu dosta važne, a da nas ponukaju na to, da nerazmjer izmedju šumske pristojbe i tehničke drvne gromade odstranimo na taj način, da šumsku pristojbu svedemo u sklad sa drvotržnim |