DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 75 Todine 1888. 1889. 1890. 1891. 1892. 1893. 1894. 1895. 1896. 1897. via Trst 14,304.021 13,076.317 5,420.494 7.584.283 7,167.791 7,119.965 2,552.475 2,783.356 4,759.155 1,538.079 via Rieka 40,116.273 48,519.889 38,897.291 60,803.597 33,952.925 53,130.919 52,292.606 31,410.288 37,156.901 34,309.422 Ukupno 54,420.294 61,596.206 44,317.785 68,387.880 41,120.716 60,250.884 54,845.081 34,223.644 41,916.056 35,847.501 Književne objave. Der hohere forstliche Unterriclit mit besondercr Beriieksichtigung seines gegenflSrtigen Zustandes in Preussen od Dr. H. Martiiia kr. pruskog šumarnika. Lipsko 1897. 0 ovomu pitanju, kcje još i danas mnoge stručare u Njemačkoj u velike zanima, iztaknno je u gore spomenutoj brošuri pisac svoje nazore, navlastito spomenuo, u čemu se današnjom višom šumarskom nastavom u Pruskoj ne slaže. Ponajprije zauzet je pisac za onu prednaobrazbu, koja se stiče u gimnaziju ili realnom gimnaziju, jer da ta najbolje odgovara budućem slušanju šumarskih disciplina; a isto je tako zauzet i za jednogodišnju šumarsku predpraksu, u kojoj može svako upoznati osebine šumarske službe i biti sam sa sobom na čistu, ima li nagnuća i spreme za to zvanje, ili ne. Pisac nije proti šumarskoj nastavi na isoliranih šumarskih akademija, nu još je više zauzet za prenos iste na universu i to ponajviše sa ekonomskih razloga, jer veli, ako su akademije doista dobre, tada su veoma skupe. Glede razporeda samih pojedinih disciplina, pisac je sporazuman sa onim do sada običajnim načinom, naime da se ponajprije svrše temeljne discipline. Gledom na matematiku veli pisac, da joj kao posebnom predmetu za šumare mjesta ne ima i daje dovoljno ono matematsko predznanje, koje pojedinac sa srednje škole sa sobom donese. Da ga ne bi tko zlo razumio, primjećuje, da je svojedobno bio kao djak Hejera, i kao takav upravo uzgojen tako, da pripisuje osobitu važnost matematici, pače je i svoj doktorat djelom iz čiste više matematike svojedobno položio, nu odnošaji u praksi osvjedočili su ga o protivnom. Dapače i gledom na matematiku, u koliko se ista kod ostalih pomoćnih |
ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 76 — predmeta rabi, neka se ne ide predaleko. Višja matematika u obće da ne treba. Što se pojedinih djelova naravoslovne nauke tiče, neka se i takovi samo n toliko uzmu, u koliko je to šumarstvu doista od nužde. Svi pako djelovi ne mogu se smatrati šumaru jednako potrebitimi, već neka se najviše pomnje posveti botaniki, a manje zoologiji i rudstvu, najmanje geologiji, koja za samo šumarstvo samo malu važnost ima. Glede kemije veli pisac, da joj je glavna važnost samo u tom, što se bez nje ne bi mogla botanika, ni nauka o stojbini pravo razumjevati, nu nije prijatelj kemijskim vježbam u laboratoriju, koje kao suvišne zabacuje. U koliko je pisac otrgao matematici i možda ostalim temeljnim disciplinami, to tim obilnije želi taj manjak nadopuniti proširenje m naobrazbe u nacijonalnoj ekonomiji i njoj srodnih grana znanosti. Da se obuka u nacionalnoj ekonomiji imade osobito važnom smatrati, razlog je taj, što o toj znanosti nije absolventom srednje škole ništa poznato, već im je to predmet skroz nov ; nadalje što se šumska uprava i politika ne mogu bez zasade nacionalne ekonomije ni pravo razumjeti; konačno jer je znanje nacionalne ekonomije u tiesnom savezu sa uredjenjem i procjenom šuma, pak računanjem vriednosti šuma, kao što i svakim gospodarenjem u obće. Glede svega dosele izkazanoga podpunoma se slažemo sa nazori pisca, jedino ne glede toga, da za vrieme teoretične obuke svaka praksa izostane. Pisac drži, da se skroz praktični poslovi izključivo budućoj praksi prepustiti moraju, prem je inače zauzet i za manje ekskurzije u razne šumske revire, pak za jednu veliku ekskurziju, kojoj pripisuje veliku uzgojnu važnost u obće, a ne samo obzirom na usavršenje u samo struci. Sa postojećim obsegom i poredjajom tih šumsko-strućnih predmeta* pisac gornje brošure u glavnom je sporazuman sa sadanjom naukovnom osnovom pruskih šumarskih akademija, nu nije zadovoljan time, da se ona jedna godina, koju ima kandidat šumarstva sprovesti na univerzi, da tamo sluša nauke pravne naravi, ne može pravo upotriebiti i to sa više razloga. Uči li kandidat pravne nauke — a međju timi dakako i nacionalnu ekonomiju — nakon svršenih studija na akademiji, što se u ostalom preporučuje, ne odgovara to pravo svrsi, kao što pravo svrsi ne odgovara, svrši li * Kakovi se stručni predmeti, kojim redom i u kojem obBegu na šumarskim akađemijam u Pruskoj predaju, priobćio sam jur u br. 12. „Šumarskog lista" od godine 1897. |
ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 77 — svoju godinu na univerzi prije, nego li će poći na akademiju. Tako isto, veli pisac, zlo je, što ne ima točnih propisa, koje sve predmete i u kojem obsegu da kandidat na universi sluša Većinom, veli on, upotrebljavaju kandidati onu godinu univerzitetskih studija — jer i onako redovno nakon polazka akademije slušaju na univerzi —za opetovanje onih predmeta, koje su na akademiji slušali, da se priprave za prvi «znanstveni izpit». A kako i ne bi, kad im je na tom izpitu dokazati sve znanje, koje su tečajem naukovanja stekli u temeljnih, pomoćnih i lih šumarsko-stručnih disciplinah S pravom veli pisac, morao bi se taj prvi izpit podieliti na dva izpita, od kojih bi jedan temeljne i pomoćne, a drugi lih šumsko-stručne predmete obuhvaćao. Glede daljnje izobrazbe abiturienta šumarstva, kad je isti već stupio u praktičnu šumarsku službu, veli pisac, ima mxi se dati prilika, da se u svih granah šumarske prakse što bolje usavrši, pak se sa sadanjim stanjem zadovoljava, a zahtieva jedino, da se ta praksa bar na 3 godine produlji, a iza toga dolazeći državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva da bude što praktičniji. Ova je brošura pisana jasno i dosta je kratka — obsiže samo 46 stranica — pak zaslužuje obzira navlastito u ovaj čas od strane naših mjerodavnih krugova. J. Partaš . Die Bentabilitat der Foršumskog asesora. Berlin 1897. Ova knjižica — koja obsižestT uirtschaft svem 75 od W. stranica Trebeljahra, kr. — ima glavnu zadaću, kako i sam pisac kaže, objasniti temeljne zasade računanja vriednosti šuma i šumarske politike, odnosno nazore dvih smjerova ili škola, koje medjusobno neprestano vojuju, naime onih, od kojih ide jedna za najvećim čistim prihodom šuma (Waldreinertrag); a druga PresslerHeyer- Judeichova, za najvećim čistim prihodom šumskoga zemljišta (Bodenreinertrag). Pisac je osvjedočen o izpravnosti Presslerove nauke, pak na temelju zasada nacionalne ekonomije i matematike nastoji to čitaocu u pojedinih praktičnih primjerih dokazati, stavljajuć se izmjenično i na stanovište stare škole, da se tim bolje razlika i osebine stare i nove škole predoče. Akoprem je pisac, kako gore spomenusmo, pristaša nove škole, ipak se trudi biti što objektivnije, tako da i sam upućuje na manjke te nove škole, kada bi se čitavo gospodarstvo u državnih pruskih šumah htjelo po zahtjevih iste dosljedno provesti. Kolike je koncesije pisac voljan učiniti t. zv. staroj školi, izriče on u drugom dielu svoje knjige, jer je naime čitavu knjigu podielio u dva diela i to: u teoretski i praktički dio. |