DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 75
Todine
1888.
1889.
1890.
1891.
1892.
1893.
1894.
1895.
1896.
1897.


via Trst
14,304.021
13,076.317
5,420.494


7.584.283
7,167.791
7,119.965
2,552.475
2,783.356
4,759.155
1,538.079
via Rieka
40,116.273
48,519.889
38,897.291
60,803.597
33,952.925
53,130.919
52,292.606
31,410.288
37,156.901
34,309.422


Ukupno
54,420.294
61,596.206
44,317.785
68,387.880
41,120.716
60,250.884
54,845.081
34,223.644
41,916.056
35,847.501


Književne objave.


Der hohere forstliche Unterriclit mit besondercr Beriieksichtigung
seines gegenflSrtigen Zustandes in Preussen od Dr. H.
Martiiia kr. pruskog šumarnika. Lipsko 1897.


0 ovomu pitanju, kcje još i danas mnoge stručare u Njemačkoj u
velike zanima, iztaknno je u gore spomenutoj brošuri pisac svoje nazore,
navlastito spomenuo, u čemu se današnjom višom šumarskom nastavom
u Pruskoj ne slaže. Ponajprije zauzet je pisac za onu prednaobrazbu,
koja se stiče u gimnaziju ili realnom gimnaziju, jer da ta najbolje odgovara
budućem slušanju šumarskih disciplina; a isto je tako zauzet i
za jednogodišnju šumarsku predpraksu, u kojoj može svako upoznati osebine
šumarske službe i biti sam sa sobom na čistu, ima li nagnuća
i spreme za to zvanje, ili ne.


Pisac nije proti šumarskoj nastavi na isoliranih šumarskih akademija,
nu još je više zauzet za prenos iste na universu i to ponajviše
sa ekonomskih razloga, jer veli, ako su akademije doista dobre,
tada su veoma skupe.


Glede razporeda samih pojedinih disciplina, pisac je sporazuman sa
onim do sada običajnim načinom, naime da se ponajprije svrše temeljne
discipline. Gledom na matematiku veli pisac, da joj kao posebnom
predmetu za šumare mjesta ne ima i daje dovoljno ono matematsko
predznanje, koje pojedinac sa srednje škole sa sobom donese. Da
ga ne bi tko zlo razumio, primjećuje, da je svojedobno bio kao djak
Hejera, i kao takav upravo uzgojen tako, da pripisuje osobitu važnost
matematici, pače je i svoj doktorat djelom iz čiste više matematike svojedobno
položio, nu odnošaji u praksi osvjedočili su ga o protivnom. Dapače
i gledom na matematiku, u koliko se ista kod ostalih pomoćnih




ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 76 —


predmeta rabi, neka se ne ide predaleko. Višja matematika u obće da
ne treba.


Što se pojedinih djelova naravoslovne nauke tiče, neka se i takovi
samo n toliko uzmu, u koliko je to šumarstvu doista od nužde. Svi
pako djelovi ne mogu se smatrati šumaru jednako potrebitimi, već neka
se najviše pomnje posveti botaniki, a manje zoologiji i rudstvu, najmanje
geologiji, koja za samo šumarstvo samo malu važnost ima. Glede
kemije veli pisac, da joj je glavna važnost samo u tom, što se bez nje
ne bi mogla botanika, ni nauka o stojbini pravo razumjevati, nu nije
prijatelj kemijskim vježbam u laboratoriju, koje kao suvišne zabacuje.


U koliko je pisac otrgao matematici i možda ostalim temeljnim
disciplinami, to tim obilnije želi taj manjak nadopuniti proširenje m
naobrazbe u nacijonalnoj ekonomiji i njoj srodnih grana
znanosti.


Da se obuka u nacionalnoj ekonomiji imade osobito važnom smatrati,
razlog je taj, što o toj znanosti nije absolventom srednje škole
ništa poznato, već im je to predmet skroz nov ; nadalje što se šumska
uprava i politika ne mogu bez zasade nacionalne ekonomije ni pravo
razumjeti; konačno jer je znanje nacionalne ekonomije u tiesnom savezu
sa uredjenjem i procjenom šuma, pak računanjem vriednosti šuma,
kao što i svakim gospodarenjem u obće.


Glede svega dosele izkazanoga podpunoma se slažemo sa nazori
pisca, jedino ne glede toga, da za vrieme teoretične obuke svaka praksa
izostane. Pisac drži, da se skroz praktični poslovi izključivo budućoj
praksi prepustiti moraju, prem je inače zauzet i za manje ekskurzije u
razne šumske revire, pak za jednu veliku ekskurziju, kojoj pripisuje veliku
uzgojnu važnost u obće, a ne samo obzirom na usavršenje u samo
struci.


Sa postojećim obsegom i poredjajom tih šumsko-strućnih predmeta*
pisac gornje brošure u glavnom je sporazuman sa sadanjom naukovnom
osnovom pruskih šumarskih akademija, nu nije zadovoljan time, da se
ona jedna godina, koju ima kandidat šumarstva sprovesti na univerzi,
da tamo sluša nauke pravne naravi, ne može pravo upotriebiti i to sa
više razloga.


Uči li kandidat pravne nauke — a međju timi dakako i nacionalnu
ekonomiju — nakon svršenih studija na akademiji, što se u ostalom preporučuje,
ne odgovara to pravo svrsi, kao što pravo svrsi ne odgovara, svrši li


* Kakovi se stručni predmeti, kojim redom i u kojem obBegu na šumarskim
akađemijam u Pruskoj predaju, priobćio sam jur u br. 12. „Šumarskog lista" od
godine 1897.


ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 77 —


svoju godinu na univerzi prije, nego li će poći na akademiju. Tako isto,
veli pisac, zlo je, što ne ima točnih propisa, koje sve predmete i u
kojem obsegu da kandidat na universi sluša Većinom, veli on, upotrebljavaju
kandidati onu godinu univerzitetskih studija — jer i onako
redovno nakon polazka akademije slušaju na univerzi —za opetovanje onih
predmeta, koje su na akademiji slušali, da se priprave za prvi «znanstveni
izpit». A kako i ne bi, kad im je na tom izpitu dokazati sve
znanje, koje su tečajem naukovanja stekli u temeljnih, pomoćnih i lih
šumarsko-stručnih disciplinah S pravom veli pisac, morao bi se taj prvi
izpit podieliti na dva izpita, od kojih bi jedan temeljne i pomoćne, a
drugi lih šumsko-stručne predmete obuhvaćao.


Glede daljnje izobrazbe abiturienta šumarstva, kad je isti već stupio
u praktičnu šumarsku službu, veli pisac, ima mxi se dati prilika, da se
u svih granah šumarske prakse što bolje usavrši, pak se sa sadanjim
stanjem zadovoljava, a zahtieva jedino, da se ta praksa bar na 3 godine
produlji, a iza toga dolazeći državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga
gospodarstva da bude što praktičniji.


Ova je brošura pisana jasno i dosta je kratka — obsiže samo
46 stranica — pak zaslužuje obzira navlastito u ovaj čas od strane naših


mjerodavnih krugova. J. Partaš .
Die Bentabilitat der Foršumskog asesora. Berlin 1897.
Ova knjižica — koja obsižestT
uirtschaft
svem 75
od W.
stranica
Trebeljahra, kr.
— ima glavnu


zadaću, kako i sam pisac kaže, objasniti temeljne zasade računanja
vriednosti šuma i šumarske politike, odnosno nazore dvih smjerova ili
škola, koje medjusobno neprestano vojuju, naime onih, od kojih ide jedna
za najvećim čistim prihodom šuma (Waldreinertrag); a druga PresslerHeyer-
Judeichova, za najvećim čistim prihodom šumskoga zemljišta
(Bodenreinertrag).


Pisac je osvjedočen o izpravnosti Presslerove nauke, pak na temelju
zasada nacionalne ekonomije i matematike nastoji to čitaocu u pojedinih
praktičnih primjerih dokazati, stavljajuć se izmjenično i na stanovište
stare škole, da se tim bolje razlika i osebine stare i nove škole
predoče. Akoprem je pisac, kako gore spomenusmo, pristaša nove škole,
ipak se trudi biti što objektivnije, tako da i sam upućuje na manjke
te nove škole, kada bi se čitavo gospodarstvo u državnih pruskih šumah
htjelo po zahtjevih iste dosljedno provesti. Kolike je koncesije pisac
voljan učiniti t. zv. staroj školi, izriče on u drugom dielu svoje knjige,
jer je naime čitavu knjigu podielio u dva diela i to: u teoretski i
praktički dio.