DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 97 — 4. s uspjehom svršena pučka škola ili bar pridonieti vjerodostojan dokaz, da molitelj znade dobro čitati i pisati. 5. da je molitelj pripadnik Hrvatske, Slavonije ili Dalmacije. 6. da je molitelj sin lugara, seljaka ili malog seeskog obrtnika i da za lugarsku službu pokazuje volje i Ijtibavi. Za polaznike lugarskih tečajeva stavili bi se isto takovi uvjeti, jedino bi takovi imali dokazati, da su bar dvie godine neprekidno kao lugarski pomoćnici, podlugari ili lugari službovali, da nisu mladji od 20, a stariji od 35 godina. Uredjenje lugarnica moralo bi biti skroz jednostavno, kao što je i u Austriji, a još više u Ugarskoj u obće takovo, da si pitomac ne može stvoriti iluzije, da bi mogao biti ikada što drugo, nego li lugar. Osobito bi trebalo paziti na strogu disciplinu, marljivost, praktični rad i na to, da bude pitomac ne samo uzgojen za dobra lugara, već i vješta lovca, odnosno nadzirača lova. Sama obuka imala bi se udesiti slično onoj u austrijskih lugarnicah, nu staviti na znatno niži niveau i to na po prilici onakav, kakav je propisan za polaznike tečajeva u Bregenzu. Potanje o tom kao i o samom unutarnjem uredjenju, kućnom redu i disciplinarnih propisih, progovorit ćemo kojom drugom zgodom. Prodaja stabala uz premjerbu i prodaja stojećih stabala po surovoj drvnoj gromadi bez premjerbe u državnih šumah otočkog kr. šumskog ureda. 1. Prodaja stabala uz premjerlbu. Kao što je poznato, unovčuju se stabla u šumah kr. šumskog ureda u Otočcu putem t. zv. premjerbe, dočim se prodaja po stojećih stablih bez premjerbe tekar uvesti namjerava. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 98 — Neka mi bude dozvoljeno u nekoliko redaka opisati po stupak kod prvoga načina unovčivanja, da i oni štovani čita telji, koji nisu imali prilike takovom se prodajom baviti, vide, na koji se način unovčenje stabala putem premjerbe provadja. Ponajprije sastavi se na temelju gospodarstvene osnove drvosječna osnova za dotičnu godinu i tako obračunana povr šina drvosjeka odbode se u naravi. < Sječivi drvni prihod ne procienjuje se posebice, nego se po jur sastavljenoj drvosječnoj osnovi izkaže i javnom dražbom prodađe onom nudioeu, koji najpovoljniju cienu po m^ tehnički sposobnog drva ili po prostornom metru goriva ponudi. Stabla se dakle ne procienjuju, niti ne bilježe prije prodaje, nego se tekar onda odkazuju, kada je trgovac dotični drvosjek već kupio, te unaprvo uplatio pripadajuću šumsku pristojbu za pojedine šumske doznačniee, glaseće na stanoviti broj m´ tehnički sposobnog ili ogrievnog drva. Šumar odkaže stabla u drvosjeku na pojedine doznačniee prama tome, koliko je trgovac uplatio. Prigodom doznačivanja morao bi u glavnom nastojati, da ne odkazuje ni više ni manje, nego li mu drvosječna osnova propisuje. Nu riedko ee se kada taj cilj postići moći, jer, pomisliv si prebornu šumu, u kojoj na istoj površini nisu svi dobni razredi pravilno zastupani, a takove su, tako rekuč, sve naše sastojine, morati će se skoro uviek više ili manje doznačiti, nego li bi nam to po drvosječnoj osnovi dozvoljeno bilo. Uzmimo prebornu šumu, u kojoj nalazimo samo najstariji i najmladji dobni razred zastupan. Naravna je stvar, da će šumar u takovoj sastojini staro drveće obilnije doznačivati morati, jer već niti sa gospodarstvenog, niti financijalnog gledišta ne bi bilo probitačno, da se takova stabla do druge periode obhodnje priđrže. Obratno pako naći će se takovih drvosjeka, u kojih će se manje moći doznačiti, nego li drvosječna osnova propisuje, jer je najstariji dobni razred slabo zastupan ili možda sasvim manjka. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 99 — Iz ovoga se vidi, koli oprezan mora biti šuraar, doznačivajuć stabla u naših prebornih šumah, pa mu imade biti glavnom brigom i zadaćom, da mu za ostale periode obhodnje preostaje po rali onoliko, koliko sječni red propisuje, jer će se samo na taj način potrajan užitak postići moći. Kada je šumar na taj način stabla doznačio, težaci ih posjeku i izrade na takove sortimente robe, za kakove su sposobna i kako ih već trgovac potrebuje. Dok šumar nije izradjenu robu premjerio i prebuletao, nije ju slobodno od panja micati. Kada je šumar robu, dotično izradjena stabla točno premjerio, pobuletao, a njekoje sortimente kao n. pr. klade i trupce kolobrojem označio, sastavlja obračun, po kojemu ili imade trgovac višak drvne gromade, koju je izradio, nadoplatiti, ili mu se od jur unaprvo uplaćene pristojbe stanovita svota natrag vraća. Pošto je i to svršeno, t. j . pošto je obračun sa trgovcem učinjen i eventualno višak nadoplaćen, izdaje mu šumarija izkaznicu, u kojoj je točno naznačena vrst robe, broj komada, dimenzije i kolobroj. Izkaznicu preda trgovac drvoprovoznoj postaji, kuda svoju robu odpremati želi. Obično su te postaje na morskoj obali, jer se tamo sva šumska trgovina koncentrira. Kontrolni lugar odpisuje tada na izkaznici i u posebnom zapisniku svaki voz robe, koji tamo prispije po sortimentih, a gradju providjenu kolobroji i po kolobrojih sve dotle, dok se sva roba ne uveze. Ako bi se slučajno više gradje uvezlo, nego li izkaznica glasi, smatra se kriomčarenom, te se javnom dražbom proda. Time bi u kratko bio opisan postupak kod unovčivanja stabala uz premjerbu. Promotrimo li pobliže ovaj način unovčivanja, opaziti ćemo odmah, da imade on i probitaka i manjkavosti koli za prodavaoca, toli i za kupca. Ono što je na probit kupcu, na štetu je prodavaocu i obratno. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 14 <-- 14 --> PDF |
-mmmmfmmmmf^mm´^´^^^ — 100 — Glavni je probitak za kupca taj, što mu se daje pravo od ved ležećeg stabla po volji izradjivati onu vrst robe, koju želi, a ono što nije za gradivo sposobno, pa makar bilo i cielo stablo, ostavlja u šumi i ne plaća od toga nikakove pristojbe. Trgovac dakle plaća faktično samo ono, što je izradio, on radi sjegurno bez ikakova straha i pogibelji, jer se ne boji posjeći odkazano stablo, ako i nije za ništa, budud u tom slučaju neće od "njega ništa plaćati. Protivno pako, prodavaoc je tuj u nazadku, t. j . na kvaru jer je pojam «telinički sposobno drvo», koje je trgovac dužan preuzeti, veoma obširan, pa mnogi trgovac i ono, što je možda samo malo trulo, okružljivo ili zasukano, neće da primi. Šumar biti će mnogo puta prinužden stanoviti dio stabla uzeti u račun, izradio ga trgovac ili ne, pa tako stoji on sa trgovcem u vječitoj borbi i oprieci. Položaj šumara u tom pogledu veoma je tegotan, dapače nesnosljiv, jer učiniti pravo i trgovcu i šumovlastniku kao prodavaocu, nije, tako rekuć, moguće. Ako li bi se pako pozivala viša oblast, da odluči, koja stranka ima pravo, moralo bi se to, tako rekuć, kod svake premjerbe činiti, čime bi se posao i obračun premjerbenih zapisnika samo zavlačio i troškovi prouzročili. Kadkada bi i šumar izgubio pravo, što bi ga sjegurno još više ozlovoljilo, te konačno ipak ne bi bio na čistom, kako da u svakom slučaju postupa. Posljedica svega toga jest, da mnogo toga ostane u šumi ležati, što bi se ako i s manjim dobitkom unovčiti moglo. Gubitak, koji time nastaje, ne dade se sa narodno-gospodarstvenog gledišta nikako opravdati. Predjimo sada na nedostatke pogledom na trgovca, koji kupuje stabla uz premjerbu, kao što je opisana. Tuj bi imao spomenuti jedino nješto komplicirani postupak prigodom odkaza i premjerbe stabala i t. d. Trgovac, koji je drvosjek kupio, ne smije bez odkaza nijedno stablo posjeći, nije mu dozvoljeno prije premjerbe ni |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 101 — maknuti robe s mjesta, a prije, nego li je sve točno uplatio, ne smije s robom na more. Njegova roba podvrgnuta je strogoj kontroli. Pomislimo si šumariju, gdje više trgovaca radi, a radi se samo u ljetnih mjeseeih — zar će tu šumar, koji i u svojoj pisarni dovoljno posla imade, dospjeti, da svakome trgovcu udovolji u pogledu doznačivanja i premjerbe stabala, te u pogledu obračuna šumske pristojbe? Višeputa mu to kraj najbolje volje neće biti moguće, a trgovac, kojemu težaci i kirijaši po više dana čekati moraju, trpi time znatnu štetu. Dogodi se i taj slučaj, da već brod u luci čeka spreman za krcanje gradje, a šumar zapriečen je obaviti premjerbu, te tako trgovac može mnogo kvarovati. Nu, kao što je unaprvo rečeno, ono, što je kupcu na štetu, za prodavaoca je donjekle probitak, jer je ovim, istina, nješto kompliciranim postupkom i strogom kontrolom trgovcu oduzeta svaka prilika, da bi možda nezakonito stečene šumske proizvode k morskoj obali privažao. Jer uzmemo li samu kontrolu u šumi, gdje šumar češće drvosjekom prolazi, robu točno premjeri, buleta i kolobrojem označi, pa onda izkaznicu, na koju se ne smije do dotične drvoprovozne postaje više robe uvesti, to bi zaista veoma težko, a kod savjestnog šumara i povjerljivog kontrolnog lugara, tako rekuć, ne moguće bilo kriomčarenimi šumskimi proizvodi umaći. 2. Prodaja stojećih stabaLi bez prenijerlbe po surovoj drvnoj grouiadi. Naprvo opisani način prodaje namjerava kr. šumski ured u Otočcu poradi njegovih manjkavostih dokinuti, te u buduće novi način prodaje po stojećima stablima uvesti. Da vidimo sada postupak kod toga, a neka bude slobodno piscu ovoga i svoje nazore glede probitaka i manjkavosti takove prodaje iztaknuti. Kao temelj za obračun šumske pristojbe imadu pri tom služiti skrižaljke drvne gromade, sastavljene po prsnih promjerih, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 102 — i razredih visine na temelju podataka, koji su polučeni na taj način, da je vise pokusnih stabala posječeno, kubicirauo i kubični im sadržaj točno do zadnjeg vrška obračunan. Tako sastavljene skrižaljke za pojedine razrede visine imale bi izkazati surovu drvnu gromadu stabla sa stanovitim prsnim promjerom i prema tome imao bi ga trgovac i platiti. Prođjemo li našimi velebitskimi šumami, u kojima se izključivo samo prebornom sječom gospodari, naići ćemo od sreza do sreza, od okružja do okružja, od odsjeka do odsjeka na toli golemu razliku pogledom na visinu a i jedrinu (punodrvnost) stabalja, da ne možemo ni pomisliti na to, da bi, recimo, za cieli sjekored, makar i na stotine stabala izmjerili, mogli stalne visine ustanoviti. Ne pomaže pri tom ni to, ako smo ustanovili više razreda visine, jer ako pomislimo, pod kakovimi su sve uplivi i pod kakovimi vanjskimi uticaji te prašume odrasle, ne ćemo se čuditi, ako naidjemo na stabla jelova sa prsnim promjerom od 80 i više cm., koja ne dosižu niti 30 m. visine, ali ćemo odmah u blizini naći stasitih jela i omorika, koje ne mjere niti 60 cm. u prsnom promjeru, nu visina im nadmašuje visinu onih mnogo debljih stabala. Prvo spomenuta stabla životarila su pod gustim sklopom nadstojnog drveća, dočim su ova potonja doduše u gustom sklopu, ali u jednolikoj sastojini uzrasla, ne podnašajuć zasjene, već se slobodno razvijajuć. Takove razlike ne im adu se smatrati iznimkom, jer u neredovito prebornoj šumi ne može biti poredanje dobnih razreda pravilno, ne mogu se svi odnošaji i uticaji, koji na rast uplivaju, u pravilo svesti, pa prema tomu ne može se uporabom ovakovih skrižaljka sadržaj drvne gromade pojedinog stabla ni približno točno ustanoviti. Nije s toga čudo, ako se naši trgovci njekim strahom, nepovjerenjem i zabrinutošću takovoj prodaji otimlju, jer im je gotovim novcem podmiriti ono, što skrižaljke naznačuju. Nu na njihovo umirenje mogao bi sa stalnošću uztvrditi, da će se te razlike, koje se istina kod pojedinih stabala u |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 103 — većoj mjeri opažaju, kod veće množine stabala prilično izravnati, jer u koliko možda kod jednog stabla skrižaljka veći kubični sadržaj pokazuje, nego li je u istinu, pokazati će kod drugog manji i tako će se kod veće množine ta razlika izravnati. I^u napokon trgovac se malo i brine za surovinu stabla — njemu je glavno, da znade, što i koliko može od njega izraditi. On bi volio, kada bi imao takove skrižaljka pri ruci, koje bi mu kazale, da će od stanovitog stabla toliko i toliko m´^ gradiva ili goriva dobiti. Sve kada bi dakle i bile skrižaljke surove drvne gromade sasvim točne, trgovac, kupujuć po njima stabla, ne može biti stalan, nije li ih možda preplatio. Njemu bo je stalo do toga, što će od stabla dobiti, koliko će mu gradiva i goriva dati, a to je baš ono škakljivo pitanje, koje se ne da tako lahko riešiti, jer je naročito kod jelovine i omorike veoma težko tehničku sposobnost stabla ocieniti. Pisac ovih redaka osvjedočio se je, da ta razlika gdjekada po 50 i više postotaka može iznašati, jer je našao stabla, koja su na oko sasvim zdrava izgledala, a i na panju bila su zdrava, nu već prvi trupae bio je do polovice trul. Protivno pako imade stabala trulih na panju, a što dalje prama vrhu sve su zdravija. Želimo li se dakle barem donjekle približiti istini, t. j . znati, koliko nam stablo stanovitog prsnog promjera u dotičnoj sastojini gradiva i goriva dati može, onda nam u prvom redu valja svratiti pozornost na izradbeni postotak u razmjeru prama surovoj drvnoj gromadi. jer ovo je glavni faktor, koji opredieijuje eienu stablu. To bi se pako dalo postići ako sakupimo podatke, recimo, od posliednjih 5 godina o premjerbi onakovih stabala, koja su pod istimi odnošaji na istoj stojbini uzrasla, kao i ona, koja prodavati namjeravamo. Ovim načinom, a ne prostim kubiciranjem surovine, koja tu ne odlučuje, približili bi se barem donjekle žudjenomu cilju. Ako li je pako trgovac, kupujući šumu po stojećih stablih^ u zabrinutosti, nije li ju možda preplatio, to s druge strane i |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 104 — prodavaoca mora da tišti briga, uije li ju on po tih skrižaljka prenizko procienio, nije li preuizki izradbeni postotak prigodom obračuna ciene za surovinu uzeo. Moglo bi se kazati, ako je prociena nizka, postidi će se prigodom dražbe prava ciena, ali tko pozna ovdašnje odnošaje i trgovce, slaba će mu u tom biti nada, jer ovdje, tako rekuć, ni ne ima konkurencije, a ono malo trgovaca, što se gorom bavi i na koje smo mi našom prodajom upućeni, lahko se kod dražbe sjedine i dogovore, pa svaki svoj sjek kupi, ne nametnuv na izkličnu cienu niti cigloga novčića. Da vidimo sada, koji su razlozi ponukali državnn šumsku upravu, da ovaj način prodaje uvesti namjerava. Po mnienju pisca ovoga bila bi u glavnom samo dva razloga, radi kojih se je spomenuta uprava na to odlučila, i to: a) Intenzivnija izradba surovine, uslieđ čes a bi imale ciene drvu vremenom poskočiti. Svaki nas mora priznati, da će trgovac, kupiv i plativ cielo stablo, nastojati, da od njega što više koristi dobije, t. j . da ga što intenzivnije izradi. Ali i kupac mora pri tome dobro računati, dokle mu se takova intenzivna izradba u obće izplaćuje, pa kad vidi, da ne ima koristi, radje će ostaviti loše stablo ili jedan dio istoga u šumi ležati, nego li plaćati za takovu lošu robu vozarinu, pilarinu i t. d. Pisac ovoga izkusio je prigodom svoga službovanja, da su trgovci lošiju vrst robe n. pr. malo nagnjile i kružljive trupce, koje je šumar u drvosjeku primio i u račun stavio, ostavili tamo ležati, dapače, ako bi vozar dovezao takov trupac na pilu, nisu mu vozarine platili. Pamtiti bo valja, da nije samo šumska pristojba, koja trgovca tišti, već kud i kamo više izradba, vozarina, pilarina i ostali troškovi, koje sa produkcijom svoje robe imade. Ako li pako promotrimo, koli je tegotan izvoz iz ovih brdovitih i krševitih krajeva po loših ili, tako rekuć, nikakovih putevih, uočiv nadalje, koliko su šume od mora udaljene, a o željeznici, o kakovoj tvornici drvnih proizvoda ne ima ni go |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 105 — vora, onda možemo slobodno uztvrditi, da se uvedenjem ovog načina prodaje kod jelovine možemo nadati dodnše nešto intenzivnijoj izradbi, ali ne u onoj mjeri, kao što možda mnogi misle. Sto se pako tiče bukovine, kod koje se i u procieni tehničke sposobnosti tako lahko ne može pogriešiti, pisac ovoga je toga mnienja, da bi se ona barem u onakovih položajih, koji su bliže izvoznim putevom, prilično intenzivnije izradjivala, jer nije li stablo sposobno za gradju, biti će za gorivo i trgovac će ipak od njega njeku korist crpiti. , Uslied ovakove intenzivnije izradbe nadati se je, da će i ciena drvu na panju poskočiti, ali više poskočile bi ciene, kada bi se putevi izgradili, tvornice podigle, a i toli žudjena željeznica nas i naše šume sa ostalim svietom spojila. b) Olahkoćenje posla šumarskom osoblju. Opisali smo kod unovčivanja stabala uz premjerbu, koliko tegotna posla šumar ima obavljati, ali i kod ovog novog načina prodaje po stojećih stablib jedva da će mu se taj posao smanjiti. Ponajprije bo morati će on sva stabla u drvosjeku pobilježiti i prsni im promjer premjeriti, što dosele nije činio; zatim, kada je trgovac sjek kupio, morati će mu stabla predati, t. j . doznačiti. A premjerba — zar ta ne će biti nuždna ? Pisac ovoga kaže, da hoće, ako i ne baš onako, kao što dosada. Šumar morati će i odsele izkaznice izdavati, a da to može, nuždno mu je robu premjeriti, buletati i kolobrojem označiti Onaj, koji misli, da su izkaznice i bulet suvišni, na krivom je putu, jer bi se ukinućem njihovim otvorio put kriomčarenju koli iz državnih, toli imovno-obćinskih šuma. Uzmimo, da bi se roba prosto iz šume bez ikakove izkaznice i buleta izvažala. U takovom slučaju svaki bi kriomčar, kojega bi gdjegod lugar obustavio, mogao reći, da vozi robu kojega trgovca, koji je kupio sječinu u državnoj šumi, dočim je ta ista roba možda iz šumah imovne obćine kriomčarena. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 106 — Ova potonja morala bi u prvom redu u interesu sačuvanja svojega imetka moliti, dotično zahtjevati, da se postojeći propisi 0 provozu šumskili proizvoda, kojih se i političke oblasti i sudovi prigodom presudjivanja šumostetnika drže, u cielosti sačuvaju. Mogao bi tkogod reći, trgovac, koji je šumski proizvod kupio, neka sam s njim dalje skrbi, neka sam izdaje izvoznice i robu si buleta. Čast našim trgovcem — ja im ne kanim ni najmanje u poštenje dirati, ali u svakoj pšenici imade kukolja, pa zar se nebi mogle nepodobštine dogoditi, kada bi trgovac ili njegov poslovodja bio ovlašten izdavati izkaznice? Zar se nebi time pružila prilika mnogome, da nepoštenim načinom okrnjuje imetak šumskog erara ili imovne obćine? I tako imati će šumarsko osoblje i nadalje nad tim bditi, da se samo zakonito stečeni šumski proizvodi izvažaju, a za to je nuždno, da šumar sam u šumi ili barem u blizini iste šumske proizvode prebuleta i premjeri. U sječinu pako imati će i on i lugar češće zalaziti, jer ce morati i onakova stabla premjerivati, koja nisu doznačena, nu prigodom obaranja od susjednih stabala porušena, a takovih stabala imade dovoljno u svakom drvosjeku. Sravnimo li sve rečeno, doći ćemo pogledom na prodaju stojećih stabala po surovoj drvnoj gromadi do sliedećeg zaključka. 1. Prodaja stojećih jelovih i omorikovih stabala polag ustanovljenih skrižaljka drvne gromade mogla bi se s uspjehom provesti samo kod jednolikih, srednjodobnih sastojina, kod kojih se izradbeni postotak gradjevnog drvo bar približno ustanoviti dade. 2. Prodaja onakovih omorikovih i jelovih sastojina, koje su premašile svoju uporabnu dobu, dakle suhovrhih, prastarih i nagnjilih stabala, kod kojih se izradbeni postotak gradjevnog drva ni približno ne dade ustanoviti, imala bi se i nadalje putem premjerbe provadjati. 3. Na temelju izkustva, stečenih u prvom razdobju, mogla bi se u drugom razdobju obhodnje prodaja po stojećih stablih |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 107 — obdenito uvesti, jer će dotle onih prastarih i nagnjilih stabalš, ne stati, te više jednohka srednjo-dobna stabla doći na red. 4. Sa bukovimi sastojinami, kod kojih se izradbeni postotak gradjevnog drva lakše ustanoviti dade, i gdje se u ostalom i gorivo drvo unovčiti može, mogla bi se prodaja po stojećih stablih s uspjehom preduzeti. 5. Izradjeni šumski proizvodi imali bi se kao i dosele premjeriti, buletati i izkaznica na iste izdati. Propisi 0 provozu šumskih proizvoda imali bi ostati netaknuti. V. P. Zaštitno drveće^. Gdje manjka nuždna šumska zaštita i njega stojbine, tu zahiruje i sama šuma, te se svojoj propasti približuje tim više, čim je tlo i stojbina osjetljivija. Kao jedno od prvih sredstava, kojim ćemo tomu odmoći, jeste zaštitno drvlje. Da one sastojine, u kojima ima zaštitnog drveća, bolje napreduju, tomu je nepobitnim dokazom stanje samih takovih sastojina, ako ih sravnimo sa onima, koje su inače u jednakim okolnostima porastle, ali bez zaštitnog drvlja. Prema tomu je zaštitno drveće u šumarstvu znamenit faktor za uzgoj sastojine u razne svrhe, kao u obćenitom pogledu, tako i posebice obzirom na raznolike mjestne prilike. U sliedećem obazrieti ćemo se na najhitnije osebnosti zaštitnog drvlja. Ono služi : a) za zaštitu tla; b) za zaštitu sastojine i c) kao zaštitni rub. Drveće u zaštitu tla podržaje i povinuje rodnu snagu tla; drveće za zaštitu sastojine upliva i djeluje na bujniji razvitak * Aus đem Walde; von H. Burckhardt. |