DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 107 —


obdenito uvesti, jer će dotle onih prastarih i nagnjilih stabalš,
ne stati, te više jednohka srednjo-dobna stabla doći na red.


4. Sa bukovimi sastojinami, kod kojih se izradbeni postotak
gradjevnog drva lakše ustanoviti dade, i gdje se u
ostalom i gorivo drvo unovčiti može, mogla bi se prodaja po
stojećih stablih s uspjehom preduzeti.
5. Izradjeni šumski proizvodi imali bi se kao i dosele
premjeriti, buletati i izkaznica na iste izdati.
Propisi 0 provozu šumskih proizvoda imali bi ostati netaknuti.
V. P.


Zaštitno drveće^.


Gdje manjka nuždna šumska zaštita i njega stojbine, tu
zahiruje i sama šuma, te se svojoj propasti približuje tim više,
čim je tlo i stojbina osjetljivija.


Kao jedno od prvih sredstava, kojim ćemo tomu odmoći,
jeste zaštitno drvlje.


Da one sastojine, u kojima ima zaštitnog drveća, bolje
napreduju, tomu je nepobitnim dokazom stanje samih takovih
sastojina, ako ih sravnimo sa onima, koje su inače u jednakim
okolnostima porastle, ali bez zaštitnog drvlja.


Prema tomu je zaštitno drveće u šumarstvu znamenit
faktor za uzgoj sastojine u razne svrhe, kao u obćenitom pogledu,
tako i posebice obzirom na raznolike mjestne prilike.


U sliedećem obazrieti ćemo se na najhitnije osebnosti zaštitnog
drvlja. Ono služi :


a) za zaštitu tla;


b) za zaštitu sastojine i


c) kao zaštitni rub.


Drveće u zaštitu tla podržaje i povinuje rodnu snagu tla;
drveće za zaštitu sastojine upliva i djeluje na bujniji razvitak


* Aus đem Walde; von H. Burckhardt.


ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 108 -i
napredovanje sastojine, dočim zaštitni rub takovog drveća
štiti sastojinu proti vihru i buri, a prema okolnostima umanjuje
pogibelj od požara.


Promotrimo pobližje to zaštitno drveće.


a) Drveće u zaštitu tla.


Njega tla jeste prvi uvjet za valjan uzgoj šuma, tek kada
smo mladik na dobro njegovanom tlu uzgojili, tada tek sliedi
prava njega i uzgoj same sastojine.


Prema tomu ima šumar u gojitbi šuma posla naročito sa
njegom tla i sa njegom porastline.


Njega tla se može protezati na tlo obrastlo i ne obrastlo,
ter joj je svrha plodovitost tla povisivati ili bar podržavati,
što ćemo naročito polučiti time, ako humusne čestice tla štitimo
i u tlu pomnožajemo i ako svježost i stanovitu rahlost
tla podržajemo.


Mjestimice ćemo imati posla sa vododerinama i oštrimi
vjetrovi, osobito na pješčanici; u takovim prilikama biti će nam
vezanje i učvršćenje tla prvom zadaćom.


U ovim prilikama poduprieti ćemo njegu tla uzgojem zaštitnog
drveća u korist odgoja valjane sastojine, kako ćemo to
iz sliedećfg razabrati.


Gdje u starijim proredjenim sastojinama prieti izsušenje
i podivljačenje tla, a raztvorba humusa se izvanredno pospiešuje,
jednom riečju, gdje se plodovitost tla pogibelji izvrgava,
tamo će uzgoj zaštitnog drveća uviek umjestan biti, u koliko
to samo mjestne i ine prilike dopuštaju.


U tu svrhu su naročito sposobne one vrsti drveća, koje
ne samo zastor nadstojnog drveća podnese, već koje i svojom
suažnom krošnjom tlu što prije nuždnu zaštitu proti nepovoljnomu
uplivu vremena i podnebja pružaju i svojim obilatim
lišćem na rodovitost tla povoljno djeluju.


U hrasticih i bukvicih osobito je u tu svrhu sposobnauporabiva bukva, jela i grab.
U pravilu ima ovo drveće samo privremeno zaštiti tla služiti
(prema uzgoju, dobroti stojbine i svrsi sastojine) naime




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 109


dotle, dok se glavna sastojiria dobro ne sklopi tako, da sama


tlo uzmogne podpuno zakrošnjivati.


Naročito bukva kadra je i onda na dulje vrieme zaštitu


pružati, ako se stavi na panj; no Uzdrži li se u nadorastlosti do


dobe pomladka glavne sastojine, tada je potonjoj na štetu.


Zaštitno drveće najbolje ćemo sadnjom pospješiti, dočim


u hrasticih i sjetva bukvice odgovara.


Da nam zaštitno di´veće dobro uspije, potrebno će biti,
da prema okolnostima krošnju nadstojuog drveća razredjujemo,
a razumjeva se samo po sebi, da se to razredjivanje ima izvadjati
u umjerenoj mjeri i protezati se lili na slabija, odnosno
manje vriedna stabla glavne sastojine, nu svakako se imamo
pobrinuti, da zaštitno drveće na štetu glavne sastojine snagu
tla ne izcrpljuje.


Ovo zaštitno drveće ima zadaću, da u visokoj šumi, ako
je ista progaljena ili je u prozračnom sklopu, tlo zasjenjiva, ter
da zaprieči suvišno dopiranje svietla, koje humus naglo raztvara;
zatim, da štiti listinac i steljinac proti vibru i da otežćuje
i samo zgrtanje stelje; nadalje, da je uztukom razvrieženju
šumskog korova, a naročito da humus, svježost i rahlost tla
podržaje, jer to su sve bitni uvjeti za dobar razvitak sastojine.


Ako je tlo zaštitnim drvećem obrastlo, tada ne će biti izvrgnuto
raznim nepovoljnim posliedicam, ma se sama sastojina
hotice ili slučajno progalila, kao što bi bilo u protivnom slučaju,
jer je naročito podivlauje tla blagotvornim uplivom zaštitnog
drveća zapriečeno.


Kao što u srednoj šumi podstojno drveće nadstojnomu drveću,
to još više zaštitno drveće u visokom uzgoju glavnom
porastu pogoduje, ter je pače kadro podržavati i takove sastojine,
koje bi inače morale podleći inim nepovoljnim uplivom.


Takovo tlo, koje je zaštitnim drvećem obrastlo, podnosi u
normalnim visokim hrastovim i bukovim šumama prozraku
glavne jastojine do najvišjeg stupnja, a tim se polučuje i dobitak
na drvu još prije, nego li je prava doba sječe nastupila.




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 24     <-- 24 -->        PDF

- 110 —
Sve vrsti drveća nisu za zaštitu tla, već samo one, koje
u zasjeni i pod zastorom krošnje glavne vrsti dobro uspievati,
a ujedno i na poboljšanje samog tla djelovati mogu.


Zaštitno drveće ako samo hiri i životari, tada tla valjano
ne zastire i t-ada mu je glavna svrha promašena.


Naravno je, da pod gustom krošnjom u sklopljenih sastojinah
zaštitno drveće ne uspieva, ali zato u sklopljenih sastojinah
sa riedkom krošnjom, a naročito u višjoj dobi i nakon
izvedenih prorieda i prozraka, svrsi odgovarajuće zaštitno drveće
ne samo da upliva bitno na daljni razvoj glavne sastojinej
nego i samo veselo, a naročito u hrasticih napreduje.


Od zaštitnog drveća prvo mjesto zauzima nepobitno bukva,
ona bo u najvećem stupnju podnosi bez uštrba zasjenu i zastor
krošanja, a tlo najizdašnije poboljšava.


Za bukvom slieđi grab, a naročito je u smjesi s bukvom
od velike probiti; na boljoj stojbini uporabiv je kao zaštitno
drveće i briest, lieska, lipa i dr., ter u koliko takove vrsti
same od sebe niču, mogu se i podržavati, a gdje nije ni takovog
drvlja, tu je za nuždu dobro i čbunje i korovlje kao trnina,
borovica, kupina i dr., buduć bar listiuac u prilog svježosti
tla sa mehkotom vežu.


Od četinjače prvo mjesto zaprema jela, a ponajpače vriedi
puno u smjesi sa bukvom.
Kao zaštitno drveće takmi se jela sa bukvom, no potonja
ipak, pogledom na samu poboljšicu tla, prvu nadkriljuje.


Omorika odgovara doduše svrsi zaštitnog drveća, ali se
baš ne preporuća, buduć rado mah preotme uzrastom u glavnu
sastojinu.


Radi naprednog i lakog uzgoja kao zaštitno drveće nalazimo
ju naročito u hrasticih, kao i u drugih nepodpunih listnatih
porastlinah.


Akoprem se omorika rado u glavnu sastojinu uvrieži, što
se ne želi baš uviek polučiti, zato je ipak ista naročito ondje
umjestna, gdje želimo sastojinu upodpuniti, koja je bud poradi
stojbinskih odnošaja, bud radi inih razloga zahirila i nepravilno
porastla.




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 25     <-- 25 -->        PDF

- 111 —
u ovakovih ćemo prilikah pomoćju omorike i sastojinusamo tlo popraviti, ali u ovakovima slučajevima nije ipak
omorika u pravom smislu zaštitno drveće, ved je kao podredjena
uzgojna sastavina glavne sastojine, te se kao takova rabi
u nepodpuuili starijih porastlinah riedko-krošnjaste listače (u
hrasticih) i na slaboj stojbini.


Na boljoj stojbini i obzirom na ine svrhe — u takovih će
nam prilikah dobro poslužiti i bukva, a na mršavom tlu bor.


U obće, omorika niti ljubi niti podnosi zastora nadstojnog
drveća, a to je i razlogom, da se lih u zaštitu tla ne rado odgaja,
jer na svježem i kriepkom tlu će uzrasti ipak u krošnju
glavne sastojine, ma i bila pod zastorom nadstojnog drveća,
dočim se na suhom tlu kržljavo razvija, a naročito onda, ako
je porastlina u podpunom sklopu.


U sklopljenih bukvicih omorika u obće ne odgovara za
podstojno drveće, već je tu umjestnija sama bukva, a bolje će
uspjeti i grab i jela nego li omorika, koja ne podnosi gust
zastor bukove krošnje, dočim će u riedkom bukviku uspjevati
doduše, ali na uštrb same bukve.


Kao probitačno drveće u zaštitu tla biti će omorika naročito
u porastlinah, sastojećih se od takovih vrsti drveća, koje
brzo rastu, a riedku krošnju imaju, jer u ovakovih porastlinah
omorika u rastu zaostaje.


Prema navedenom, omorika naročito u hrasticih raznovrstno
djeluje.


U starih progalnih hrasticih dobro nam je omorika došla,
buduć nam glavnu sastojinu upodpunjuje. ali zato ipak prednost
lih radi zaštite tla pred drugim vrstnijim drvećem ne zaslužuje.


U hrastovih mladicih pako omoriki nije mjesta, naročito
ako to mršavost tla i ine mjestne okolnosti ne iziskuju.


Tako isto je neumjestna omorika i u sklopljenih ili umjereno
prozračenih hrasticih srednje i poviše dobe; dočim je u
mladjih, podpunog obrasta i za proredu dospievajućih porastlinah
u pravilu skroz izlišna, te ju u ovakovih prilikah kud i kamo
ino podstojno drveće, naročito bukva i jela, a prema okolnostim
i grab nadkriljuje.




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 26     <-- 26 -->        PDF

- 112 -


Za hrastike nadalje ne odgovara omorika i zbog svojih
osebujnih vlastitosti, ona bo kao podstojno drveće pogoduje
bujnom razvijanju mahovine, koja je u prilog njezinom plitkom
ubokorjenju, a na uštrb hrastu, jer prouzročuje trulež i raztvorbu
na panju, te suhobrkost i buduć da s tih razloga podržaje
suvišnu vlagu U sastojini, to je po hrast zato od veće
štete, no probiti, bez obzira na odnošaje prama tlu.


Na slaboj stojbini hrast se doduše polaganije razvija, ter
u takovom hrastiku s vremenom se podstojno može i omorika
razviti, ali bez koristi po sam hrast, jer omorika se ne može
takmiti svojimi svojstvi u prilog hrasta kao podstojno drveće
sa drugima boljima vrstima drveća, te zato nije ni uzgoj hrastika
na mršavom tlu umjestan, ako ga kanimo podstojnom
omorikom poduprieti i unaprediti; dočim će istodobno uzgoj
omorike i hrasta imati tu posljedicu, da ćemo prije omoriku,
nego li hrastik odgojiti.


U ostalom, u hrasticih na slabijoj stojbini nisu kadre ni
bolje vrsti podstojnog drveća, makar i naknadno odgojene, izdašno
koristiti i zato će biti mnogo bolje u takovih prilikah
hrast sa bukvom odmah iz početka uzgajati.


Ako omorika u hrasticih kao podstojno drveće dobro
uspije, i ako ipak hrast ugiba, nije tomu ni omorika uviek
kriva, jer u takovih prilikah, u kojih uspievanje nadstojnog
drveća zapinje, u obće ni ne koristi podstojno drveće ; u takovih
prilikah nije više mjesta hrastu, te nam tu ne preostaje ino,
već segnuti za pretvorbom šume i za uzgojem stojbini odgovajućih
vrsti drveća.


Riedko-krošnjato i svjetlo Ijubeće drveće, kao bor, ariš,
breza i dr., buduć ne podnose zasjenu, nije sposobno da zaštiti
tlo, ali ipak bor u nepodpunih sastojinah i na slabijem tlu
toj svrsi — kako jur poraenusmo — udovoljuje.


Hrastu ne prija mršavo tlo, a pošto je u takovih prilikah
za sklopljene hrastike podstojno drveće od dvojbene ili
nikakove koristi, zato nam se je načelno kaniti uzgoja hrastika
na takovim stojbinama; u koliko pako već takove nalazimo,
koji za sjekiru još dorastli nisu, tu možemo pokušati sa




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 113 —


uzgojem crnog bora i borovca kao podstojnog drveća, koje
podnosi zasjenu u vedoj mjeri, nego li prosti bor; nuovdje ćemo sa uzgojem bukve svakako sigurnije svrhu polučiti.


Jalša se u tora pogledom u obde ne ističe.
Hrast pako, budud da u velike svjetlo ljubi, nije za podstojno
drveće u obće niti sposoban.


Akoprem zaštitno drveće upliva na drvni prihod, ipak
ima u tom pogledu drugu zadaću vršiti naime, da povoljno
upliva na samo tlo. U tom se upravo razlikuje u bitnosti drveće,
opredieljeno za zaštitu tla, od podstojnog drveća u srednjoj
šumi; ovomu potonjemu je glavna zadaća umnažanje drvnog
prihoda.


Iznimku čini takovo drveće, koje je odgojeno donjekle u
zaštitu tla na prazninama porastline i koje je u glavnu porastlinu
uzrastlo i kao takovo dakle sastavni dio potonje tvori.


Ovakovo drveće mora na drvnom prihodu nadmašivati
podstojno drvede, koje se je više manje pod zastorom glavne
sastojine razvilo.


Ovakovo podstojno drvede ili sama priroda uzgaja, ili se
takovo prema okolnostima umjetno odgaja sjetvom ili sadnjom.


U hrasticima ovisi svrha umjetnog odgoja takovog drveća
od okolnosti, da li će se naime isto lih za podstojno drveće uzgojiti,
ili će isto u glavnu sastojinu urasti i tomu dosliedno i
sastavinu iste tvoriti, ili će služiti u obe svrhe.


U ovakovim prilikama ima vladati načelo, da se vriedna
hrastovina uzdrži i unapredi kao glavni dio sastojine.
U boricih pako rado se podstojne omorike i za buduću
glavnu sastavinu sastojine ostavljaju.


U svih slučajevih je ipak glavna svrha podrasta, da štiti
tlo i da se u tu svrhu valjano razvije, ali podnipošto ne na
račun glavne sastojine (nadstojnog drveća), naime da se potonja
u prilog podrasta do skrajnosti progaljuje; zato valja udariti
srednjim putem u prilog podstojnog i nadstojnog drveća.




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 114 -
Kod umjetnog odgoja podrasta moramo zato postupice
glavnu sastojinu progaljivati, a to ćemo polučiti umjerenom
prozrakom, kao pripremom za daljnje razgalenje, zatim progalom
i konačno razgalom (Vorhauung, Lichtung u. Nachliclitung).


U hrastiku, dobro sklopljenom srednje starosti, u podpunom
uzrastu i svojedobno pravilno proredjenom izvesti demo prozraku
tako, da sve suvišno drvlje i rašde, koje valjani podrast zastire,
sa osobitom štednjom glavne sastojine posječemo tako, da tim
postupkom ne prouzročimo u sastojini praznina, te ćemo se
zato poslužiti po potrebi i sa okresivanjem pojedinih stabala
nuzgredne sastojine.


Progalom ´se sklop krošnje otvara, ter se naročito mladji
dobni razredi vade.


Umjetni uzgoj bukve na svježem tlu već iza prozrake buja,
dočim takov uzgoj omorike preotimlje maha u razvitku, čim
jače je sastojina proriedjena.


Progaljujući s osobitim obzirom na nadstojno, a manjim
obzirom na podstojno drveće, uzgajamo jednoličnu glavnu sastojinu,
pojednako na površini razdieljenu tako, da ne zaostaju
u većini ni najstariji ni najmladji dobni razredi, nego srednji
i najsnažniji.


Ovakovim se pravodobnim i pravilnim proriedjivanjem naročito
razvija krošnja i postizava vriedni prirast u debljinu,
dočim se i samo podstojno drveće jača, tvoreć kriepku podstojnu
sastojinu.


Gdje to naročiti razlozi ne iziskuju, ne treba ovakovo proredjivanje
zavlačiti na dugo i to radi štednje podrasta, akoprem
listača i to dobro podnosi, a naročito grab; od četinjače odo-
Ijeva takovomu postupku omorika, ako je na gusto uzgojena.


Progalivanje nije u obće umjestno niti u hrastiku, niti u
bukviku, a niti u drugih porastlinah, u kojima se podrast nije
valjano razvio i ako se nije sama sastojina do nuždnog uzrasta
podigla.


Zaštitno se drveće u ostalom ne uzgaja samo u svrhu raz


galivanja sastojine; stare bo hrastike ne ćemo još proredjivati




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 115 —


i zato u takovih prilikah zaštitno drveće ima naročito tu zadaću,
da snagu tla štiti i od malaksanja sačuva, koje se inače
pojavljuje u hrasticih lošije stojbine.


U potonjih prilikah i naročito u hrasticih srednje i poviše
dobe dobru će nam uslugu činiti, a na korist glavne sastojine,
pravilno progaljivanje, i to samo pod uplivom zaštitnog
drveća, buduć će se tada snaga tla održati, a uz to i sama
glavna sastojina unaprediti.


U hrasticih, koji su porastli na kriepkom i svježem tlu,
suvišan je svaki uzgoj drveća u zaštitu tla, jer se takovo višemanje
i samo od sebe tuđe nadje.


U takovih porastlinah valja razgalivanje sastojine izvadjati
pravilnim proredjivanjem.
Što se tiče bukvika, biti će dovoljno, da se u istima po
svih pravilih šumarenja vodi oplodna sječa.


U boricih rado se nadje omorika, koja će djelomice vršiti
zaštitu tla, djelomice i samu glavnu sastojinu upodpuniti; ali
u mladicih će preoteti mah i prvenstvo u glavnoj sastojini preuzeti,
dočim je proti pogibelji požara od uštrba, a napadaju
omorikova prelca prva će podleći kao podrast.


Kao podrast u boricih odlikuje se naročito listnato drveće,
a osobito bukva.
Ariševe porastline ljube svakovrstni podrast, za koji se
naročito preporuča omorika, jela i bukva.


Sjetva bukvice osjegurava pođpuniji podrast, nego li sadnja´


zato se sjetva preporuča u srednjodobnih i starijih porastlinah,


a sadnja na suhoj stojbini i u neprozračenih mladicih.


Sjetva se može izvadjati podpuna ili u prugama od 0 65
do 1-0 met. širokima, a u razmaku od 1-3 do 1-6 met., ili
mjestimična.


Pri sjetvi ne treba paziti toliko na jednoličnost i pravilnost,
nego se pače preporučuje obzir uzeti na prozračna i progaljena
mjesta u sastojini i takova što obilnije naploditi.


Sadnja se izvadja u razmacih od po prilici 1-3 do 1*6 m.




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 30     <-- 30 -->        PDF

- 116 —
U koliko ćemo i gdje ćemo kao zaštitno drveće uzgajati
bukvu, hrast sa bukvom il omorikom, to će ovisiti o mjestnih
okolnostih, dobroti stojbine i svrhe, koju želimo polučiti.


Glede same omorike valja uvažiti njezino svojstvo, da rado
preotimlje mah u mladicih i da je zato tu često nepoželjan
drug bukvi, a još više hrastu, te da dapače i samo prevršivanje
iste ostane bezuspješno, jer pojedini ogranci zamjene vršike,
dočim snažno prevršivanje opet omorika ne podnosi, a
osim toga je ta njega i skupa.


U hrasticih još bujnije od omorike napreduje bor, i zato
se u stanovitih prilikah bor u tu svrhu preporuča, akoprem
jeli i bukvi u tom pogledu valja prvenstvo dati.


Istodobni uzgoj hrasta pomoćju omorike iz prednavedenog
uzroka je sasma neumjestan, iznimno na mršavom tlu.
Valjan uzgoj hrastika polučiti ćemo, ako hrast sam uzgajamo
sa naknadnim uzgojem bukovog podrasta.
Grab se u hrasticih težko umjetno odgaja kao zaštitno
drveće; obično se on sam pojavlja, razvija i podržaje.
U hrasticih umjestna je i sjetva jele, no naprednija je
sadnja.


Ona dobro podnosi i zastor krošnje, ter se i pod istom
s vremenom razvije i zato, gdje to mjestne i stojbinske okolnosti
dopuštaju, preporuča se jela za uzgoj podrasta, pa i za
upodpunjenje same glavne sastojine.


U tu svrhu se naročito preporuča sadnja biljka, koje su
presadjivanjem jur proti nepovoljnim prirodnim nepogodam
ojačale i koje su zato proti takovim nepogodam manje osjetljive.


Obzirom na dohodak zauzimlje jela i kao podstojno drveće
jedno od prvih mjesta.


Sjetva omorike se takodjer sporo razvija i trpi od naslage
opalog listinca nadstojnog drveća, zato se i za omoriku, kao i
za jelu preporuča sadnja i u svrhu podrasta, u koliko to samo
dopuštaju okolnosti i mjestne prilike naročitim, obzirom na
skupoću radnih sila.




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 117 —


lb) Drveće u zaštitu sastojine.


Izdašna krošnja uvjetuje i izdašnu proizvodnju liesa, a
obratno slaba krošnja proizvadja malo liesa, o čemu nas uči
agriculturna lučba i nauku o bilinstvu.


Daljni činbenici što izdašnije drvne proizvodnje jesu nadalje
svjetlo, toplina, zaštita (zastor) tla, ter rahlost i plodovitost
tla (vidi «Bodenstatistik von Cliristof Liebicli»).


Ako nam i uspije koja šumska gojitba, to nije probitačno
takovu prepustiti daljnjem razvitku do porabe bez svakog
daljnjeg obzira, jer valja da pažnju našu obratimo kao na
podržavanje same rodne snage tla, tako i na usavršenje same
sastojine, pogledom na što izdašniju proizvodnju liesa.


Ako nam uzgoj i posve uspije, ipak se moramo i nadalje
baviti samom gojitbom sastojine, a u toj će zadaći šumar
izdašnu podpuru naći u gojitbi zaštitnog drveća.


Naročito se je šumaru trsiti, da u visokomu uzgoju pravu
svrhu pomoću zaštitnog drveća polući, jer je uzgoj visokih
sastojina dugotrajan i po svomu značaju od bitnih i raznih
osebujnosti i zato je svaka počinjena nepravilnost veoma osjetljiva,
akoprem nije s vida pustiti probitke uzgoja zaštitnog drveća
ni u nizkim šumama, a još manje u srednjima, naročitim
obzirom na nadstojno drveće.


Uzgoj sastojine može prema okolnostim odpočeti već i u
mladjih gojitbah, u koliko nam bude naime nuždno takove
gojitbe štititi proti nevremenu i inim nepovoljnim uplivom.


U ovakovih prilikah zaštitno drveće je ono sredstvo,
kojim ćemo pravu svrhu polučiti, i to budi kao preduzgojeno
i zastorno (nadkriljujuće) ili kao nuzuzgojeno.


Naročito uzgoj hrastika i jelika unaprediti će zaštitno
drveće kao nuzsastojno, ali ne kao zastorno drveće, doćim će
tu i tamo uzgoj drugih njekih vrsti drvei´a, koje na nepovoljnoj
stojbini uzgajamo, poduprieti i zastorno zaštitno drveće.


Brzo rastuće i riedko-krošnjate vrsti drveća najpogodnije
su za zaštitu sastojine, a medju takove spada poimence bor i
ariš, zatim breza, a na močvarnoj stojbini vrbe i johe.




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 118 —


Gdje ne nalazimo nuždno zaštitno drveće jur od prirode
uzgojeno, valja nam ga umjetno (ručno) odgojiti.
Uzgoj zaštitnog drveća najpovoljniji je u prugama, izveden
prama onoj strani svieta, od koje prirodne nepogode priete.


Ručni uzgoj zaštitnog drveća obavlja se probitačnije sadnjom,
nego li sjetvom, buduć se sadnjom izdašnije i prije naumljena
zaštita postizava.


Razmak i širina pruga, ter stupanj gustoće uzgojiti se
imajućeg zaštitnog drveća ovisi od obsežnosti zaštite, koju
polučiti želimo, ter o većoj ili manjoj sposobnosti dotične vrsti
drveća, koju u tu svrhu uzgojiti namjeravamo, s naročitim
obzirom na tu okolnost, da takovo drveće svojedobno što laglje
ukloniti uzmognemo.


Prema okolnostima ćemo uzgajiti pruge zaštitnog drveća
mjestimice uzke, u razmacih od lih 3 m., drugdje opet —
primjerice na pješčanoj stojbini — uzgajati ćemo brezu u
visokom uzrastu kao i nerod, pa i kanadsku topolu u prugah
od 30 m. razmaka i 2 m. razmaka biljku od biljke.


Nuzuzgoj takovog drveća ne prudi samo zaštiti, već ono
po svom odgoju i glavnu vrst drveća u rastu podupire i unapređuje.


U tu svrhu osobito za polahko rastuće vrsti drveća, a
naročito za uzgoj hrasta na lošijoj stojbini, odgovara bor;
dočim u istu svrhu prema okolnostim uspješno možemo rabiti
i ariš, zatim brezu, johe i vrbe.


Da uzmogne takovo drveće na rast glavne vrsti drveća
uspješno djelovati, treba da je u tu svrhu s istim sto gušće
izmješano, što inače nije od potrebe kod drveća, služećeg lih
u zaštitu proti prirodnim nepogodam.


U gojitbi zaštitnog drveća u svrhu unapredjenja samog
rasta glavne vrsti drveća valja nam se naročito zato brinuti,
da takovo nuzdrveće ne bude svojedobno štetno po glavnu vrst
i zato se valja pobrinuti za pravodobno — ali postepeno —
odstranjenje istog.


Uzgajanje mladika poduprieti ćemo nadalje i tim, ako
štetno djelujući korov odstranimo, a to ćemo lakše izvadjati




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 119 —


moći, ako je zaštitno drveće u prugah i redovih uzgojeno, nego
li inako, a osim toga možemo u povoljnim prilikama i njeku
korist od travarenja crpsti, dočim i sam uništeni korov kao
gnojivo samoj stojbini u prilog dolazi.


Imati ćemo nadalje tu i tamo zgode, da po mladicih u
prugah prema rodovitosti tla uzgajamo i poljske usjeve, ter
takovom težatbom tla i na sam mladik povoljnije upUvamo,
ako se takav posao u obće oprezno izvađjao bude.


Kad nam je mladik već dovoljno porastao i ojačao, tada
ga u danjem razvitku imamo podupirati prebiranjem, proredjivanjem,
okresivanjem i prema okolnostima progalivanjem.


Za drveće, koje tlo zaštićuje, sposobne su one vrsti, koje
podnose sjenu i zastor nadstojnog drveća, kao naročito bukva,
grab, jela i đr., a kod manjeg stuplija zastora i omorika.


Inako je sa drvećem u zaštitu sastojine, kao i sa onim,
koje ima služiti kao zaštitni rub.


Drveće za zaštitu sastojine treba da mladik naročito u rastu
unapredjuje i proti nepogodam štiti, zato onim vrstim drveća,
koje su vrlo osjetljetljive od zasjenjivanja i zastora, takovo
zaštitno drveće u obće ne prudi.


U tom pog´edu valja nam se obazrieti na djelovanje smrzavice,
naročito na smrzalj Ijetorasta i izbojaka, zatim na posljedice
suše i sunčane žege, ter oštrih vjetrova, kao i na mah
preotimajući šumski korov i dr.; nadalje nam valja tu i tamo
spori rast na lošijem tlu pospiešiti, krošnju sastojine upodpuniti
i slične mjere u korist sastojine poduzeti.


Drveće u zaštitu tla valja u sastojini neprestano ili bar
što dulje podržavati, dočim za drveće u zaštitu same sastojine
to nije nuždno, jer u potonju svrhu se zaštitno drveće može
trpiti tako dugo, dok ne postane od uštrba po glavnu sastojinu.


Mladik i zaštitno drveće uzgaja se na razan način.


Mjestimice ćemo zaštitno drveće unapred uzgojiti ili, u
koliko se takovo već nalazi — zadržati, ter ćemo pod uplivom
takovog tek glavnu vrst drveća odgojiti; često ćemo jedno i
drugo drveće istodobno, a prema okolnostima zaštitno drveće
i naknadno uzgojiti.




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 120 —


Zaštitno se drveće ili sa glavnim uzajamno i uzpoređno
uzgaja ili se uzgaja kao zastorno u zaštitu sjetve, sadnje i
porasta.


Bor je, kako već spomenuto, najodlicnije drvo u zaštitu
sastojine u svakom pogledu, a borovac je dobar kao nuzuzgoj.


Boru 0 boku stoji u svakom pogledu ariš, jedinom iznimkom,
što se bor i lošijoj stojbini prilagodjuje, dočim ariš
radi svog bujnog rasta prije svrhu zaštitnog drveća postizava
i tako glavne vrsti drveća naročito unapredjuje, jer je umjerene
krošnje i lahko raztvarajućih se iglica.


Prednost, koju bor i ariš kao zaštitno drvo pred listačama
imaju, sastoji se u tom, što ove vrsti drveća nisu nadorastne
snage kao listače, koja se često radi svojih izdanaka iz panjeva
i korienja u tu svrhu ne može trpiti.


Breza se ponudja sama u zaštitu glavne vrsti, te se riedko
u tu svrhu umjetno uzgaja, akoprem se i ona radi svoje nedorastlosti
u velikoj množini ne trpi.


Sa topolom u primjerenom razmjerju tvori ona urajere´ni zastor,
pa i hrast kao zastorno drveće je umjestan tu i tamo, kao
i grab.


U gojitbah listače uzgaja se prema mjestnim prilikama
uzajamno u zaštitu glavne vrsti drveća s probitkom i joha, a
crna jalša dapače i kao zastorno drveće u močvarama i nizarama
proti smrzavici i travulji.


Vrbe i čbunje je od neznatne topogledne važnosti, akoprem,
u koliko se takove vrsti nalaze, moći ćemo i te u nuždi u tu
svrhu ovdje — ondje izrabiti.


Ako kanimo umjetno odgojiti to zaštitno drveće, bud
posebno, bud zajedno sa g avnom vrsti drveća ili posije ovog,
što u ostalom ovisi o mjestnih i inih okolnosti, — to ćemo
se u tu svrhu prema vladajućim odnošajem odlučiti ponajprije
za bor ili ariš, i to uzgojem sa redomičnora sadnjom biljka, a
prema okolnostim i sa sjetvom ili i sa jednom i drugom.


U kojem se omjeru može zaštitno drveće na prama
glavnom uzgajati i podržavati, prosuditi ćemo to prema vladajućim
prilikama.




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 121 -
Mjestimice će (naročito ariš) svrsi odgovarati, da to drveće
vrlo razriedjeno (na riedko) uzgojeno bude; drugdje ćemo svrhu
polučiti valjanim redomičnim Uzgojem zaštitnog drveća, a gdjegdje
trebati će da je zaštitno drveće i u pretežnijoj množini,
makar glavna vrst tek kasnije došla (hrast s borom), a biti će
negdje uzgoj zaštitnog drveća od koristi i po pojedine u sastojinu
uštrkano uzgojene vrsti drvlja.


Riedko krošnjati sklop, ako je podpun, prija uzgoju mladika
glavne vrsti, ako se taj sklop prema okolnostim umjereno
i postepeno proredjuje, te se i pojedina za lies valjana stabla
za uzgoj glavne sastojine pridržati mogu.


Ovakov sklop podnositi će bez uštrba dulje jela; druge
vrsti manje, dočim hrast treba da se što prije od upliva krošnje
i zastora oslobodi.


Odgoju zaštitnog drveća valja osobiti obzir posvetiti.


Ako je takovo pregusto, valjati će isto pravodobno razrediti,
inače bo bi glavna vrst drveća popUt prutova u krošnju
urastla, kao n. pr. bukva pod zaštitom ariša i hrast u brezovom
gustišu, dočim bi jela pod uplivom preduge zaštite u svom
razvoju zaostala.


U ostalom upliv zaštitnog drveća treba tako prilagoditi,
da glavnu svrhu ne promašimo usljed suvišnog i dugotrajnog
uplivanja takovog drveća.


Najpovoljnije uplivati če zaštitno drveće na glavnu vrst,
ako je s ovim uzgojeno kao nuzsastojina, a da krošnjom istu
ne nadkriljuje — a naročito ne predugo tako, da vršike
glavne vrsti drveća budu dovoljno svjetla imale i da postrano
zaštićeno bude.


Ovakovu zaštitu ljube naročito one vrsti drveća, koje
manje svjetla (postrano) za svoje napredovanje iziskuju.


Razštrkana stabla, koja nadkriljuju glavnu vrst, i koja
radi zaštite podržavati treba, imadu se pravodobno i postepeno
okresivati.


Prihod od zaštitnog drveća do svojedobnog proredjivanja
ovisi u prvom redu od svrhe zaštite.
9




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 36     <-- 36 -->        PDF

- 122 —
U pravilu se ponajprije vade i uporabljuju najjača stabla,
ili se takova okresuju, a svaka prenagla i nepravodobna uporaba
zaštitnog drveća neumjestna je, ter se zato preporuča, da
se zaštitno drveće postupice izrabljuje tako, da se najmladje
drveće u svrhu buduće zaštite podržaje.


Bez obzira na to, što pregust uzgoj zaštitnog drveća u
obćeuitom pogledu svrsi ne vodi, mora se u pravilu zaštitno
drveće pravodobno (prema okolnostim prije ili kasnije) razredjivati
i okresivati prema zbiljujoj potrebi glavne vrsti drveća
i to postupice, naročitim obzirom na prirodne i ine mjestne prilike.


Okresivanje zaštitnog drveća — osobito bora — od znatne
je koristi.


Okresivanje je znatno olahkoćeno, ako je zaštitno drveće
u redove uzgojeno, ter se izvadja tako, da samo tlo zastrto
ostaae, t. j . da se do´.nje grane ne okresuju; tomu usuprot
ćemo pojedina visoko porastla stabla, pod kojima se mladik
razvija, okresivati od zdola prama gore.


Prema prilikama poslužiti ćemo se i sa prevršivanjem
zaštitnog drveća, a da samo tlo ne razgalimo, dočim ćemo
razredjivanje provadjati prema vladajućim okolnostima.


U kojoj dobi i u kojih dobnih razredih ćemo zaštitno
drveće uklanjati iz glavne sastojine, ovisi od raznih okolnosti,
a naročito od svojstva glavne vrsti drveća, da li je naime isto
po svojoj snazi rasta više ili manje samostalno.


čim bolje koja vrst drveća zastor podnosi i polakše raste,
tim više ljubi zaštitu i obratno, te ćemo dakle prema tomu i
zaštitno drveće ranije ili kasnije postepeno nkljanati.


Hrast, u velikih razmacih uzgojen, podnosi podulje bor
kao nuzsastojinu, buduć će se kasnije sklopiti, a dotle valja
da je i tlo valjano zastrto.


U bukvicih, omoricih i jelicih ukljanati ćemo zaštitno
drveće prama tomu, kako se sam uzrast razvija, prije ili posije,
a izkustvo, crpljeno iz same porastline, ustanoviti će nam samo
po sebi pravo mjerilo.


U mnogih slučajevih neće ni biti nuždno sve zaštitno
drveće odstraniti, a naročito ne za one vrsti drveća, koje zasjenu




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 123 —


bez uštrba podnose i koje se usljed toga proizvodnjom liesa
odlikuju, što u ostalom u hrasticih slučaj nije.


Zadaća šumnra je svakako ta, da uzgoji što vriedniju vrst
drvlja sa što vriednijim liesom; zato eemo često posegnuti, u
koliko to samo mjestne i stojbinske prilike dopuštaju, za pretvorbom
šume; a tu će nam u mnogili zgodah zaštitno drveće
dobrim poraogacem biti.


Tako ćemo naići na stojbinu, pogodujuću boru, pa ćemo
ipak bor sa hrastom u koristniju mješovitu sastojinu uzgojiti
moći, koja će prirodnim uepogodam mnogo uspješnije odoljevati,
nego li su to u stanju cisti borici.


Na ovakovoj stojbini hrastov mladik uz borovu nuzsastojinu
dobro napreduje, naročito ako ga odgojimo na uzkih, duboko
razrahljenih prugah ili žliebovih tako, da jedan red hrastovog
mladika odgojimo medju više redova bora u takovom razmaku,
da se danas —- sutra hrastov mladik sklopiti uzmogne, što
ćemo naročito tim pospiešiti, ako svojedobno i postepeno pojedine
redove bora uklonimo; bor u ostalom mora tako uzgojen
biti, da služi hrastovom mladiku kao postraua zaštita, ne priečeć
upliv svjetla na vršike hrastovog mladika. Uklanjajuć napokon
pojedine redove borovog odgoja, moramo tako postupati, da ne
lišimo i samo tlo nuždnog rastora.


U odgojivanju hrastovog mladika na ovaj način valja se
se skrbiti i zato, da sa hrastom uzgojimo i još koju vrst
drveća, hrastu i stojbini pogodujuću, a u tu svrhu će nam
naročito bukva dobro doći, a u pomanjkanju bukve i omorika.


Ovaj uzgoj hrasta je skup, i zato je samo za manje površine
umjestan; takove će nas gojitbe jeftinije stojati, ako mjesto
hrasta omoriku uzgajamo.


U ostalom na mršavom tlu ovu gojitbu hrasta valja izbjegavati.
U hrastovih guljačah, naročito u kojih rodovitost tla pada
i u kojih se praznine pojavljuju, takodjer će bor uspješno djelovati
kao nuzsastojina, a u gorskih predjelih najumjestniji je
ariš, koji u uzgoju nalazeće se praznine valjano zašumljuje i
udopunjuje.




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 124 —


I breza prija donjckle odgoju hrastovog inladika koli u
sjetvi, toli i u sadnji, ali samo kao postrano zaštitno drveće
bez upliva na bujniji uzrast hrastovog mladika. Odgoj breze
moramo oprezno izvadjati, da se ne umnoži i preveć ne razvrieži,
buduć bi u većoj množini samo od uštrba po hrastov mladik
bila tim više, jer se breza ne da baš pravilno podržavati kao
zaštitno drveće, zato ćemo svakako u tom pravca svrhu polučiti
bolje ea borom.


U hrastovoj sjetvi možemo i vrbove ključiće s uspjehom
mjestimice upotriebiti kao zaštitno drveće, koje je podjedno
kadro i medjutimui užitak nositi.


U hrastovih gojitbah na svježoj ilovači i u nizarama
takodjer nam je i joha koristna, buduć da mladik nadopunjuje
i na bujniji uzrast upliva, a isto tako i medjutimni užitak
odbacuje.


Kao zastorna (zakrošnjujuća) sastojina za hrastove guljaČe
sposoban je bor i ariš.


Nakon izdašne prorede takovih sastojina dobro će nam
uspievati hrastov odgoj, sjetvom uzgojeni, dočim ćemo svojedobno
zastornu sastojinu postepeno razgaljivati tako, da se
s vremenom hrastov mladik sklopiti uzmogne, te ćemo u ob´e
pod uplivom bora na mnogih mjestih moći drugu vrst drveća
uzgojiti.


I u bukovom uzgoju valja odgajati takove vrsti drveća,
koje uplivaju na uzrast bukve i koje glavnu sastojinu upopunjuju
naročito ondje, gdje bukva kunja, nemoguć se sklopa
dovinuti. Takova vrst drveća jeste i u tom slučaju bor, koji
svojedobno bukvi mjesto ustupa.


Sporo se razvijajući podrast, naročito na mršavijem tlu,
poduprieti ćemo u gorah sa uzgojem ariša, u koju svrhu će
nam i sadnja ariševih biljka, ma i vrlo razštrkana po gojitbenoj
plohi, dobru uslugu činiti.


Pa i mehke vrsti listače mogu zavremeno u svrhu zaštite
služiti, dočim gojitbe, koje su na izložitom položaju i donjekle
svježem tlu, osobito podupire biela topola, koja za njekoliko
godina i koristni materijal donosi.




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 125 —


Gojitbi bukve pvija, i zastor umjereno i riedko krošujate
burove i arišove sastojine, a naročito u mladjoj dobi, pod iiplivoni
koje se bukva sama, a i u smjesi sa hrastom i jelom povoljno
razvija, dapače i pod zastorom brezove i topolove sastojine
često dapače uspješnije, nego li i pod samim bukovim zastorom.


Sa progalivanjem ovakovih sastojina ne valja se nagliti,
a naročito je ueumjestno svako prerano konačno uklonjenje
cielokupne zastorne sastojine.


I uzgoju omorike prudi zaštitno drveće, koje omoriku u
rastu unapredjuje kao i zastorno drveće, te će nam omorika i
na manje pogodnoj stojbini dobro napredovati, ako svrsi shodnu
nuzsastojinu odgojimo.


Gdje se je boriti sa smrzavicom, tamo nam je zaštitna
zastorna sastojina sasma umjestna, te će nam sadnja omorike
sasma dobro uspjeti pod zaštitom riedko-krošnjatog zastora.


I gjolovi, u kojih smrzalj i travu ja dodijava, mogu se
sadnjom kriepkih omorikovih biljka uzgojiti pod zaštitom crne
johe tako, da se jošik, dok se omorike dovoljno ojačaju, postepeno
razredjuje.


Naročito na lošijih stojbinah je uzgoj zaštitne nuzsastojine
od bitne potrebe, te ćemo prema okolnostiaia uzgojiti tu i mješovitii
sastojinu, dočim ćemo opet u njekojih zgodah i bor kao
zavremeno zaštitno drveće s uspjehom njegovati.


U visokih oštrih gorskih predielih ne da se zaštitno drveće
baš tako lako uzgajati, — višeputa dapače nikako, — izuzam,
što se po močvarnih mjestih crna joha, ter tu i tamo koje


obuuje pojavlja, koje se više radi zaštite tla podržavati može.


U ovakovih prilikah bor trpi od pritiska snicga i inja,
a i ariš tu ne odoljeva, dočim breza radi svoje gibkosti i savijanja
svrsi zaštitnog drveća ne odgovara.


Omorici prija najbolje bor; pošto ariš omoriku u rastu
prestiže, zato je koristan ponajpače u razštrkauom odgoju, a
sposoban i za uzgoj mješovite sastojine.


Obično se omorika s borom skupa goji, i to budi sadnjom
ili sjetvom, no bolje će svrsi odgovarati sadnja omorike, a sjetva




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 126 —


bora tako, da bor kao zaštitno drveće u rastu zaostane, ili se


u tu svrhu uzimlju jake i kriepke omorikove, a slabije borove


biljke,] ako se kanimo samo sadnjom poslužiti; zatim valja


pravodobno omorici postepenim odstranjivanjem bora u pomoć


priticati, da ne bude potištena i zakrošnjena.


I u ovom uzgoju biti će probitačno, ako bor i omoriku
izmjenično u redovima posadimo, jer ćemo na taj način bor
svojedobno na korist omorike lakše ukloniti moći.


U koliko ćemo bor ukloniti, ovisi o samoj stojbini, te ćemo


zato prema okolnostim i bor u sastojini u primjerenoj množini


podržavati, buduć da je bor omorici i u starijoj dobi pogodan.


Valjano uzgojeno zaštitno drveće nije nikad na uštrb
glavnoj sastojiTii, zato je takovo i naknadno odgojeno od koristi
ondje, gdje nam omorika hiri i ne napreduje, no svakako će
u svih prilikah uviek svrsi više odgovarati, da pravodobno
uzgojimo i zaštitno drveće, a ne da tek naknadnim odgojem
takovog u glavnoj sastojini izbile nedostatke izpravljamo.


Zaštitno drveće prija i jeli tu i tamo kao nuzsastojina i
kao zastor, naročito gdje je uzgoj jele u prostom položaju tegotan.


Kao bukva, tako i jela goji se obćenito oplodnojn sječom,
ter mladik podnosi prema mjestnim prilikam i stojbini dulje
ili kraće vrieme zaštitu.


Na dobroj stojbini i zaštićenom položaju uzgaja se jela i
u prostom stanju, u pravilu sadnjom, a često u smjesi sa omorikom
u izmjeničnih redovih ili prugah ili u manjoj množini
osobitim obzirom na budući odgoj same jele, buduć postranu
zaštitu jela osobito ljubi, u koja svrhu prema mjestnim i inim
prilikam joj pogoduje i bor, ariš i breza, a i bukva, naročito
pako kao postrano zaštitno drveće, koje ju krošnjom ne zasjenjuje.


Na nižjem položaju, a osobito na otvorenih položinah
škode jeli naročito pozni mrazovi, usljed česa je gojitba na takvim
mjestima vrlo tegotna, pače i neizvediva. Ove okolnosti upućuju
šumara upravo na gojitbu jele uz pripomoć zaštitnog
drveća. U ovakovih prilikah možemo jelu gojiti pod štitom
riedko-krošnjate porastline, naročito borove i arišove, a podnosi




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 127 —


donjekle i blagu hrastovvi zasjenu i riedko porastlog graba,
dočim joj bukova, uaročito ne okresana ne godi.


Kod te vrsti uzgoja imademo osobito nad tim bditi, da
nam jela ne bude potištena i da nuzsastojno drveće ne bude
previše podržavano, već samo u onoj mjeri, koja će jeli najbolje
prijati.


U koliko je pako u obćenitom pogledu zaštitno drveće
koristno i potrebno, ovisi još i od mjestnih i stojbinskih prilika,
te svrsi, koju polučiti želimo i vrsti drveća, koju gojiti kanimo.
U takovih pojedinih slučajevih imati će šumar sam odlučivati.


S ovimi redci nije mišljeno, da zaštitno drveće pod moraš
odgajamo, buduć je isto prema okolnostima i preskupo, tef
prem se i sud njekih stručara ne slaže baš sa uzgojem zaštitnog
drveća, ipak sudim, da će nam takovo drveće u mnogih slučajevih
biti od pomoći po uzgoj valjane glavne sastojine, a često
takovo zaštitno drveće i od prirode u šumi nalazimo. U čistoj
sječi ga više puta bez razloga uklanjamo, akoprem bi nam za
buduću gojitbu ove ili one vrsti drveća koristiti moglo, a krom


tog bi nam donašalo i primjeran dohodak na drvu, koji bi
nam naročito dobro došao u krajevih, na drvu oskudjevajućih
i u šumah, sa služnošću obterećenih.


LISTJ^KI.


Velestovanoj gospodi sudrugovima i prijateljem šumarstva
upravljamo ovaj


na zajednički rad za „Opis šumarstva" u kraljevinah Hrvatskoj i
Slavoniji.


Kao glavni povod ovome pozivu jest naša šumarska akademija.


Mnogo i mnogo se je govorilo, a i pisalo o potrebi šumarske akademije
u nas, a svaki govornik i svaki pisac označivao bi potrebu na
svoj način naime u toliko, u koliko su mu bili šumarski odnošaji poznati,
ali ipak svi oni došli bi na isti izlazak, to jest označivši šumarsku akademiju
uužduo potrebnom.