DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 107 — obdenito uvesti, jer će dotle onih prastarih i nagnjilih stabalš, ne stati, te više jednohka srednjo-dobna stabla doći na red. 4. Sa bukovimi sastojinami, kod kojih se izradbeni postotak gradjevnog drva lakše ustanoviti dade, i gdje se u ostalom i gorivo drvo unovčiti može, mogla bi se prodaja po stojećih stablih s uspjehom preduzeti. 5. Izradjeni šumski proizvodi imali bi se kao i dosele premjeriti, buletati i izkaznica na iste izdati. Propisi 0 provozu šumskih proizvoda imali bi ostati netaknuti. V. P. Zaštitno drveće^. Gdje manjka nuždna šumska zaštita i njega stojbine, tu zahiruje i sama šuma, te se svojoj propasti približuje tim više, čim je tlo i stojbina osjetljivija. Kao jedno od prvih sredstava, kojim ćemo tomu odmoći, jeste zaštitno drvlje. Da one sastojine, u kojima ima zaštitnog drveća, bolje napreduju, tomu je nepobitnim dokazom stanje samih takovih sastojina, ako ih sravnimo sa onima, koje su inače u jednakim okolnostima porastle, ali bez zaštitnog drvlja. Prema tomu je zaštitno drveće u šumarstvu znamenit faktor za uzgoj sastojine u razne svrhe, kao u obćenitom pogledu, tako i posebice obzirom na raznolike mjestne prilike. U sliedećem obazrieti ćemo se na najhitnije osebnosti zaštitnog drvlja. Ono služi : a) za zaštitu tla; b) za zaštitu sastojine i c) kao zaštitni rub. Drveće u zaštitu tla podržaje i povinuje rodnu snagu tla; drveće za zaštitu sastojine upliva i djeluje na bujniji razvitak * Aus đem Walde; von H. Burckhardt. |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 108 -i napredovanje sastojine, dočim zaštitni rub takovog drveća štiti sastojinu proti vihru i buri, a prema okolnostima umanjuje pogibelj od požara. Promotrimo pobližje to zaštitno drveće. a) Drveće u zaštitu tla. Njega tla jeste prvi uvjet za valjan uzgoj šuma, tek kada smo mladik na dobro njegovanom tlu uzgojili, tada tek sliedi prava njega i uzgoj same sastojine. Prema tomu ima šumar u gojitbi šuma posla naročito sa njegom tla i sa njegom porastline. Njega tla se može protezati na tlo obrastlo i ne obrastlo, ter joj je svrha plodovitost tla povisivati ili bar podržavati, što ćemo naročito polučiti time, ako humusne čestice tla štitimo i u tlu pomnožajemo i ako svježost i stanovitu rahlost tla podržajemo. Mjestimice ćemo imati posla sa vododerinama i oštrimi vjetrovi, osobito na pješčanici; u takovim prilikama biti će nam vezanje i učvršćenje tla prvom zadaćom. U ovim prilikama poduprieti ćemo njegu tla uzgojem zaštitnog drveća u korist odgoja valjane sastojine, kako ćemo to iz sliedećfg razabrati. Gdje u starijim proredjenim sastojinama prieti izsušenje i podivljačenje tla, a raztvorba humusa se izvanredno pospiešuje, jednom riečju, gdje se plodovitost tla pogibelji izvrgava, tamo će uzgoj zaštitnog drveća uviek umjestan biti, u koliko to samo mjestne i ine prilike dopuštaju. U tu svrhu su naročito sposobne one vrsti drveća, koje ne samo zastor nadstojnog drveća podnese, već koje i svojom suažnom krošnjom tlu što prije nuždnu zaštitu proti nepovoljnomu uplivu vremena i podnebja pružaju i svojim obilatim lišćem na rodovitost tla povoljno djeluju. U hrasticih i bukvicih osobito je u tu svrhu sposobnauporabiva bukva, jela i grab. U pravilu ima ovo drveće samo privremeno zaštiti tla služiti (prema uzgoju, dobroti stojbine i svrsi sastojine) naime |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 109 dotle, dok se glavna sastojiria dobro ne sklopi tako, da sama tlo uzmogne podpuno zakrošnjivati. Naročito bukva kadra je i onda na dulje vrieme zaštitu pružati, ako se stavi na panj; no Uzdrži li se u nadorastlosti do dobe pomladka glavne sastojine, tada je potonjoj na štetu. Zaštitno drveće najbolje ćemo sadnjom pospješiti, dočim u hrasticih i sjetva bukvice odgovara. Da nam zaštitno di´veće dobro uspije, potrebno će biti, da prema okolnostima krošnju nadstojuog drveća razredjujemo, a razumjeva se samo po sebi, da se to razredjivanje ima izvadjati u umjerenoj mjeri i protezati se lili na slabija, odnosno manje vriedna stabla glavne sastojine, nu svakako se imamo pobrinuti, da zaštitno drveće na štetu glavne sastojine snagu tla ne izcrpljuje. Ovo zaštitno drveće ima zadaću, da u visokoj šumi, ako je ista progaljena ili je u prozračnom sklopu, tlo zasjenjiva, ter da zaprieči suvišno dopiranje svietla, koje humus naglo raztvara; zatim, da štiti listinac i steljinac proti vibru i da otežćuje i samo zgrtanje stelje; nadalje, da je uztukom razvrieženju šumskog korova, a naročito da humus, svježost i rahlost tla podržaje, jer to su sve bitni uvjeti za dobar razvitak sastojine. Ako je tlo zaštitnim drvećem obrastlo, tada ne će biti izvrgnuto raznim nepovoljnim posliedicam, ma se sama sastojina hotice ili slučajno progalila, kao što bi bilo u protivnom slučaju, jer je naročito podivlauje tla blagotvornim uplivom zaštitnog drveća zapriečeno. Kao što u srednoj šumi podstojno drveće nadstojnomu drveću, to još više zaštitno drveće u visokom uzgoju glavnom porastu pogoduje, ter je pače kadro podržavati i takove sastojine, koje bi inače morale podleći inim nepovoljnim uplivom. Takovo tlo, koje je zaštitnim drvećem obrastlo, podnosi u normalnim visokim hrastovim i bukovim šumama prozraku glavne jastojine do najvišjeg stupnja, a tim se polučuje i dobitak na drvu još prije, nego li je prava doba sječe nastupila. |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 24 <-- 24 --> PDF |
- 110 — Sve vrsti drveća nisu za zaštitu tla, već samo one, koje u zasjeni i pod zastorom krošnje glavne vrsti dobro uspievati, a ujedno i na poboljšanje samog tla djelovati mogu. Zaštitno drveće ako samo hiri i životari, tada tla valjano ne zastire i t-ada mu je glavna svrha promašena. Naravno je, da pod gustom krošnjom u sklopljenih sastojinah zaštitno drveće ne uspieva, ali zato u sklopljenih sastojinah sa riedkom krošnjom, a naročito u višjoj dobi i nakon izvedenih prorieda i prozraka, svrsi odgovarajuće zaštitno drveće ne samo da upliva bitno na daljni razvoj glavne sastojinej nego i samo veselo, a naročito u hrasticih napreduje. Od zaštitnog drveća prvo mjesto zauzima nepobitno bukva, ona bo u najvećem stupnju podnosi bez uštrba zasjenu i zastor krošanja, a tlo najizdašnije poboljšava. Za bukvom slieđi grab, a naročito je u smjesi s bukvom od velike probiti; na boljoj stojbini uporabiv je kao zaštitno drveće i briest, lieska, lipa i dr., ter u koliko takove vrsti same od sebe niču, mogu se i podržavati, a gdje nije ni takovog drvlja, tu je za nuždu dobro i čbunje i korovlje kao trnina, borovica, kupina i dr., buduć bar listiuac u prilog svježosti tla sa mehkotom vežu. Od četinjače prvo mjesto zaprema jela, a ponajpače vriedi puno u smjesi sa bukvom. Kao zaštitno drveće takmi se jela sa bukvom, no potonja ipak, pogledom na samu poboljšicu tla, prvu nadkriljuje. Omorika odgovara doduše svrsi zaštitnog drveća, ali se baš ne preporuća, buduć rado mah preotme uzrastom u glavnu sastojinu. Radi naprednog i lakog uzgoja kao zaštitno drveće nalazimo ju naročito u hrasticih, kao i u drugih nepodpunih listnatih porastlinah. Akoprem se omorika rado u glavnu sastojinu uvrieži, što se ne želi baš uviek polučiti, zato je ipak ista naročito ondje umjestna, gdje želimo sastojinu upodpuniti, koja je bud poradi stojbinskih odnošaja, bud radi inih razloga zahirila i nepravilno porastla. |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 25 <-- 25 --> PDF |
- 111 — u ovakovih ćemo prilikah pomoćju omorike i sastojinusamo tlo popraviti, ali u ovakovima slučajevima nije ipak omorika u pravom smislu zaštitno drveće, ved je kao podredjena uzgojna sastavina glavne sastojine, te se kao takova rabi u nepodpuuili starijih porastlinah riedko-krošnjaste listače (u hrasticih) i na slaboj stojbini. Na boljoj stojbini i obzirom na ine svrhe — u takovih će nam prilikah dobro poslužiti i bukva, a na mršavom tlu bor. U obće, omorika niti ljubi niti podnosi zastora nadstojnog drveća, a to je i razlogom, da se lih u zaštitu tla ne rado odgaja, jer na svježem i kriepkom tlu će uzrasti ipak u krošnju glavne sastojine, ma i bila pod zastorom nadstojnog drveća, dočim se na suhom tlu kržljavo razvija, a naročito onda, ako je porastlina u podpunom sklopu. U sklopljenih bukvicih omorika u obće ne odgovara za podstojno drveće, već je tu umjestnija sama bukva, a bolje će uspjeti i grab i jela nego li omorika, koja ne podnosi gust zastor bukove krošnje, dočim će u riedkom bukviku uspjevati doduše, ali na uštrb same bukve. Kao probitačno drveće u zaštitu tla biti će omorika naročito u porastlinah, sastojećih se od takovih vrsti drveća, koje brzo rastu, a riedku krošnju imaju, jer u ovakovih porastlinah omorika u rastu zaostaje. Prema navedenom, omorika naročito u hrasticih raznovrstno djeluje. U starih progalnih hrasticih dobro nam je omorika došla, buduć nam glavnu sastojinu upodpunjuje. ali zato ipak prednost lih radi zaštite tla pred drugim vrstnijim drvećem ne zaslužuje. U hrastovih mladicih pako omoriki nije mjesta, naročito ako to mršavost tla i ine mjestne okolnosti ne iziskuju. Tako isto je neumjestna omorika i u sklopljenih ili umjereno prozračenih hrasticih srednje i poviše dobe; dočim je u mladjih, podpunog obrasta i za proredu dospievajućih porastlinah u pravilu skroz izlišna, te ju u ovakovih prilikah kud i kamo ino podstojno drveće, naročito bukva i jela, a prema okolnostim i grab nadkriljuje. |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- 112 - Za hrastike nadalje ne odgovara omorika i zbog svojih osebujnih vlastitosti, ona bo kao podstojno drveće pogoduje bujnom razvijanju mahovine, koja je u prilog njezinom plitkom ubokorjenju, a na uštrb hrastu, jer prouzročuje trulež i raztvorbu na panju, te suhobrkost i buduć da s tih razloga podržaje suvišnu vlagu U sastojini, to je po hrast zato od veće štete, no probiti, bez obzira na odnošaje prama tlu. Na slaboj stojbini hrast se doduše polaganije razvija, ter u takovom hrastiku s vremenom se podstojno može i omorika razviti, ali bez koristi po sam hrast, jer omorika se ne može takmiti svojimi svojstvi u prilog hrasta kao podstojno drveće sa drugima boljima vrstima drveća, te zato nije ni uzgoj hrastika na mršavom tlu umjestan, ako ga kanimo podstojnom omorikom poduprieti i unaprediti; dočim će istodobno uzgoj omorike i hrasta imati tu posljedicu, da ćemo prije omoriku, nego li hrastik odgojiti. U ostalom, u hrasticih na slabijoj stojbini nisu kadre ni bolje vrsti podstojnog drveća, makar i naknadno odgojene, izdašno koristiti i zato će biti mnogo bolje u takovih prilikah hrast sa bukvom odmah iz početka uzgajati. Ako omorika u hrasticih kao podstojno drveće dobro uspije, i ako ipak hrast ugiba, nije tomu ni omorika uviek kriva, jer u takovih prilikah, u kojih uspievanje nadstojnog drveća zapinje, u obće ni ne koristi podstojno drveće ; u takovih prilikah nije više mjesta hrastu, te nam tu ne preostaje ino, već segnuti za pretvorbom šume i za uzgojem stojbini odgovajućih vrsti drveća. Riedko-krošnjato i svjetlo Ijubeće drveće, kao bor, ariš, breza i dr., buduć ne podnose zasjenu, nije sposobno da zaštiti tlo, ali ipak bor u nepodpunih sastojinah i na slabijem tlu toj svrsi — kako jur poraenusmo — udovoljuje. Hrastu ne prija mršavo tlo, a pošto je u takovih prilikah za sklopljene hrastike podstojno drveće od dvojbene ili nikakove koristi, zato nam se je načelno kaniti uzgoja hrastika na takovim stojbinama; u koliko pako već takove nalazimo, koji za sjekiru još dorastli nisu, tu možemo pokušati sa |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 113 — uzgojem crnog bora i borovca kao podstojnog drveća, koje podnosi zasjenu u vedoj mjeri, nego li prosti bor; nuovdje ćemo sa uzgojem bukve svakako sigurnije svrhu polučiti. Jalša se u tora pogledom u obde ne ističe. Hrast pako, budud da u velike svjetlo ljubi, nije za podstojno drveće u obće niti sposoban. Akoprem zaštitno drveće upliva na drvni prihod, ipak ima u tom pogledu drugu zadaću vršiti naime, da povoljno upliva na samo tlo. U tom se upravo razlikuje u bitnosti drveće, opredieljeno za zaštitu tla, od podstojnog drveća u srednjoj šumi; ovomu potonjemu je glavna zadaća umnažanje drvnog prihoda. Iznimku čini takovo drveće, koje je odgojeno donjekle u zaštitu tla na prazninama porastline i koje je u glavnu porastlinu uzrastlo i kao takovo dakle sastavni dio potonje tvori. Ovakovo drveće mora na drvnom prihodu nadmašivati podstojno drvede, koje se je više manje pod zastorom glavne sastojine razvilo. Ovakovo podstojno drvede ili sama priroda uzgaja, ili se takovo prema okolnostima umjetno odgaja sjetvom ili sadnjom. U hrasticima ovisi svrha umjetnog odgoja takovog drveća od okolnosti, da li će se naime isto lih za podstojno drveće uzgojiti, ili će isto u glavnu sastojinu urasti i tomu dosliedno i sastavinu iste tvoriti, ili će služiti u obe svrhe. U ovakovim prilikama ima vladati načelo, da se vriedna hrastovina uzdrži i unapredi kao glavni dio sastojine. U boricih pako rado se podstojne omorike i za buduću glavnu sastavinu sastojine ostavljaju. U svih slučajevih je ipak glavna svrha podrasta, da štiti tlo i da se u tu svrhu valjano razvije, ali podnipošto ne na račun glavne sastojine (nadstojnog drveća), naime da se potonja u prilog podrasta do skrajnosti progaljuje; zato valja udariti srednjim putem u prilog podstojnog i nadstojnog drveća. |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 114 - Kod umjetnog odgoja podrasta moramo zato postupice glavnu sastojinu progaljivati, a to ćemo polučiti umjerenom prozrakom, kao pripremom za daljnje razgalenje, zatim progalom i konačno razgalom (Vorhauung, Lichtung u. Nachliclitung). U hrastiku, dobro sklopljenom srednje starosti, u podpunom uzrastu i svojedobno pravilno proredjenom izvesti demo prozraku tako, da sve suvišno drvlje i rašde, koje valjani podrast zastire, sa osobitom štednjom glavne sastojine posječemo tako, da tim postupkom ne prouzročimo u sastojini praznina, te ćemo se zato poslužiti po potrebi i sa okresivanjem pojedinih stabala nuzgredne sastojine. Progalom ´se sklop krošnje otvara, ter se naročito mladji dobni razredi vade. Umjetni uzgoj bukve na svježem tlu već iza prozrake buja, dočim takov uzgoj omorike preotimlje maha u razvitku, čim jače je sastojina proriedjena. Progaljujući s osobitim obzirom na nadstojno, a manjim obzirom na podstojno drveće, uzgajamo jednoličnu glavnu sastojinu, pojednako na površini razdieljenu tako, da ne zaostaju u većini ni najstariji ni najmladji dobni razredi, nego srednji i najsnažniji. Ovakovim se pravodobnim i pravilnim proriedjivanjem naročito razvija krošnja i postizava vriedni prirast u debljinu, dočim se i samo podstojno drveće jača, tvoreć kriepku podstojnu sastojinu. Gdje to naročiti razlozi ne iziskuju, ne treba ovakovo proredjivanje zavlačiti na dugo i to radi štednje podrasta, akoprem listača i to dobro podnosi, a naročito grab; od četinjače odo- Ijeva takovomu postupku omorika, ako je na gusto uzgojena. Progalivanje nije u obće umjestno niti u hrastiku, niti u bukviku, a niti u drugih porastlinah, u kojima se podrast nije valjano razvio i ako se nije sama sastojina do nuždnog uzrasta podigla. Zaštitno se drveće u ostalom ne uzgaja samo u svrhu raz galivanja sastojine; stare bo hrastike ne ćemo još proredjivati |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 115 — i zato u takovih prilikah zaštitno drveće ima naročito tu zadaću, da snagu tla štiti i od malaksanja sačuva, koje se inače pojavljuje u hrasticih lošije stojbine. U potonjih prilikah i naročito u hrasticih srednje i poviše dobe dobru će nam uslugu činiti, a na korist glavne sastojine, pravilno progaljivanje, i to samo pod uplivom zaštitnog drveća, buduć će se tada snaga tla održati, a uz to i sama glavna sastojina unaprediti. U hrasticih, koji su porastli na kriepkom i svježem tlu, suvišan je svaki uzgoj drveća u zaštitu tla, jer se takovo višemanje i samo od sebe tuđe nadje. U takovih porastlinah valja razgalivanje sastojine izvadjati pravilnim proredjivanjem. Što se tiče bukvika, biti će dovoljno, da se u istima po svih pravilih šumarenja vodi oplodna sječa. U boricih rado se nadje omorika, koja će djelomice vršiti zaštitu tla, djelomice i samu glavnu sastojinu upodpuniti; ali u mladicih će preoteti mah i prvenstvo u glavnoj sastojini preuzeti, dočim je proti pogibelji požara od uštrba, a napadaju omorikova prelca prva će podleći kao podrast. Kao podrast u boricih odlikuje se naročito listnato drveće, a osobito bukva. Ariševe porastline ljube svakovrstni podrast, za koji se naročito preporuča omorika, jela i bukva. Sjetva bukvice osjegurava pođpuniji podrast, nego li sadnja´ zato se sjetva preporuča u srednjodobnih i starijih porastlinah, a sadnja na suhoj stojbini i u neprozračenih mladicih. Sjetva se može izvadjati podpuna ili u prugama od 0 65 do 1-0 met. širokima, a u razmaku od 1-3 do 1-6 met., ili mjestimična. Pri sjetvi ne treba paziti toliko na jednoličnost i pravilnost, nego se pače preporučuje obzir uzeti na prozračna i progaljena mjesta u sastojini i takova što obilnije naploditi. Sadnja se izvadja u razmacih od po prilici 1-3 do 1*6 m. |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 116 — U koliko ćemo i gdje ćemo kao zaštitno drveće uzgajati bukvu, hrast sa bukvom il omorikom, to će ovisiti o mjestnih okolnostih, dobroti stojbine i svrhe, koju želimo polučiti. Glede same omorike valja uvažiti njezino svojstvo, da rado preotimlje mah u mladicih i da je zato tu često nepoželjan drug bukvi, a još više hrastu, te da dapače i samo prevršivanje iste ostane bezuspješno, jer pojedini ogranci zamjene vršike, dočim snažno prevršivanje opet omorika ne podnosi, a osim toga je ta njega i skupa. U hrasticih još bujnije od omorike napreduje bor, i zato se u stanovitih prilikah bor u tu svrhu preporuča, akoprem jeli i bukvi u tom pogledu valja prvenstvo dati. Istodobni uzgoj hrasta pomoćju omorike iz prednavedenog uzroka je sasma neumjestan, iznimno na mršavom tlu. Valjan uzgoj hrastika polučiti ćemo, ako hrast sam uzgajamo sa naknadnim uzgojem bukovog podrasta. Grab se u hrasticih težko umjetno odgaja kao zaštitno drveće; obično se on sam pojavlja, razvija i podržaje. U hrasticih umjestna je i sjetva jele, no naprednija je sadnja. Ona dobro podnosi i zastor krošnje, ter se i pod istom s vremenom razvije i zato, gdje to mjestne i stojbinske okolnosti dopuštaju, preporuča se jela za uzgoj podrasta, pa i za upodpunjenje same glavne sastojine. U tu svrhu se naročito preporuča sadnja biljka, koje su presadjivanjem jur proti nepovoljnim prirodnim nepogodam ojačale i koje su zato proti takovim nepogodam manje osjetljive. Obzirom na dohodak zauzimlje jela i kao podstojno drveće jedno od prvih mjesta. Sjetva omorike se takodjer sporo razvija i trpi od naslage opalog listinca nadstojnog drveća, zato se i za omoriku, kao i za jelu preporuča sadnja i u svrhu podrasta, u koliko to samo dopuštaju okolnosti i mjestne prilike naročitim, obzirom na skupoću radnih sila. |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 117 — lb) Drveće u zaštitu sastojine. Izdašna krošnja uvjetuje i izdašnu proizvodnju liesa, a obratno slaba krošnja proizvadja malo liesa, o čemu nas uči agriculturna lučba i nauku o bilinstvu. Daljni činbenici što izdašnije drvne proizvodnje jesu nadalje svjetlo, toplina, zaštita (zastor) tla, ter rahlost i plodovitost tla (vidi «Bodenstatistik von Cliristof Liebicli»). Ako nam i uspije koja šumska gojitba, to nije probitačno takovu prepustiti daljnjem razvitku do porabe bez svakog daljnjeg obzira, jer valja da pažnju našu obratimo kao na podržavanje same rodne snage tla, tako i na usavršenje same sastojine, pogledom na što izdašniju proizvodnju liesa. Ako nam uzgoj i posve uspije, ipak se moramo i nadalje baviti samom gojitbom sastojine, a u toj će zadaći šumar izdašnu podpuru naći u gojitbi zaštitnog drveća. Naročito se je šumaru trsiti, da u visokomu uzgoju pravu svrhu pomoću zaštitnog drveća polući, jer je uzgoj visokih sastojina dugotrajan i po svomu značaju od bitnih i raznih osebujnosti i zato je svaka počinjena nepravilnost veoma osjetljiva, akoprem nije s vida pustiti probitke uzgoja zaštitnog drveća ni u nizkim šumama, a još manje u srednjima, naročitim obzirom na nadstojno drveće. Uzgoj sastojine može prema okolnostim odpočeti već i u mladjih gojitbah, u koliko nam bude naime nuždno takove gojitbe štititi proti nevremenu i inim nepovoljnim uplivom. U ovakovih prilikah zaštitno drveće je ono sredstvo, kojim ćemo pravu svrhu polučiti, i to budi kao preduzgojeno i zastorno (nadkriljujuće) ili kao nuzuzgojeno. Naročito uzgoj hrastika i jelika unaprediti će zaštitno drveće kao nuzsastojno, ali ne kao zastorno drveće, doćim će tu i tamo uzgoj drugih njekih vrsti drvei´a, koje na nepovoljnoj stojbini uzgajamo, poduprieti i zastorno zaštitno drveće. Brzo rastuće i riedko-krošnjate vrsti drveća najpogodnije su za zaštitu sastojine, a medju takove spada poimence bor i ariš, zatim breza, a na močvarnoj stojbini vrbe i johe. |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 118 — Gdje ne nalazimo nuždno zaštitno drveće jur od prirode uzgojeno, valja nam ga umjetno (ručno) odgojiti. Uzgoj zaštitnog drveća najpovoljniji je u prugama, izveden prama onoj strani svieta, od koje prirodne nepogode priete. Ručni uzgoj zaštitnog drveća obavlja se probitačnije sadnjom, nego li sjetvom, buduć se sadnjom izdašnije i prije naumljena zaštita postizava. Razmak i širina pruga, ter stupanj gustoće uzgojiti se imajućeg zaštitnog drveća ovisi od obsežnosti zaštite, koju polučiti želimo, ter o većoj ili manjoj sposobnosti dotične vrsti drveća, koju u tu svrhu uzgojiti namjeravamo, s naročitim obzirom na tu okolnost, da takovo drveće svojedobno što laglje ukloniti uzmognemo. Prema okolnostima ćemo uzgajiti pruge zaštitnog drveća mjestimice uzke, u razmacih od lih 3 m., drugdje opet — primjerice na pješčanoj stojbini — uzgajati ćemo brezu u visokom uzrastu kao i nerod, pa i kanadsku topolu u prugah od 30 m. razmaka i 2 m. razmaka biljku od biljke. Nuzuzgoj takovog drveća ne prudi samo zaštiti, već ono po svom odgoju i glavnu vrst drveća u rastu podupire i unapređuje. U tu svrhu osobito za polahko rastuće vrsti drveća, a naročito za uzgoj hrasta na lošijoj stojbini, odgovara bor; dočim u istu svrhu prema okolnostim uspješno možemo rabiti i ariš, zatim brezu, johe i vrbe. Da uzmogne takovo drveće na rast glavne vrsti drveća uspješno djelovati, treba da je u tu svrhu s istim sto gušće izmješano, što inače nije od potrebe kod drveća, služećeg lih u zaštitu proti prirodnim nepogodam. U gojitbi zaštitnog drveća u svrhu unapredjenja samog rasta glavne vrsti drveća valja nam se naročito zato brinuti, da takovo nuzdrveće ne bude svojedobno štetno po glavnu vrst i zato se valja pobrinuti za pravodobno — ali postepeno — odstranjenje istog. Uzgajanje mladika poduprieti ćemo nadalje i tim, ako štetno djelujući korov odstranimo, a to ćemo lakše izvadjati |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 119 — moći, ako je zaštitno drveće u prugah i redovih uzgojeno, nego li inako, a osim toga možemo u povoljnim prilikama i njeku korist od travarenja crpsti, dočim i sam uništeni korov kao gnojivo samoj stojbini u prilog dolazi. Imati ćemo nadalje tu i tamo zgode, da po mladicih u prugah prema rodovitosti tla uzgajamo i poljske usjeve, ter takovom težatbom tla i na sam mladik povoljnije upUvamo, ako se takav posao u obće oprezno izvađjao bude. Kad nam je mladik već dovoljno porastao i ojačao, tada ga u danjem razvitku imamo podupirati prebiranjem, proredjivanjem, okresivanjem i prema okolnostima progalivanjem. Za drveće, koje tlo zaštićuje, sposobne su one vrsti, koje podnose sjenu i zastor nadstojnog drveća, kao naročito bukva, grab, jela i đr., a kod manjeg stuplija zastora i omorika. Inako je sa drvećem u zaštitu sastojine, kao i sa onim, koje ima služiti kao zaštitni rub. Drveće za zaštitu sastojine treba da mladik naročito u rastu unapredjuje i proti nepogodam štiti, zato onim vrstim drveća, koje su vrlo osjetljetljive od zasjenjivanja i zastora, takovo zaštitno drveće u obće ne prudi. U tom pog´edu valja nam se obazrieti na djelovanje smrzavice, naročito na smrzalj Ijetorasta i izbojaka, zatim na posljedice suše i sunčane žege, ter oštrih vjetrova, kao i na mah preotimajući šumski korov i dr.; nadalje nam valja tu i tamo spori rast na lošijem tlu pospiešiti, krošnju sastojine upodpuniti i slične mjere u korist sastojine poduzeti. Drveće u zaštitu tla valja u sastojini neprestano ili bar što dulje podržavati, dočim za drveće u zaštitu same sastojine to nije nuždno, jer u potonju svrhu se zaštitno drveće može trpiti tako dugo, dok ne postane od uštrba po glavnu sastojinu. Mladik i zaštitno drveće uzgaja se na razan način. Mjestimice ćemo zaštitno drveće unapred uzgojiti ili, u koliko se takovo već nalazi — zadržati, ter ćemo pod uplivom takovog tek glavnu vrst drveća odgojiti; često ćemo jedno i drugo drveće istodobno, a prema okolnostima zaštitno drveće i naknadno uzgojiti. |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 120 — Zaštitno se drveće ili sa glavnim uzajamno i uzpoređno uzgaja ili se uzgaja kao zastorno u zaštitu sjetve, sadnje i porasta. Bor je, kako već spomenuto, najodlicnije drvo u zaštitu sastojine u svakom pogledu, a borovac je dobar kao nuzuzgoj. Boru 0 boku stoji u svakom pogledu ariš, jedinom iznimkom, što se bor i lošijoj stojbini prilagodjuje, dočim ariš radi svog bujnog rasta prije svrhu zaštitnog drveća postizava i tako glavne vrsti drveća naročito unapredjuje, jer je umjerene krošnje i lahko raztvarajućih se iglica. Prednost, koju bor i ariš kao zaštitno drvo pred listačama imaju, sastoji se u tom, što ove vrsti drveća nisu nadorastne snage kao listače, koja se često radi svojih izdanaka iz panjeva i korienja u tu svrhu ne može trpiti. Breza se ponudja sama u zaštitu glavne vrsti, te se riedko u tu svrhu umjetno uzgaja, akoprem se i ona radi svoje nedorastlosti u velikoj množini ne trpi. Sa topolom u primjerenom razmjerju tvori ona urajere´ni zastor, pa i hrast kao zastorno drveće je umjestan tu i tamo, kao i grab. U gojitbah listače uzgaja se prema mjestnim prilikama uzajamno u zaštitu glavne vrsti drveća s probitkom i joha, a crna jalša dapače i kao zastorno drveće u močvarama i nizarama proti smrzavici i travulji. Vrbe i čbunje je od neznatne topogledne važnosti, akoprem, u koliko se takove vrsti nalaze, moći ćemo i te u nuždi u tu svrhu ovdje — ondje izrabiti. Ako kanimo umjetno odgojiti to zaštitno drveće, bud posebno, bud zajedno sa g avnom vrsti drveća ili posije ovog, što u ostalom ovisi o mjestnih i inih okolnosti, — to ćemo se u tu svrhu prema vladajućim odnošajem odlučiti ponajprije za bor ili ariš, i to uzgojem sa redomičnora sadnjom biljka, a prema okolnostim i sa sjetvom ili i sa jednom i drugom. U kojem se omjeru može zaštitno drveće na prama glavnom uzgajati i podržavati, prosuditi ćemo to prema vladajućim prilikama. |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 121 - Mjestimice će (naročito ariš) svrsi odgovarati, da to drveće vrlo razriedjeno (na riedko) uzgojeno bude; drugdje ćemo svrhu polučiti valjanim redomičnim Uzgojem zaštitnog drveća, a gdjegdje trebati će da je zaštitno drveće i u pretežnijoj množini, makar glavna vrst tek kasnije došla (hrast s borom), a biti će negdje uzgoj zaštitnog drveća od koristi i po pojedine u sastojinu uštrkano uzgojene vrsti drvlja. Riedko krošnjati sklop, ako je podpun, prija uzgoju mladika glavne vrsti, ako se taj sklop prema okolnostim umjereno i postepeno proredjuje, te se i pojedina za lies valjana stabla za uzgoj glavne sastojine pridržati mogu. Ovakov sklop podnositi će bez uštrba dulje jela; druge vrsti manje, dočim hrast treba da se što prije od upliva krošnje i zastora oslobodi. Odgoju zaštitnog drveća valja osobiti obzir posvetiti. Ako je takovo pregusto, valjati će isto pravodobno razrediti, inače bo bi glavna vrst drveća popUt prutova u krošnju urastla, kao n. pr. bukva pod zaštitom ariša i hrast u brezovom gustišu, dočim bi jela pod uplivom preduge zaštite u svom razvoju zaostala. U ostalom upliv zaštitnog drveća treba tako prilagoditi, da glavnu svrhu ne promašimo usljed suvišnog i dugotrajnog uplivanja takovog drveća. Najpovoljnije uplivati če zaštitno drveće na glavnu vrst, ako je s ovim uzgojeno kao nuzsastojina, a da krošnjom istu ne nadkriljuje — a naročito ne predugo tako, da vršike glavne vrsti drveća budu dovoljno svjetla imale i da postrano zaštićeno bude. Ovakovu zaštitu ljube naročito one vrsti drveća, koje manje svjetla (postrano) za svoje napredovanje iziskuju. Razštrkana stabla, koja nadkriljuju glavnu vrst, i koja radi zaštite podržavati treba, imadu se pravodobno i postepeno okresivati. Prihod od zaštitnog drveća do svojedobnog proredjivanja ovisi u prvom redu od svrhe zaštite. 9 |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 122 — U pravilu se ponajprije vade i uporabljuju najjača stabla, ili se takova okresuju, a svaka prenagla i nepravodobna uporaba zaštitnog drveća neumjestna je, ter se zato preporuča, da se zaštitno drveće postupice izrabljuje tako, da se najmladje drveće u svrhu buduće zaštite podržaje. Bez obzira na to, što pregust uzgoj zaštitnog drveća u obćeuitom pogledu svrsi ne vodi, mora se u pravilu zaštitno drveće pravodobno (prema okolnostim prije ili kasnije) razredjivati i okresivati prema zbiljujoj potrebi glavne vrsti drveća i to postupice, naročitim obzirom na prirodne i ine mjestne prilike. Okresivanje zaštitnog drveća — osobito bora — od znatne je koristi. Okresivanje je znatno olahkoćeno, ako je zaštitno drveće u redove uzgojeno, ter se izvadja tako, da samo tlo zastrto ostaae, t. j . da se do´.nje grane ne okresuju; tomu usuprot ćemo pojedina visoko porastla stabla, pod kojima se mladik razvija, okresivati od zdola prama gore. Prema prilikama poslužiti ćemo se i sa prevršivanjem zaštitnog drveća, a da samo tlo ne razgalimo, dočim ćemo razredjivanje provadjati prema vladajućim okolnostima. U kojoj dobi i u kojih dobnih razredih ćemo zaštitno drveće uklanjati iz glavne sastojine, ovisi od raznih okolnosti, a naročito od svojstva glavne vrsti drveća, da li je naime isto po svojoj snazi rasta više ili manje samostalno. čim bolje koja vrst drveća zastor podnosi i polakše raste, tim više ljubi zaštitu i obratno, te ćemo dakle prema tomu i zaštitno drveće ranije ili kasnije postepeno nkljanati. Hrast, u velikih razmacih uzgojen, podnosi podulje bor kao nuzsastojinu, buduć će se kasnije sklopiti, a dotle valja da je i tlo valjano zastrto. U bukvicih, omoricih i jelicih ukljanati ćemo zaštitno drveće prama tomu, kako se sam uzrast razvija, prije ili posije, a izkustvo, crpljeno iz same porastline, ustanoviti će nam samo po sebi pravo mjerilo. U mnogih slučajevih neće ni biti nuždno sve zaštitno drveće odstraniti, a naročito ne za one vrsti drveća, koje zasjenu |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 123 — bez uštrba podnose i koje se usljed toga proizvodnjom liesa odlikuju, što u ostalom u hrasticih slučaj nije. Zadaća šumnra je svakako ta, da uzgoji što vriedniju vrst drvlja sa što vriednijim liesom; zato eemo često posegnuti, u koliko to samo mjestne i stojbinske prilike dopuštaju, za pretvorbom šume; a tu će nam u mnogili zgodah zaštitno drveće dobrim poraogacem biti. Tako ćemo naići na stojbinu, pogodujuću boru, pa ćemo ipak bor sa hrastom u koristniju mješovitu sastojinu uzgojiti moći, koja će prirodnim uepogodam mnogo uspješnije odoljevati, nego li su to u stanju cisti borici. Na ovakovoj stojbini hrastov mladik uz borovu nuzsastojinu dobro napreduje, naročito ako ga odgojimo na uzkih, duboko razrahljenih prugah ili žliebovih tako, da jedan red hrastovog mladika odgojimo medju više redova bora u takovom razmaku, da se danas —- sutra hrastov mladik sklopiti uzmogne, što ćemo naročito tim pospiešiti, ako svojedobno i postepeno pojedine redove bora uklonimo; bor u ostalom mora tako uzgojen biti, da služi hrastovom mladiku kao postraua zaštita, ne priečeć upliv svjetla na vršike hrastovog mladika. Uklanjajuć napokon pojedine redove borovog odgoja, moramo tako postupati, da ne lišimo i samo tlo nuždnog rastora. U odgojivanju hrastovog mladika na ovaj način valja se se skrbiti i zato, da sa hrastom uzgojimo i još koju vrst drveća, hrastu i stojbini pogodujuću, a u tu svrhu će nam naročito bukva dobro doći, a u pomanjkanju bukve i omorika. Ovaj uzgoj hrasta je skup, i zato je samo za manje površine umjestan; takove će nas gojitbe jeftinije stojati, ako mjesto hrasta omoriku uzgajamo. U ostalom na mršavom tlu ovu gojitbu hrasta valja izbjegavati. U hrastovih guljačah, naročito u kojih rodovitost tla pada i u kojih se praznine pojavljuju, takodjer će bor uspješno djelovati kao nuzsastojina, a u gorskih predjelih najumjestniji je ariš, koji u uzgoju nalazeće se praznine valjano zašumljuje i udopunjuje. |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 124 — I breza prija donjckle odgoju hrastovog inladika koli u sjetvi, toli i u sadnji, ali samo kao postrano zaštitno drveće bez upliva na bujniji uzrast hrastovog mladika. Odgoj breze moramo oprezno izvadjati, da se ne umnoži i preveć ne razvrieži, buduć bi u većoj množini samo od uštrba po hrastov mladik bila tim više, jer se breza ne da baš pravilno podržavati kao zaštitno drveće, zato ćemo svakako u tom pravca svrhu polučiti bolje ea borom. U hrastovoj sjetvi možemo i vrbove ključiće s uspjehom mjestimice upotriebiti kao zaštitno drveće, koje je podjedno kadro i medjutimui užitak nositi. U hrastovih gojitbah na svježoj ilovači i u nizarama takodjer nam je i joha koristna, buduć da mladik nadopunjuje i na bujniji uzrast upliva, a isto tako i medjutimni užitak odbacuje. Kao zastorna (zakrošnjujuća) sastojina za hrastove guljaČe sposoban je bor i ariš. Nakon izdašne prorede takovih sastojina dobro će nam uspievati hrastov odgoj, sjetvom uzgojeni, dočim ćemo svojedobno zastornu sastojinu postepeno razgaljivati tako, da se s vremenom hrastov mladik sklopiti uzmogne, te ćemo u ob´e pod uplivom bora na mnogih mjestih moći drugu vrst drveća uzgojiti. I u bukovom uzgoju valja odgajati takove vrsti drveća, koje uplivaju na uzrast bukve i koje glavnu sastojinu upopunjuju naročito ondje, gdje bukva kunja, nemoguć se sklopa dovinuti. Takova vrst drveća jeste i u tom slučaju bor, koji svojedobno bukvi mjesto ustupa. Sporo se razvijajući podrast, naročito na mršavijem tlu, poduprieti ćemo u gorah sa uzgojem ariša, u koju svrhu će nam i sadnja ariševih biljka, ma i vrlo razštrkana po gojitbenoj plohi, dobru uslugu činiti. Pa i mehke vrsti listače mogu zavremeno u svrhu zaštite služiti, dočim gojitbe, koje su na izložitom položaju i donjekle svježem tlu, osobito podupire biela topola, koja za njekoliko godina i koristni materijal donosi. |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 125 — Gojitbi bukve pvija, i zastor umjereno i riedko krošujate burove i arišove sastojine, a naročito u mladjoj dobi, pod iiplivoni koje se bukva sama, a i u smjesi sa hrastom i jelom povoljno razvija, dapače i pod zastorom brezove i topolove sastojine često dapače uspješnije, nego li i pod samim bukovim zastorom. Sa progalivanjem ovakovih sastojina ne valja se nagliti, a naročito je ueumjestno svako prerano konačno uklonjenje cielokupne zastorne sastojine. I uzgoju omorike prudi zaštitno drveće, koje omoriku u rastu unapredjuje kao i zastorno drveće, te će nam omorika i na manje pogodnoj stojbini dobro napredovati, ako svrsi shodnu nuzsastojinu odgojimo. Gdje se je boriti sa smrzavicom, tamo nam je zaštitna zastorna sastojina sasma umjestna, te će nam sadnja omorike sasma dobro uspjeti pod zaštitom riedko-krošnjatog zastora. I gjolovi, u kojih smrzalj i travu ja dodijava, mogu se sadnjom kriepkih omorikovih biljka uzgojiti pod zaštitom crne johe tako, da se jošik, dok se omorike dovoljno ojačaju, postepeno razredjuje. Naročito na lošijih stojbinah je uzgoj zaštitne nuzsastojine od bitne potrebe, te ćemo prema okolnostiaia uzgojiti tu i mješovitii sastojinu, dočim ćemo opet u njekojih zgodah i bor kao zavremeno zaštitno drveće s uspjehom njegovati. U visokih oštrih gorskih predielih ne da se zaštitno drveće baš tako lako uzgajati, — višeputa dapače nikako, — izuzam, što se po močvarnih mjestih crna joha, ter tu i tamo koje obuuje pojavlja, koje se više radi zaštite tla podržavati može. U ovakovih prilikah bor trpi od pritiska snicga i inja, a i ariš tu ne odoljeva, dočim breza radi svoje gibkosti i savijanja svrsi zaštitnog drveća ne odgovara. Omorici prija najbolje bor; pošto ariš omoriku u rastu prestiže, zato je koristan ponajpače u razštrkauom odgoju, a sposoban i za uzgoj mješovite sastojine. Obično se omorika s borom skupa goji, i to budi sadnjom ili sjetvom, no bolje će svrsi odgovarati sadnja omorike, a sjetva |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 126 — bora tako, da bor kao zaštitno drveće u rastu zaostane, ili se u tu svrhu uzimlju jake i kriepke omorikove, a slabije borove biljke,] ako se kanimo samo sadnjom poslužiti; zatim valja pravodobno omorici postepenim odstranjivanjem bora u pomoć priticati, da ne bude potištena i zakrošnjena. I u ovom uzgoju biti će probitačno, ako bor i omoriku izmjenično u redovima posadimo, jer ćemo na taj način bor svojedobno na korist omorike lakše ukloniti moći. U koliko ćemo bor ukloniti, ovisi o samoj stojbini, te ćemo zato prema okolnostim i bor u sastojini u primjerenoj množini podržavati, buduć da je bor omorici i u starijoj dobi pogodan. Valjano uzgojeno zaštitno drveće nije nikad na uštrb glavnoj sastojiTii, zato je takovo i naknadno odgojeno od koristi ondje, gdje nam omorika hiri i ne napreduje, no svakako će u svih prilikah uviek svrsi više odgovarati, da pravodobno uzgojimo i zaštitno drveće, a ne da tek naknadnim odgojem takovog u glavnoj sastojini izbile nedostatke izpravljamo. Zaštitno drveće prija i jeli tu i tamo kao nuzsastojina i kao zastor, naročito gdje je uzgoj jele u prostom položaju tegotan. Kao bukva, tako i jela goji se obćenito oplodnojn sječom, ter mladik podnosi prema mjestnim prilikam i stojbini dulje ili kraće vrieme zaštitu. Na dobroj stojbini i zaštićenom položaju uzgaja se jela i u prostom stanju, u pravilu sadnjom, a često u smjesi sa omorikom u izmjeničnih redovih ili prugah ili u manjoj množini osobitim obzirom na budući odgoj same jele, buduć postranu zaštitu jela osobito ljubi, u koja svrhu prema mjestnim i inim prilikam joj pogoduje i bor, ariš i breza, a i bukva, naročito pako kao postrano zaštitno drveće, koje ju krošnjom ne zasjenjuje. Na nižjem položaju, a osobito na otvorenih položinah škode jeli naročito pozni mrazovi, usljed česa je gojitba na takvim mjestima vrlo tegotna, pače i neizvediva. Ove okolnosti upućuju šumara upravo na gojitbu jele uz pripomoć zaštitnog drveća. U ovakovih prilikah možemo jelu gojiti pod štitom riedko-krošnjate porastline, naročito borove i arišove, a podnosi |
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 127 — donjekle i blagu hrastovvi zasjenu i riedko porastlog graba, dočim joj bukova, uaročito ne okresana ne godi. Kod te vrsti uzgoja imademo osobito nad tim bditi, da nam jela ne bude potištena i da nuzsastojno drveće ne bude previše podržavano, već samo u onoj mjeri, koja će jeli najbolje prijati. U koliko je pako u obćenitom pogledu zaštitno drveće koristno i potrebno, ovisi još i od mjestnih i stojbinskih prilika, te svrsi, koju polučiti želimo i vrsti drveća, koju gojiti kanimo. U takovih pojedinih slučajevih imati će šumar sam odlučivati. S ovimi redci nije mišljeno, da zaštitno drveće pod moraš odgajamo, buduć je isto prema okolnostima i preskupo, tef prem se i sud njekih stručara ne slaže baš sa uzgojem zaštitnog drveća, ipak sudim, da će nam takovo drveće u mnogih slučajevih biti od pomoći po uzgoj valjane glavne sastojine, a često takovo zaštitno drveće i od prirode u šumi nalazimo. U čistoj sječi ga više puta bez razloga uklanjamo, akoprem bi nam za buduću gojitbu ove ili one vrsti drveća koristiti moglo, a krom tog bi nam donašalo i primjeran dohodak na drvu, koji bi nam naročito dobro došao u krajevih, na drvu oskudjevajućih i u šumah, sa služnošću obterećenih. LISTJ^KI. Velestovanoj gospodi sudrugovima i prijateljem šumarstva upravljamo ovaj na zajednički rad za „Opis šumarstva" u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Kao glavni povod ovome pozivu jest naša šumarska akademija. Mnogo i mnogo se je govorilo, a i pisalo o potrebi šumarske akademije u nas, a svaki govornik i svaki pisac označivao bi potrebu na svoj način naime u toliko, u koliko su mu bili šumarski odnošaji poznati, ali ipak svi oni došli bi na isti izlazak, to jest označivši šumarsku akademiju uužduo potrebnom. |