DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 113 — uzgojem crnog bora i borovca kao podstojnog drveća, koje podnosi zasjenu u vedoj mjeri, nego li prosti bor; nuovdje ćemo sa uzgojem bukve svakako sigurnije svrhu polučiti. Jalša se u tora pogledom u obde ne ističe. Hrast pako, budud da u velike svjetlo ljubi, nije za podstojno drveće u obće niti sposoban. Akoprem zaštitno drveće upliva na drvni prihod, ipak ima u tom pogledu drugu zadaću vršiti naime, da povoljno upliva na samo tlo. U tom se upravo razlikuje u bitnosti drveće, opredieljeno za zaštitu tla, od podstojnog drveća u srednjoj šumi; ovomu potonjemu je glavna zadaća umnažanje drvnog prihoda. Iznimku čini takovo drveće, koje je odgojeno donjekle u zaštitu tla na prazninama porastline i koje je u glavnu porastlinu uzrastlo i kao takovo dakle sastavni dio potonje tvori. Ovakovo drveće mora na drvnom prihodu nadmašivati podstojno drvede, koje se je više manje pod zastorom glavne sastojine razvilo. Ovakovo podstojno drvede ili sama priroda uzgaja, ili se takovo prema okolnostima umjetno odgaja sjetvom ili sadnjom. U hrasticima ovisi svrha umjetnog odgoja takovog drveća od okolnosti, da li će se naime isto lih za podstojno drveće uzgojiti, ili će isto u glavnu sastojinu urasti i tomu dosliedno i sastavinu iste tvoriti, ili će služiti u obe svrhe. U ovakovim prilikama ima vladati načelo, da se vriedna hrastovina uzdrži i unapredi kao glavni dio sastojine. U boricih pako rado se podstojne omorike i za buduću glavnu sastavinu sastojine ostavljaju. U svih slučajevih je ipak glavna svrha podrasta, da štiti tlo i da se u tu svrhu valjano razvije, ali podnipošto ne na račun glavne sastojine (nadstojnog drveća), naime da se potonja u prilog podrasta do skrajnosti progaljuje; zato valja udariti srednjim putem u prilog podstojnog i nadstojnog drveća. |