DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 3. u ZAGREBU, 1. ožujka 1898. Gocl.XXII. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/s stranice 4 for.; za Vs stranice 2 for. 70 novo.; za ´A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popiistbian. 0 lugarnicama i lugarskim tečajevima u obće uz predlog, kako da se to pitanje kod nas rieši. Priobčio J. Partaš. Ne ima sumnje, da je valjano lugarsko osoblje desna ruka svakoga šumara, stoga se je i kod nas opetovano izrazila želja, da se lugarsko osoblje za svoju službu, kako valja, pripravi. Uvidilo se je, da se lugari za «niži državni izpit», koji moraju položiti, da postignu definitivum, recimo, u službi državnog šumskog erara ili imov. obćina i t. d , ne mogu sami valjano pripraviti, već da bi se morala osnovati lugarnic a ili bar ustrojiti kratki lugarski tečajevi, da može lugar dođi do onoga stručnoga znanja, koje mu je za uspješno izvršivanje službenih dužnosti nuždno. U zemljah, koje slove sa svoga šumarstva, doista nalazimo, da je i skrbljeno za uzgoj valjanoga lugarskoga osoblja. Da se taj cilj postigne, pošlo se je dvojakim putem: bilo da su se osnovale niže šumarske škole, dakle lugarnice, u kojih se je sistematski uzgojio valjani lugarski podmladak, ili su se ustrojili kratki lugarski tečajevi, većinom za podlugare, koji su već u službi, da se za prije spomenuti «niži državni izpit» što bolje pripraviti mogu. U broja 5. i 6. «Lugarskog viestnika» pr. g., koji kao prilog «Šumarskom listu» izlazi, opisano je ustrojstvo takovih lugarnica u Bavarskoj. Ovakove lugarnice nebi našim odnošajem podnipošto odgovarale, kao što god ni one pruske u Gr. Schonebecku i Proskau, jer to već nisu lugarnice, već prave |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 90 — niže šumarske škole. Akoprem je tamošnje lugarsko osoblje uslied same organizacije šumarske službe u sasvim drugom položaju, nego li naše, vlada i tamo mnienje, da se je u tom pravcu predaleko pošlo. To isto vriedi donekle i za Austriju. Uslied pomanjkanja valjanog lugarskog osoblja za šume, kojimi država sama upravlja, t. j . za šume državne i one religiozne zaklade, ustrojene su tekom zadnjih dvijvi desetgodišta u Austriji lugarnice — k. k. Forsterschulen — u Hallu u Tirolu, u Gusswerku u Štajerskoj, u Boleehovu za Galiciju, u Adriji za Kranjsku i kraške predjele sa gotovo sasvim jednakim programom, dosta slične već prije ustrojenoj dolnjoaustrijskoj lugarnici u Agsbacliu — koja nosi ime Waldbausch.ule, osnovanoj još god. 1876. po doljnoaustrijskom t. z. «Forstscliulyereinu ». Ove spomenute austrijske državne lugarnice ved su jednostavnije uredjene od u onih u Njemačkoj, nose više značaj «tečajeva», koji počimlje 1. listopada, a svršava koncem kolo voza b. g., traje dakle u svem samo 11 mjeseci. Zimi, naime do konca ožujka više se njeguje teorija, a ljeti praksa, navlastito rad u šumskih vrtovih, kulturni rad na sječinah i t. d. !N"u i u zimsko doba ima se praktičnoj pouci što više pomnje posvetiti. U koliko pitomci obavljaju težačke radnje, placa im se i nadnica, l´rilike valjanoj praktičnoj obuci ima u austrijskih državnih lugarnicah svagdje u obilju, jer su sve lugarnice u neposrednoj blizini velikih, valjano uredjeni h šumskih kompleksa, one su naime vani na držaynih šumarijah, a chef im je dotični upravitelj šumarije, koji je i glavni učitelj lugarnice. Samo se po sebi razumieva, da se na takove šumarije meću samo stariji i izkusniji stručnjaci. Da posao oko uprave šuma ne zapne, dodieljen je tom upravitelju šumarije i ravnatelju lugarnice po jedan šumarski pristav, koji je tada uz upravitelja drugi učitelj lugarnice. Na ovom temelju počiva veći dio teoretske obuke mladih lugara. Ako je dotična šumarija tako velika, da bi upravitelju šumarije trebalo pristava i onda, kada nebi na šumariji lugarnice bilo, namjesti se još jedan pristav, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— ginu taj ne ima na lugarnici gotovo nikakova posla, ved jedino pomaže upravitelju oko uprave šumarije. Sve austrijske državne lugarnice jesu internati sa razmjerno malim ograničenim brojem pitomaca. Obično se više od 15 pitomaca ne prima. Svi ti pitomci smješćeni sU u samoj lugarnici, u kojoj imadu i podpunu obskrbu. Obskrba je jednostavna, kudne poslove obavljaju pitomci sami. Na kućni zapt neposredno pazi jedan nadlugar, koji u lugarnici stanuje. Pitomci ovakovih lugarnica jesu gotovo bez iznimke sami stipendiste. Od 15 pitomačkih mjesta desetorica uživaju državne stipendije u iznosu od 200—250 for. na godinu, dočim je ostalih 5 mjesta ostavljeno za one, koji se možda žele na vlastiti trošak ili na trošak kojega privatnog šumoposjednika za lugara izobraziti. Da se pitomci što bolje priviknu na svoj budući položaj i zvanje i s tim skopčani razmjerno maleni dohodak, stoga im već sam stan, odielo i hrana mora biti što jednostavnija. Menaža, kao i ostale unutarnje uredbe jesu na vojničku udešene. Kada se pitomci više dana zadržavaju u šumi, imade si svaki sam sve ono ponesti, što treba i priredjivati si jednostavno jelo onako, kao što to čine šumski radnici ili vojnici. Toga radi daje im se zimi prilika, da to u kuhinji lugarnice nauče. Glede austrijskih državnih lugarnica može se reći, da se mnogo pazi na dobro vladanje pitomaca, navlastito marljivost, poslušnost i što veću jednostavnost. Prem se na praktičnu poduku i rad najveća važnost polaže, ipak je naukovna osnova ovih lugarnica razmjerno dosta, dapače i previše obsežna. Predaleko bi pošli, kada bi htjeli čitavu naukovnu osnovu priobćiti, kako je ona potanko sadržana u programih ovih lugarnica. Nabrojiti ćemo stoga one predmete, koji se u tih lugarnica predavaju, a to su: 1. Računstvo i geometrija. Ova potonja dosta obsežna, jer , se i od praktičnog mjerstva ili geodezije dosta uzimlje. 2. Mjerenje i kubiciranje drva, drugih tjelesa i čitavih sastojina. ^ |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 92 — 3. Vježbe u pisanju i pismenih sastavcih. 4. Risanje omanjih šumskih nacrta i opisivanje istih rondpismom, pak risanje prostoručno i graditeljsko. 5. Prirodopis, i to: šumska botanika, zoologija i entomologija. Nešto 0 ribogojstvu. 6. Glavne ustanove zakona šumskoga i drugih zakona, koji se na šumarstvo odnose. 7. Nešto 0 izgradnji puteva, učvrsti obala i poznavanju gradjevnog materiala. 8. Prva pomoć kod nezgoda. Osim toga izvadjaju pitomci mnoge radnje, kao što su: čišćenje i proredjivanje sječa, zatim izradjivanje i preuzimanje drva. Oni obavljaju radnje u šumskih vrtovih i na sječinah, vježbaju se u lovu i lovnom oružju i t. d. U koliko se pitomci upućuju u skroz jednostavne posle ili mehaničke radnje, pridjeljuju se u malih skupi nah pojedinim lugarom ili predradnikom na izobrazbu. Da se pitomci u svem navedenom već za razmjerno kratko vrieme od 11 mjeseci izobraziti mogu, mnogo doprinosi dosta znatno predznanje, koje se od njih zahtjeva, a to je: absolvirana gradjansk a škola, odnosno nekoliko razreda koje druge srednje škole. Osim ovoga uvjeta glede predznanja zahtieva se od pitomca još i to, da je navršio 17. godinu i da je tjelesno podpunoma zdrav, da je bar jednu godinu praktično radio kod poslova u šumarstvu ili takovih privrednih granah, koje su u svezi sa šumarstvom. Koncem kolovoza svake godine drži se pred povjerenstvom javni izpit i izdaju svjedočbe onim, koji su naukovanje dovršili. Eiedki je slučaj, da bi tko na izpitu pao, jer tko nije marljiv, odstrani se još za trajanja naukovanja sa lugarnice. Pošto lugarnice imadu više lokalni značaj, to ona u Gusswerku vriedi za Štajarsku, Gornju Austriju i Korušku; ona u Hallu za Tirol, Vorarlberg i Salzburg; ona u Bolechowu za Galiciju i Bukovinu; a ona u Adriji za Kranjsku i Primorje. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 93 - Austrijske državne lugarnice spadaju pod ono c. kr. šumarsko ravnateljstvo, u čijem se području nalaze, a u zadnjem redu pod c. kr. ministarstvo za poljodjelstvo u Beču. Kada bi uzporedili austrijske lugarnice sa kojima od naših škola, najprije bi ih mogli uzporediti sa našima ratarnicama, s kojima daleko i najsličnije biti moraju, a doista i jesu. I u susjednoj Ugarskoj opazila se je nestašica na valjanom lugarskom osoblju, stoga su i tamo ustrojene državne lugarnice, shčne onima u Austriji i to ponajprije g. 1883. u Kiraljhalni, g. 1885. kraj Temešvara u Vadas zer do, g. 1886. u Lipto- Ujvaru, a za Sedmogradsku g. 1893. u Gorgenj Szt. I mr e Ove su potonje najveće, snabdjevene svim potrebitim za 60 pitomaca. U sve ove lugarnice primaju se mladići, koji su bar 1 7. godinu navršili, pa i ljudi u zrelijoj dobi, nu koji nisu prekoračili 35. godinu. Polaznici ovih lugarnica mora da su čvrsti ljudi, da su svršili pučku školu, ili da bar znadu čitati, pisati i računati i da su dobroga vladanja. Molbe za primanje u lugarnice riešava samo ministarstvo za poljodjelstvo. Kad pitomci dodju u lugai´nicu, ponovno se izpitaju obzirom na tjelesnu sposobnost i predznanje, što nam se vrlo shodnim čini. Samo naukovanje udešeno je poput onoga u drugih lugarnicah, nu tečaj traje 2 godine, dakle više nego u Austriji. Tečaj počimlje sa 1. listopadom. Praznika ne ima. Kod čitave obuke najveća se važnost stavlja na to, da se pitomci što bolje upute u sadjenje i gojenje šuma. Oni, koji ne uživaju stipendija, već se žele na vlastiti trošak izobraziti, plaćaju za čitavu obskrbu godimice 150 for. Svaka od ovih lugarnica obskrbljena je najpotrebitijimi učili, a imadu i velike šumske vrtove, iz kojih vlada dieli biljke bezplatno medju narod. Pošto smo dosele govorili o lugarnicama, kao sredstvu za uzgoj valjanog lugarskog osoblja, osvrnuti nam se je i na povremene lugarske tečajeve, koje smo već uvodno spomenuli, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 94 — kao drugo sredstvo, kojim se unapredjuje naobrazba lugarskoga osoblja. Ovakovi povremeni tečajevi već su dulje vremena običajni u Švicarskoj, gdje posebnih, lugarnica ne ima. Ti tečajevi jesu dvovrstni: dulji i kraći. Dulji tečajevi traju 2—3 mjeseca t. j. 8—12 nedelja. Dulji tečajevi služe za naobrazbu pravih lugara ili nadlugara, koji šumare direktno podupiru u njihovom službenom djelovanju; dočim su krać i tečajevi , koji traju samo 2-^3 nedjelje ustrojeni za one lugare, kojim je samo čuvanje šuma povjereno, kao što su kod nas lugarski pomoćnici. Nuz ove tečajeve drže se još i o p e t o v n i tečajevi, koji dakako kraće trajaju. Kod ovih tečajeva, koji se drže ili u proljeće ili u jesen, služe kao učitelji izabrani šumarski činovnici, njih dvojica ili trojica. I kod ovih tečajeva obavljaju se i praktični radovi, navlastito u šumskih vrtovih. U susjednom Vorarlberg u obdržavan je lugarski tečaj prvi puta g. 1877. i to u Bregenzu uz podporu države. Od toga vremena drži se svake godine u proljeće i to mjeseca ožujka, travnja i svibnja tečaj za lugare, poput onih duljih tečajeva u Švicarskoj, sa trajanjem od 2V2 mjeseca. S tečajem u Bregenzu upravlja već više godina g. Apfelbeck , c, kr. šumarski nadpovjerenik; isti je bio tako dobar, te nam je već prije više vremena dao potanje ubavjesti 0 tom tečaju, iz kojeg izvještaja razabiremo, da je uspjeh tog tečaja vrlo povoljan. Ovaj tečaj, kojega je pravo ime «Waldwachtercurs», ima glavnu svrhu uzgojiti valjane obćinsk e lugare, a uždržaje ga zemaljski odbor. Polaznikom tečaja osjegura zemaljski odbor stan, ogriev i razsvjetu za vrieme trajanja tečaja, a osim toga daje pojedinim polaznikom podporu u iznosu od 25—30 for. Glede predznanja jedino se od polaznika tečaja zahtjeva, da je´uspjehom svršio pučku školu. Kao što je na lugarnicah broj pitomaca ograničen, tako je on ograničen i kod ovih tečajeva. U Švicarskoj obično 15—20, a tako je kod tečaja u Bregenzu. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 95 — Spomenut ćemo u glavnom predmete, koje naučna, osnova ovoga tečaja sadržaje, a ti jesu: 1. Matematika. a) Aritmetika i to najjednostavnije zasade iste. b) Geometrija i stereometrija. c) Mjerenje dužina i površina u naravi, pak mjerenje visina. 2. Bilinstvo. 3. Poznavanje tla i njegovih svojstava, 4. Sadjenje i gojenje šuma dosta potanko. 6. Čuvanje šuma i to: a) oštete šuma po bezustrojnoj naravi, b) oštete šuma po životinjstvu (četveronožne životinje, ptice i zareznici). Zajedno sa čuvanjem uzimlju se i glavne ustanove šum. zakona i drugih naredaba, izdanih u zaštitu šuma, poimence ustanove šumskoga reda za Vorarlberžku od god. 1839. 6. Uporaba šuma i tehnologija. Od ovoga uzima se samo ono, što je za Voralberžku od važnosti. 7. Pismeni sastavci. U ovih tečajevih obuka je više teoretska, jer taj tečaj i onako polaze oni obdinski podlugari, koji su već više vremena praktički službovali, pak im je više teorija potrebna, n.ego li praksa, da se mogu uspješno pripraviti za propisani niži šum. državni izpit za lugarsko osoblje. Važnost povremenih tečajeva poznata je danas u svih gospodarskih granah, a svakako je moći tim načinom polučiti razmjerno liepih rezultata i u šumarstvu, što nam pokazuju tečajevi u Švicarskoj i u Vorarlbergu, a zadovoljni su bili i sa uspjehom prvog lugarskog tečaja, obdržavanog g. 1896. u kraljevini Srbiji, o kojem je bilo već u «Sum. listu» govora, jer je svojedobno našu publiku ubavjestio o lugarskom tečaju i uspjehu toga tečaja g. M. Obradović, kr. srbski okružni šumar. Gledom na šumarske i ine obće prilike, navlastito uzev u obzir dosadanje popriečno znanje i položaj naših lugara, mogli bi za naše odnošaje zagovarati koli ustrojstvo skroz jedno |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 96 — staviiih lugarnica, kao i obdržavanje povremenih šumarskih tečajeva. Glede tečajeva zagovarali bi ustrojstvo kraćih i duljih tečajeva. Kradi tečajevi mogli bi se polag onih u Bregenzu ustrojiti po jedan u Slavoniji, a po jedan u Hrvatskoj, svake druge ili treće godine za one podlugare ili lugare, koji su u službi bar dvie godine već službovali, ali još državnoga izpita položili nisu. Dulji tečaj od 4 mjeseca za one izslužene podčastnike sa certifikatom, koji imadu pravo na mjesto nadlugara kod političkih oblasti. Ovaj bi se tečaj morao aktivirati istom onda, kada bi se prava potreba ćutila, na ime kada bi bilo više takovih kandidata. Ovi tečajevi bili bi predhodno namienjeni odgoju lug. osoblja za šume bivšeg provincijala, odnosno za zem. šum. zajednice, gdje je pojam lug. osoblja još posve drugačiji, nego li u državnim i imovnim šumama. Osim ovih tečajeva, morale bi se osnovati obzirom na velike razlike naše domovine u pogledu tla, položaja i klime barem dvie lugarnice. Jedna od ovih lugarnica imala bi uzgojiti valjani lugarski podmladak za brdske krajeve, a druga za nizine. Prva morala bi biti u području gorskoga kotara ili gornje krajine, a druga u kojem zgodnom mjestu ravne Slavonije. Najzgodnije mjesto bilo bi obzirom na sjedišta državne i imovno-obćinske šumarske uprave: Otočac i Vinkovce. Uprava takove lugarnice mogla bi se povjeriti ili šumarskom upravitelju ili šumarskom taksatoru dotične imovne obćine, a po jedan stariji šumarski pristav bio bi drugi učitelj lugarnice. Kao uvjeti primanja mogli bi se za pitomce lugarnice staviti sliedeći: 1. navršena 18 godina, a ne prekoračena 30. 2. snažan tjelesni ustroj i to barem takav, kakav se od vojnika traži, što se mora liečničkom svjedočbom dokazati. 3. neporočan život, što valja svjedočbom političke oblasti dokazati. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 97 — 4. s uspjehom svršena pučka škola ili bar pridonieti vjerodostojan dokaz, da molitelj znade dobro čitati i pisati. 5. da je molitelj pripadnik Hrvatske, Slavonije ili Dalmacije. 6. da je molitelj sin lugara, seljaka ili malog seeskog obrtnika i da za lugarsku službu pokazuje volje i Ijtibavi. Za polaznike lugarskih tečajeva stavili bi se isto takovi uvjeti, jedino bi takovi imali dokazati, da su bar dvie godine neprekidno kao lugarski pomoćnici, podlugari ili lugari službovali, da nisu mladji od 20, a stariji od 35 godina. Uredjenje lugarnica moralo bi biti skroz jednostavno, kao što je i u Austriji, a još više u Ugarskoj u obće takovo, da si pitomac ne može stvoriti iluzije, da bi mogao biti ikada što drugo, nego li lugar. Osobito bi trebalo paziti na strogu disciplinu, marljivost, praktični rad i na to, da bude pitomac ne samo uzgojen za dobra lugara, već i vješta lovca, odnosno nadzirača lova. Sama obuka imala bi se udesiti slično onoj u austrijskih lugarnicah, nu staviti na znatno niži niveau i to na po prilici onakav, kakav je propisan za polaznike tečajeva u Bregenzu. Potanje o tom kao i o samom unutarnjem uredjenju, kućnom redu i disciplinarnih propisih, progovorit ćemo kojom drugom zgodom. Prodaja stabala uz premjerbu i prodaja stojećih stabala po surovoj drvnoj gromadi bez premjerbe u državnih šumah otočkog kr. šumskog ureda. 1. Prodaja stabala uz premjerlbu. Kao što je poznato, unovčuju se stabla u šumah kr. šumskog ureda u Otočcu putem t. zv. premjerbe, dočim se prodaja po stojećih stablih bez premjerbe tekar uvesti namjerava. |