DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 127 —


donjekle i blagu hrastovvi zasjenu i riedko porastlog graba,
dočim joj bukova, uaročito ne okresana ne godi.


Kod te vrsti uzgoja imademo osobito nad tim bditi, da
nam jela ne bude potištena i da nuzsastojno drveće ne bude
previše podržavano, već samo u onoj mjeri, koja će jeli najbolje
prijati.


U koliko je pako u obćenitom pogledu zaštitno drveće
koristno i potrebno, ovisi još i od mjestnih i stojbinskih prilika,
te svrsi, koju polučiti želimo i vrsti drveća, koju gojiti kanimo.
U takovih pojedinih slučajevih imati će šumar sam odlučivati.


S ovimi redci nije mišljeno, da zaštitno drveće pod moraš
odgajamo, buduć je isto prema okolnostima i preskupo, tef
prem se i sud njekih stručara ne slaže baš sa uzgojem zaštitnog
drveća, ipak sudim, da će nam takovo drveće u mnogih slučajevih
biti od pomoći po uzgoj valjane glavne sastojine, a često
takovo zaštitno drveće i od prirode u šumi nalazimo. U čistoj
sječi ga više puta bez razloga uklanjamo, akoprem bi nam za
buduću gojitbu ove ili one vrsti drveća koristiti moglo, a krom


tog bi nam donašalo i primjeran dohodak na drvu, koji bi
nam naročito dobro došao u krajevih, na drvu oskudjevajućih
i u šumah, sa služnošću obterećenih.


LISTJ^KI.


Velestovanoj gospodi sudrugovima i prijateljem šumarstva
upravljamo ovaj


na zajednički rad za „Opis šumarstva" u kraljevinah Hrvatskoj i
Slavoniji.


Kao glavni povod ovome pozivu jest naša šumarska akademija.


Mnogo i mnogo se je govorilo, a i pisalo o potrebi šumarske akademije
u nas, a svaki govornik i svaki pisac označivao bi potrebu na
svoj način naime u toliko, u koliko su mu bili šumarski odnošaji poznati,
ali ipak svi oni došli bi na isti izlazak, to jest označivši šumarsku akademiju
uužduo potrebnom.