DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 130 — Kr. ug. ministar za poljodielstvo promaknuo je u području kr. šumarskog ravnateljstva u Zagrebu kr, nađšumara, Vladimira Vasiljevića u II. plac. stepen IX. plaćevnog razreda sa godišnjom pladom od 1200 for. i kr. šumara Otona Njitray-a u II. plac. stepen X. plaćevnog razreda sa god. plaćom od 900 for. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. L. Schilliug: Die Betriebs- und Brtragsregelung im Hoch- und Niederwalđe. Mk, 2-50. VorlesiingSTerzcichniss samtlieher Dniversitaten uud Hochschulen. des deutschen Sprachgebietes, nebst Namenregister. Pf. 50. Jahrbucli der Staats- und Fondsgiiterverwaltang; redig. vou L. Dimitz. Mk. 7. Različite viesti: Skupština obćeg lirv. (Irviživa za gojenje lova i ribarstva. Na 23. siečnja t. g. obdržalo je družtvo za gojenje lova i ribarstva osmu redovitu glavnu skupštinu u dvorani narodnog zooložkog muzeja u Zagrebu. Iz izvještaja tajnikova, prof. F. Ž. Kesterčanka, koji je ujedno i urednik organa toga družtva, razabiremo, da je družtvo i u prošloj gogini liepo napredovalo i da se može podičiti sa mnogim uspjehom, jer je mnoga predstavka toga družtva na mjerodavnom mjestu ne samo uvažena, nego dapače postala naredbom. Družtvo broji ukupno 640 članova i razpolaže sa gotovinom od 3000 for. i godišnjim prihodom od kakovih 2400 for. Predsjednikom družtva izabran je ponovno presvj. gosp. grof Marko Bombelles ml., podpredsjednicima p. n. g. Miroslav grof Kulmer i Karlo pl. Mihalović, tajnikom prof. F. Z. Kesterčanek, a blagajnikom g. Flogel. Magjai´ska šumarska akademija u Šdarnici imala je u godini 1896./7. ukupno 77 slušatelja; zadnji tečaj absolvirala su 22 pitomca, od kojih su dvojica stupila u državnu službu. Od sveukupnih slušatelja niesu šestnaestorica t. j . 20´77 % propisanog izpita položila. Oest. F. u. J. Sitnice. Pilane i drvna industrija u Ugarskoj. U Ugarskoj radi u ovaj čas 268 parnih pilana sa 694 jarma, od kojih svaka 5000 m^ drva godišnje izradi; nadalje ima ondje 71 velika vodena pilana sa 132 jarma |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 131 i napokon 1285 malih vodenih pilana, koje se svekolike izradbom drva bave. Graditelji, stolari, kolari i pintari zabavljeni su pođpuno, podmirujući lokalne potrebštine. Pokućtvo izradjuju mnoge tvornice u glavnom gradu, akoprem se u tom pogledu još puno iz Austrije, poimence iz Beča uvaža. Tvornica za pokućtvo iz savinutoga drveta imade u Brašovi, Nagy-Ugroczu, Bistrici, Turočkom sv. Martinu, Rieci, Košicama i t. d. Oest. F. u. J. Z. Nova pnška. Dragutin Colbert iz Beča konstruirao je novu pušku bez jezičca (zaponca). Na mjesto dosadanjih jezičaca došlo je puce, koje ne leži onako, kao što leže zaponci, nego malo niže prema kundaku, koji ima na tom mjestu malu uzvišicu, na kojoj se puce ili kod dvocievke dva puceta nalaze. Colbertova je puška dakle posve gladka, tako da na njoj ne ima ništa, o što bi se zapeti i nehotimičan bitac prouzročiti moglo. Nesreće, koje su se do sada uslied nehotičnog hitca — bud da je puška zapela o kokot, bud o zaponac — događjale, kod nove su puške posve izključene. Colbertova puška nije ništa skuplja od dosadanjih, a imade osim gornje prednosti još i tu, da se hitci jedan za drugim mogu brže izbaciti, nego li s puškom sa zaponcima, jer je pritisak na puce puno lakši i jednostavniji. Škodljivost gnsjeničjeg liepka (Raupenleim). Kao što je poznato, mažu se stabla u okolo poput prstena sa raznim liepkom, koji imade tu svrhu, da zaprieče gusjenice, da se ne mogu na dotično stablo popeti. Taj se liepak obično upotriebljuje u igljačam, a ponajpače proti gusjenici borovog prelca (Liparis monacha). Nu pod zadnje vrieme opazilo se je, da jelama taj liepak škodi; liepak naime prodre kroz koru do cambiuma, uslied česa ono mjesto t. j . onaj kolut stabla, koji je omazan bio, ponešto nabrekne, vanjska kora na više mjesta popuca, te se podje sušiti i opadati. Takove pukotine pako postanu leglom raznih bolesti kod dotičnog drveta. Buduć da su na toj bolesti jelova stabla u nekim srezovima u znatnoj mjeri oholila, u drugima srezovima se opet nikakova šteta od mazanja liepka opazila nije, ključi c. kr. pokusni zavod u Mariabrunu iz toga, da će kemička sastavina liepka gore opisanom oštećenju najviše kriva biti. Na omoriku i bor ne ima mazanje liepka nikakovog štetnoga upliva. Vjeverica i naknade za štete počinjene po divljači. Nekoliko cislitavskih posjednika pritužilo se kod c. kr. kot. poglavarstva, da im vjeverice silnu štetu u njihovima šumama čine, gledajući ne samo koru, nego i bjelikovinu na mladim stablima; na temelju toga zatražiše od zakupnika lovišta naknadu za tu štetu. Zakupnik ne bćede o naknadi ni čuti, izgovarajuć se, da vjeverica nije nikakova lovačka divljač, jer niti ona ima kakove cieue, niti za nju ima propisanog načina lovljenja. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 46 <-- 46 --> PDF |
- 132 *Namjestiiičtvo, a u zadnjoj instanciji i ministarstvo za poljodjelstvo odluči, da se imađe počinjena šteta izviditi i razprava o naknadi započeti. Proti toj odluci uloži zakupnik lovišta utok na upravno sudište, ovo pako odbije taj utok kao netemeljit. U odluci motivira se to riešenje na ovaj način : pita se naime, pripada li lovovlastniku izključivo pravo na vjeverice ? Pošto se je na to pitanje jestno odgovorilo, tada je lovovlastnik u principu dužan počinjenu štetu naknaditi. Obćinske šume u Ugarskoj. U kr. ug. ministarstvu za poljodjelstvo radi se na osnovi, polag koje če ?e svekolike obćinske šume preuzeti u državnu upravu. Pri tom se u prvom redu ide za tim, kako bi državna uprava što jeftinija bila i dotične obćine što manje stajala. Oest. F. u. J. Natječaj. Kod kneževske Schaumburg Lippe-a vlastele virovitičke u Virovitici u Slavoniji primiti če se sa 1. traviijom 1898. 2 šumarska pristava sa liepim rukopisom, koji su njemačkom i hrvatskom jeziku vješti u pismu i govoru i koji su koju srednju šumarsku školu sa dobrim uspjehom svršili. Plaća mjesečno 50 for. uz bezplatan stan, te potrebita goriva drva bez privoza. Sa prepisi svjedočba obložene molbenice imadu se kneževskom šumarskom nadzorničtvu u Virovitici u Slavoniji pođnieti. U Virovitici, 15. veljače 1898. Ifadzorničtvo šumali kneza Scliaumlburg Lippe-a. Qgl Od 1. ožujka t. g. počam izdaje ovaj ured u šumskih vrtovih i razsadnjacili u Lamincu, Čazmi i Garešnici sliedeće krasno razvijene biljke: 400.000 trogodišnjih omorika, hiljadu po ... . 3 for. 600.000 dvogodišnjih omorika, hiljadu po ... . 2 for. 2.000 trogodišnjih dudova, hiljadu po 8 for. 10.000 dvogodišnjih dudova, hiljadu po 6 for. 5.000 jednogodišnjih biljka osaga i gledičia — trna, hiljadu po 3 for. Občine u području ove imovne občine dobivaju za vlastitu porabu biljke uz 50% cienu. Naručbe prima, D Belovaru, 15. veljače 1898. Šumsko-gospodarstveni ured imovne ob6ine Križevačke. Uredjuje JosipKozarac,kr. đrž. nađšumar u Vinkoveih, Tisak C. Albrechta (Jos.Wittasek). |