DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 131 i napokon 1285 malih vodenih pilana, koje se svekolike izradbom drva bave. Graditelji, stolari, kolari i pintari zabavljeni su pođpuno, podmirujući lokalne potrebštine. Pokućtvo izradjuju mnoge tvornice u glavnom gradu, akoprem se u tom pogledu još puno iz Austrije, poimence iz Beča uvaža. Tvornica za pokućtvo iz savinutoga drveta imade u Brašovi, Nagy-Ugroczu, Bistrici, Turočkom sv. Martinu, Rieci, Košicama i t. d. Oest. F. u. J. Z. Nova pnška. Dragutin Colbert iz Beča konstruirao je novu pušku bez jezičca (zaponca). Na mjesto dosadanjih jezičaca došlo je puce, koje ne leži onako, kao što leže zaponci, nego malo niže prema kundaku, koji ima na tom mjestu malu uzvišicu, na kojoj se puce ili kod dvocievke dva puceta nalaze. Colbertova je puška dakle posve gladka, tako da na njoj ne ima ništa, o što bi se zapeti i nehotimičan bitac prouzročiti moglo. Nesreće, koje su se do sada uslied nehotičnog hitca — bud da je puška zapela o kokot, bud o zaponac — događjale, kod nove su puške posve izključene. Colbertova puška nije ništa skuplja od dosadanjih, a imade osim gornje prednosti još i tu, da se hitci jedan za drugim mogu brže izbaciti, nego li s puškom sa zaponcima, jer je pritisak na puce puno lakši i jednostavniji. Škodljivost gnsjeničjeg liepka (Raupenleim). Kao što je poznato, mažu se stabla u okolo poput prstena sa raznim liepkom, koji imade tu svrhu, da zaprieče gusjenice, da se ne mogu na dotično stablo popeti. Taj se liepak obično upotriebljuje u igljačam, a ponajpače proti gusjenici borovog prelca (Liparis monacha). Nu pod zadnje vrieme opazilo se je, da jelama taj liepak škodi; liepak naime prodre kroz koru do cambiuma, uslied česa ono mjesto t. j . onaj kolut stabla, koji je omazan bio, ponešto nabrekne, vanjska kora na više mjesta popuca, te se podje sušiti i opadati. Takove pukotine pako postanu leglom raznih bolesti kod dotičnog drveta. Buduć da su na toj bolesti jelova stabla u nekim srezovima u znatnoj mjeri oholila, u drugima srezovima se opet nikakova šteta od mazanja liepka opazila nije, ključi c. kr. pokusni zavod u Mariabrunu iz toga, da će kemička sastavina liepka gore opisanom oštećenju najviše kriva biti. Na omoriku i bor ne ima mazanje liepka nikakovog štetnoga upliva. Vjeverica i naknade za štete počinjene po divljači. Nekoliko cislitavskih posjednika pritužilo se kod c. kr. kot. poglavarstva, da im vjeverice silnu štetu u njihovima šumama čine, gledajući ne samo koru, nego i bjelikovinu na mladim stablima; na temelju toga zatražiše od zakupnika lovišta naknadu za tu štetu. Zakupnik ne bćede o naknadi ni čuti, izgovarajuć se, da vjeverica nije nikakova lovačka divljač, jer niti ona ima kakove cieue, niti za nju ima propisanog načina lovljenja. |