DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 131 i
napokon 1285 malih vodenih pilana, koje se svekolike izradbom drva
bave. Graditelji, stolari, kolari i pintari zabavljeni su pođpuno, podmirujući
lokalne potrebštine. Pokućtvo izradjuju mnoge tvornice u glavnom
gradu, akoprem se u tom pogledu još puno iz Austrije, poimence iz Beča
uvaža. Tvornica za pokućtvo iz savinutoga drveta imade u Brašovi,
Nagy-Ugroczu, Bistrici, Turočkom sv. Martinu, Rieci, Košicama i t. d.


Oest. F. u. J. Z.


Nova pnška. Dragutin Colbert iz Beča konstruirao je novu pušku
bez jezičca (zaponca). Na mjesto dosadanjih jezičaca došlo je puce, koje
ne leži onako, kao što leže zaponci, nego malo niže prema kundaku, koji
ima na tom mjestu malu uzvišicu, na kojoj se puce ili kod dvocievke
dva puceta nalaze. Colbertova je puška dakle posve gladka, tako da na
njoj ne ima ništa, o što bi se zapeti i nehotimičan bitac prouzročiti
moglo. Nesreće, koje su se do sada uslied nehotičnog hitca — bud da
je puška zapela o kokot, bud o zaponac — događjale, kod nove su puške
posve izključene. Colbertova puška nije ništa skuplja od dosadanjih, a
imade osim gornje prednosti još i tu, da se hitci jedan za drugim mogu
brže izbaciti, nego li s puškom sa zaponcima, jer je pritisak na puce
puno lakši i jednostavniji.


Škodljivost gnsjeničjeg liepka (Raupenleim). Kao što je poznato,
mažu se stabla u okolo poput prstena sa raznim liepkom, koji
imade tu svrhu, da zaprieče gusjenice, da se ne mogu na dotično stablo
popeti. Taj se liepak obično upotriebljuje u igljačam, a ponajpače proti
gusjenici borovog prelca (Liparis monacha). Nu pod zadnje vrieme opazilo
se je, da jelama taj liepak škodi; liepak naime prodre kroz koru do
cambiuma, uslied česa ono mjesto t. j . onaj kolut stabla, koji je omazan
bio, ponešto nabrekne, vanjska kora na više mjesta popuca, te se podje
sušiti i opadati. Takove pukotine pako postanu leglom raznih bolesti kod
dotičnog drveta. Buduć da su na toj bolesti jelova stabla u nekim srezovima
u znatnoj mjeri oholila, u drugima srezovima se opet nikakova
šteta od mazanja liepka opazila nije, ključi c. kr. pokusni zavod u Mariabrunu
iz toga, da će kemička sastavina liepka gore opisanom oštećenju
najviše kriva biti. Na omoriku i bor ne ima mazanje liepka nikakovog
štetnoga upliva.


Vjeverica i naknade za štete počinjene po divljači. Nekoliko
cislitavskih posjednika pritužilo se kod c. kr. kot. poglavarstva, da im
vjeverice silnu štetu u njihovima šumama čine, gledajući ne samo koru,
nego i bjelikovinu na mladim stablima; na temelju toga zatražiše od
zakupnika lovišta naknadu za tu štetu. Zakupnik ne bćede o naknadi
ni čuti, izgovarajuć se, da vjeverica nije nikakova lovačka divljač, jer
niti ona ima kakove cieue, niti za nju ima propisanog načina lovljenja.