DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 148 — Taj postupak iziskuje veliku opreznost, jer kod površnog izvadjanja toga posla mogli bi branjevini više škoditi, nego koristiti. Drugo sredstvo bilo bi pako, rano u proljeve po cieloj branjevini posijati sjeme od metvice (Herba menthac vulgaris), od koje trave miševi silno bježe, jer ju radi intenzivnog mirisa ne podnašaju. Izim spomenutih dvijuh sredstava, spomenuti ćemo još injekciju sa typhusovim baccilusom, koje se je sredstvo u Italiji sa povoljnim uspjehom rabilo. Na koncu valja mi kao interesantnu činjenicu uzpomenuti, da su u branjevini «Gredi» brestići ostali poštedjeni od miša. Da li se je to slučajno dogodilo, što je briest samo u 30",, primjesi, ili radi toga, što miševi hrastu daju prednost, to nam još nije poznato. Kao što jur rekoh, vidjeo sam tom prigodom dva miša i uhvatio sam ih, te ću ih ovdje opisati. Taj miš dugačak je 10 cm. sa 4 cm, dugim repom; ušesa mu intenzivno iz krzna van vire, na hrbtištu je mrko-crvenkaste, prama dimnju sve to svjetlije, a ozdola izpod nogu pako biele boje. Na svakom tabanu zadnjih nogu imade po šest žuljeva, rep mu je dvobojast, te prema kraju duljima dlakama, nego naprvo, obrasao. Zaključujem ovo priobćenje time, da ću branjevinu «Gredu» i nadalje opažati, a o opaženom opet svojevremeno izvjestiti. 0 biološkim podlogama za uzgoj sastojina. Od nadšumarnika i. s. Krafta. Nauka o uzgajanju šuma ima se naročito baviti time, kako da se dovedu u sklad medjusobni odnošaji pojedinih članova sastojine, pa zato moramo kod zasadjivanja i odgajanja sastojine nastojati raznovrstna medjusobna djelovanja pojedinih stabala prilagoditi svrsi, koju želimo postidi. |