DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 150 — svrha je podrasta, da popravi tlo i poveća prirast, a da pri tom ne priedje u glavnu sastojinu. Ondje, gdje su stabla postrance zasjenita, starost im je ponajviše jednaka, dočim su u sastojini, sa postrance i odozgo zasjenjenim stablima^ starost i visina različite. Kojim se načinom rastenje najviše spriečava, ne da se na prečac kazati, jer pri tom odlučuje ne samo oblik spriečavanja, nego i vrst drveća, koje aktivno ili pasivno u tom sudjeluje, nadalje starost, odnošaji rastenja i sklop sastojine, stojbina, te stepen, u kom svjetlo ima pristupa, napokon mora se uzeti u obzir i to, da li su stabla u sastojini jednolično rasporedjena, ili dolaze u grupama. U opće imaju na prirast gromade najviše upliva one okolnosti, koje najviše zapriečuju pristup direktnog ili reilektiranog sunčanog svjetla, bez obzira na to, da li se skučena stabla nalaze pod drugima, ili su postrance zasjenjena. Kod jednako zapriečenog pristupa svjetla, svakako su u rastenju više skučena ona stabla, koja se u sjeni drugih (Neberschirmung) nalaze, jer ova posliednja ne daju, da lahke oborine na tlo dodju. No i obratno, kod velike suše, kada oborina u opće nema, bolje prodje onaj naraštaj, koji se posve pod starim stablima nalazi, nego li onaj, koji je na slobodnom prostoru, pošto u posljednjem slučaju tlo brže ishlapi, te drveće od suše trpi. Odmah iza posvemašnjeg zasjenjivanja (pretpostavljajući inače iste okolnosti) najnepovoljnije djeluje onaj oblik, gdje su stabla djelomično odozgo, a djelomično sa strane u sjeni (Zwischenstandsform). No ako kod ovog oblika sjena odozgo toliko baš i ne djeluje — premda to obično biva — znatno upliviše na rastenje sjena, što ju viša stabla bacaju postrance na niža. Najpovoljniji je za rastenje onaj oblik sastojine, gdje su stabla podjednako stara, jer su ovdje zaprieke rastenju najneznatnije. Ovaj oblik ima nadalje i tu dobru stranu, što se tu najjednostavnije postizava povoljan oblik i prirast stabala, bilo to naravnom njihovom medjusobnom borbom ili umjetnim načinom. |