DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 151 — Ondje, gdje stabla u sastojini nisu jednolično rasporedjena, već se nalaze više u grupama, nastaju najraznoličnije smetnje u rastenju. N. pr. kod spomenutog gospodarenja sa jakom progalom mogu se grupe ostaviti, pa se nede morati čitava površina pomladjivati. U samoj grupi smetaju stabla postrance jedno drugom, no na rubovima grupe nastaje ovaj slučaj samo onda, ako se starost i visina stabala u grupi ne razlikuje od starosti i visine ostale sastojine, — inače na rubovima grupe bivaju stabla potištena i odozgo i postrance. I time, ako se ogranci i žilje ne može u dovoljnoj mjeri razviti, skuČuju se stabla u svom razvoju; čak i ondje, gdje su stabla sasvim pod drugima, spriečava se rastenje nadrastenih stabala, ako im se grane ne mogu razvijati. Obično se obraća malo pažnje na one sastojine, gdje su na način priebornog gospodarenja pomješani stariji hrastovi sa mladjim bukvama i grabovima. Premda ovake sastojine izgledaju obično bez ikakove harmonije, može za hrastove nastupiti opasnost, ako grane bukava ili grabova stanu prodirati ma samo i u dolnje djelove hrastove krošnje. Starije hrašće, koje već slabije raste i kod koga je i krošnja slabija, jako je osjetljivo, ako grančicama na njegovoj krošnji i najmanje smetaju stabla, koja imaja jaku sjenu; ovakovi hrastovi uginu obično već za nekoliko godina. Ako dakle hoćemo, da održimo starije hrastove, moramo skrbiti ne samo za to, da uklonimo sva stabla (osobito bukve i grabove), koja njihovoj krošnji smetaju, nego moramo njihovu krošnju trajno posve izolirati. Kod inače jednakih odnošaja, ovisna je množina proizve dene drvne gromade u sastojini o stepenu, u kom svjetlo do pire, no ovo pravilo prestaje, ako se neka izvjesna medja pre korači, jer preko te medje umanjuje svjetlost množinu lišća, koje assimilaciju obavlja. Razne vrsti drveća ponašaju se različito ne samo prema načinu, kojim su u svom slobodnom razvoju spriečene i stepenu |