DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 159 —


ganima tako oštećene, da se više ne mogu oporaviti niti onda,
kada ih sa svom opreznošdu te potištenosti oslobodimo. Prema
današnjem našem znanju težko je, gotovo nemoguće a priori
odlučiti, u koliko će se potištena stabla, kad se oslobode, moći
oporaviti.


~Na riešenju ovog pitanja, koje je za uzgoj sastojina od tolikog
zamašaja, malo je do danas uradjeno. Ne samo vanjski
izgled potištenih stabala, nego i to, u kom odnošaju stoji
njikovo lišće, izraslo u sjeni i ono u svjetlu, odlučuje pri tom,
u koliko će se stabla moći oporaviti. Stabla sa lišćem i pupoljcima^
izraslim u podpunoj sjeni, uginuti će, ako se nenadano
na podpuno sunčano svjetlo stave, pa makar po vanjštini
sasvim zdrava izgledala.


Prema svemu ovome može se za sada uztvrditi samo toliko,
da je kod prorieda relativno najsigurnije jamstvo proti
svim kasnijim posljedicama označene vrsti, nadalje proti štetnim
posljedicama, koje mogu nastati po samo tlo, proti bolestima
kore i suhobrčnosti, ako se prorjede provedu umjereno u više
godišnjim razmacima i to tim opreznije, čim je sastojina bila
gušća.


Ovo je jedino prikladno «generalno» pravilo, koje se može
primijeniti u svim slučajevima prorjedjivanja i progala prilikom
predzabrana.


Kod prorjedjivanja vodi ovo pravilo do toga, da bude obhodnja
prorjede čim kraća, premda je to skopčano sa neugodnostima
u gospodarstvu.


Spomenuti treba samo, da se kod priebornog prorjedjivanja


vade stabla 1. i jednog diela 2. razreda u prilog stablima 3. i


4. razreda; ovdje se ne može na gore označeni način polagano
i postepeno prorjedjivati, jer se vadjenjem jakih stabala sa velikom
krošnjom iznenada stave na svjetlo okolna slabija
stabla.
Usljed toga dogodi se vrlo često, osobito u smrekovim sastojinama,
da uginu upravo ona stabla, koja smo htjeli sačuvati
i radi kojih smo žrtvovali liepa i jaka stabla 1. i 2. razreda.