DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 4. u ZAGREBU, 1. travnja 1898. God.XXII. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´A stranice 4 for.; za Va stranice 2 for. 7o novo.; za ´A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina, Nješto 0 katastru pravoužitnika kod imovnih obćina. Sa svih se strana pritužuju članovi imovnih obdina na malu pripadnost gorivih drva, koja im se godimice doznačuje prema katastru, pak sam naumio ovo par redaka napisati, kako bi se bar donjekle dalo pomoći tim tegobam i molbam i potražiti prije svega razloge istim. Da mi to omogućeno bude, moram ponajprije u kratko ocrtati, kako je ustanovljen broj krajiških obitelji, a s njima i broj selišta. Po §. 3. naputka A) od g. 1881. dale su grunt. oblasti gosp. uredom izkaze svih krajiških obitelji, navedenih u toč. a), b), c) toga paragrafa, na temelju kojih je proveden postupak, sadržan u §. 4. istoga naputka. Po tom je uporabom §. 7. ustanovljen broj selišta, a medjutim gosp. osnovom ustanovljeni etat goriva u razmjerju cieloga, tri četvrtine, dvie četvrtine i jedne četvrtine selišta razdieljen tako, da je primjerice na cielo selište odpalo 16 m´, na ´Vi selišta 12 m;´, na 7^ selišta 10 m´´ i na V4 selišta 9 m´ gorivih drva. To je sve liepo uđešeno, pak imade ljudi, koji će uztvrditi, da je ova pripadnost na gorivu i razmjerna, uzevši u obzir okolnost, da izira toga prosto stoji pravoužitnikom dva ustanovljena dana u tjednu sakupljati u otvorenih šumali su |
| ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 134 — liarke, kopati i krutati panj´eve, što potonje izvan više izkazane kompetencije iz šume imovne obćine vadi. I ja bi se priključio toj tvrdnji, da u stvari nije nješto drugo, što tu tvrdnju razoruje. Zakonodavac zakona od 11. srpnja 1881. i sastavitelj na putka A) k tomu zakonu imao je pred očima stanje krajiških obitelji prema onomu od god. 1873., kad je izišao zakon od 15. lipnja 1873., koji se samo gorenavedenim naputkom A) u pogledu provedbe §. 4. zakona od 8. lipnja 1871. o odkupu šumskih služnosti nadopunjuje, te način i mjeru zajedničkoga uživanja šuma uredjuje. Ovu nam tvrdnju podkriepljuju §. 14. i 15. naputka A, u kojima se govori o dioba posjeda i kako se takove evidentirati imadu. Daje inđi naputak A. postojao g. 1873., naš bi račun bio posve drugačije ispao, nego li je to moguće bilo 10 a i više godina kasnije; a zašto, za to, jer su godine 1873. malo ne sve krajiške obitelji bile još zadruge, kojih je primjerice danas, recimo, kod jedne imovne obćine 12000, a tada ih je bilo jedva 3000. Ako se etat od 60000 m´ gor. jedne imovne obćine dieli na 3000 cielih selišta, dodje na jedno 20 m´´ ili 26´60 prost, metara, dakle okruglo 8 beč. hvati, koje bi danas u okviru §. 15. lahko bilo razdieliti i na tri i četiri diela, jer bi još svaki dio dobio 2—3 hvata drva. Nu pošto je kataster sastavljen kod većine imovnih obćina tekar davno poslie g. 1881., kod moje imovne obćine dapače tek g. 1889./90., to se je etat od 60000 m^ imao u razmjerju selišta dieliti na 12000 obitelji prema pronadjenoj potrebi goriva, pak je odpalo na cielo selište pripadnost od 10 m^ na ´74 selišta pripadnost od 8, na ´7^ selišta 7, a na ´A selišta 6 m"´. Jer se pako dnevice i ovako ustanovljene obitelji diele i komadaju, nastaje pitanje, kako će izaći sa pripadnošću goriva četirijuh obitelji iz cielog selišta, od kojih svaku danas po §. 15. naputka A. od god. 1881. dopadne \i prava cielog selišta. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 135 dakle sa 2 5 m^, niti ne spominjuć one, koji su ^U selištni posjed dielili na dva, tri i više dielova i koji izlazeći dielovi po §. 15. u obće niti članovi imovne obcine bili ne bi, a ipak goriva drva potrebuju ? JSTa ta je pitanja težko odgovoriti, a ja ću nastojati samo moje mnienje drugovom, koje ista briga tare, izjaviti. Po §. 14. naputka A. od g. 1881. moraju, ili bolje rekuć morale bi stranke kod gosp ureda najaviti promjene, nastavše kupom, diobom, darovnicom i t. d. u svrhu knjižnoga provedenja. Usljed mnogobrojnih proglasa putem oblasti i t. d. čini to onaj dio pravoužitnika, kojemu ovo knjižno provedenje u prilog ide, dočim obitelji, koje su svoje nekretnine prodale na nepravoužitnika, mudro šute i kod doznake svake godine svoju pripadnost povuku, ma da stanuju u propalih vinogradih na Va ili Vi rali zemlje, a na njihovom liepom posjedu u selu živi Madjar ili Ceh, koj si drva kupi kod države ili kod vlastelinstva. Doznaku drva obavljajući organ imovne obćine imade izkaz od gosp. ureda, nu riedki su slučajevi da ga tko kod doznake na tu promjenu upozori; a zašto ne, za to, što onaj nesretnik, koji je svoj grunt u selu prodao, a drva na isti još uviek vuče, nema voznog blaga, pak iz polovine dade drugomu drva izraditi i privesti, ter na taj način dvojica životare, a susjed mora šutiti od grožnje one dvojice. Šumar sam ne može poznati svakoga pravoužitnika, koji je svoj posjed prodao, jer ima u svom području doznaku za 30—40 sela. U obsegu moje imovne obćine imade takovih selišta i to u svakom selu po nekoliko, koja već odavna stoje u rukuh nepravoužitnika. Pokušao sam samo približno ta selišta izpustiti, kao i ona, kojih su se prijašnji vlastnici razišli po svietu, ili kojih je raznim! malimi razprodajami nestalo, ter ovako uštedjenu pripadnost prispodobiti sa brojem odieljenika, čija su selišta po §. 15. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 136 — razdieljena, pa sam došao do resultata, da bi se takova pripadnost dala u velikom razdieliti, ter bi ostajući dio na starom broju vukao i nadalje cielu svoju dosadanju kompetenciju, a izlazeći dielovi pripadnost u jednakom razmjeru nestalih selišta. Pošto se pako izkazi kod gosp. ureda slagati moraju sa onimi kod gruntovnice, to nastaje pitanje, tko će priobćiti gosp. uredu nestatak selišta i na kojem će se temelju takove provedbe izvadjati? Tomu će se lako doskočiti i to na taj način, da šumarije dobiju nalog od gosp. ureda, da prigodom doznake imaju prizvati starešinu iz dotičnog sela, koji će pod pretnjom oblasti i na temelju svoje zakletve šumaru imati priobćiti sve u selu dogodivše se promjene. Ove će promjene provizorno šumar u svom izkazu zabilježiti i gosp. uredu priobćiti, a ovaj potonji imati će se uvidom u gruntovnicu o istinitosti osvjedočiti i provedbu obaviti. Kazumjeva se samo sobom, da bi vis. kr. zem. vlada ovakovomu postupku, koji se protivi naputku A. od g. 1881., imala svoju privolu dati, odnosno u tom smjeru izdati normativnu naredbu, koli na gosp. ured, toli na grunt. oblasti područja bivše vojne krajine, koje često i na pismene upite gosp. ureda jednostavno spis vrate, odgovarajući, da to u njihov djelokrug ne spada. Mnogo teže našao bi lieka i pomoći onakovim pravoužitnikom, koji su se posije zaključka pravoužitničkog katastra razdielili od Vi selištnog posjeda. Na Vi selištnom posjedu živi otac sa dva sina, koja se oba ožene, ter ih otac sa nešto nekretnina darovnim ugovorom odpravi, a oni si na dobivenom zemljištu posagrade ognjišta i dodju k gosp. uredu sa ugovori i mole drvariju. Gosp. ured ih mora odbiti, a odbije ih i dotični šumar, kad dodju k njemu sa uplatom pašarije za svoje blago i žirovine za svoje svinje, jer u izkazu pravoužitnika sadržani nisu, ter dosljedno tomu traži od njih podpunu pristojbu za žirovinu i pašarinu, koju plaćaju nepravoužitnici. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 137 — Sada nastaje prigovaranje, pretnja, a i tužba na vladinog povjerenika, a odavle opet očitovanje i t. d. Zaboravio sam navesti i to, da odieljenike, pošto u izkazu pravoužitnika sadržani nisu, tjera lugar iz šume, kada sakupljaju suharje i kršu panjeve u dozvoljena dva dana, jer je to dozvoljeno samo članovom. Zbilja je nevolja za te siromake, a i pravo rekuć nepravda, jer oni imadu po §. 3. slovo a), b) i c) naputka A. od godine 1881. osobnu a i realnu kvalifikaciju, a ipak im se po §. 14. i 15. rečenog naputka sva prava krate i kratiti moraju, jer u izkazu pravoužitnika ili bolje rekud u katastru evidenti rani nisu. Da se ovim sirotam bar donjekle pomogne, izdala je vis. kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, na predlog gosp. ureda moje imovne obcine naredbu broj 15199 od 31. listopada 1893., koja ima nadopunjivati ustanovu §. 15. naputka A.: «Odnosno na predstavku gosp. ureda N. imovne obćine od 15. prosinca 1892. broj 31., vidjenu dne 3. siečnja 1893. br. 5. J. O., odpisuje kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, naknadno k naredbi od 18. prosinca 1889. broj 32299., da s ove strane ne ima prigovora, da se prema §. 15. naputka A. k zakonu od 11. srpnja 1881. nakon zaključka pravoužitničkog katastra dotični odieljenici od ´U selištnog posjeda u izkazu pravoužitničara evidentiraju na stari popisni broj V4 selištnog posjeda, i to kao suvlastnici toga kud. broja, obzirom na okolnost, što u smislu prednavedenog paragrafa naputka A. dio uživanja jedne četvrtine selištnoga posjeda nije nipošto dalje dieliv. Obzirom dakle na goreiztaknuto, ne bi bilo pravedno, da se takovi odieljenici smatraju kao nepravoužitnici i to s toga, što im njihov dio uživanja od V* selištnoga posjeda, akoprom su se odielili, na starom popisnom, odnosno pravoužitničkom kude broju prema obstojedim propisom i nadalje rezerviran ostaje, a biti će briga gospodarstvenog lu´eda, da razmjerje uživanja |
| ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 138 šumskih koristi medju odieljeniciina pravedno ustanovi. O tom neka se gosp. ured spomenute imovne obćine točnog ravnanja radi shodno obaviesti. Kako se iz ove visokovladne naredbe razabire, pošla je vis. kr. zem. vlada dalje, ter je dozvolila dapače, da se suvlastnikom V4 selištuog posjeda i alikvotni dielovi pripadnosti na gorivom drvu u razmjerju posjeda pravedno doznačuju, iz čega sliedi, da se na starom broju V4 selišta moraju uz ime odie- Ijenika pribilježiti i površine u dio mu pripalili nekretnina, da se prema istim i pripadnost u okviru V* selišta pravedno razdieliti uzmogne. Pošto bi dakle ostajući dio, u našem slučaju samo otac, cielu pripadnost goriva, 0 čem u glavnom govorimo, po naputku i dosadanjih propisih dobivao, a sinovi ništa, to je hvaljenom gornjom naredbom polučeno i to, da će od sada i sinovi u razmjeru darovanog, odnosno u dio dobivenog diela nekretnina dio pripadnosti na gorivu dobivati, ter držim, da je to i pravo, da sinovi od svih šumskih pogodnosti posve izkljuČeni nisu, ma da se svakomu podpuno udovoljiti ne može, jer je svakako bolje išta, nego ništa. Sada su podjedno šumaru razvezane ruke za takove odie- Ijenike, jer im smije izdati paševnu i žirovnu doznačnicu, a smije im podjedno dopustiti sabiranje ležike na opredielene dneve, ter nisu izključeni iz šume, ma da u obilju i podpuno takovu uživati ne mogu. Napisao sam ove redke za to, da izazovem debatu u predmetu katastra pravoužitnika, tom životnom i dnevnom pitanju naših pravoužitnika, ne bi li čuo i s druge strane mnienje, ili možda kod mene vladaju iznimni ođnošaji i nezadovoljstvo pravoužitnika, dočim kod drugih imovnih obćinah ovdje u kratko razpravljena pitanja ne postoje. A kako se razno tumače ustanove naputka A. od g. 1881., dokazom su mnogobrojne naredbe vis. kr. zem. vlade, izdane za ravnanje u provadjenju raznih slučajeva, pak će, smatram, biti uputno, da si putem našeg šum. lista razpravimo još neriešena |
| ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 139 — pitanja, koje će razpravice dobro doći i mjerodavnim faktorom radi ujednostručenja postupka, ter sam voljan iznašati i u buduće interesantne riešitbe upravnog odbora, koji u drugoj molbi po vis. vlad. naredbi broj 28507 od 29. veljače 1892. odluke gosp. ureda u predmetu katastra pravoužitn ka riešavati ima, ne bi li tim načinom došli na čistac i jednoličnost u vodjenju evidencije pravoužitnika, a da ih u pravu ne uzkratimo, a i da ne povriedimo ustanovu §. 14. naputka A. —n.— Još jedan osvrt na jesenašnje veleprodaje u Posavini. Ove jeseni* prodato je u državnim šumama 11737 hrastova, u šumama investic. fonda 19215, u brodskoj imovnoj obćini 13001 hrast. Popriečna količina tvorivnog drveta po hrastu iznosila je u državnim šumama 3´90 m´, u investicionalnim 3´80, u onim brodske imov. obćine 4-37 m^ Petrovaradinska imovna obćina izniela je na prodaju 4342 hrasta, procienjena na 15233 m^ tvoriva. Popriečni prsni promjer ovih hrastova jest 87 cm., a popriečna dužina tehn. debla 7´7 m., drvo za tvorivo (za ciepanje i trupce) iznosilo je 43´7"i,„ za gorivo je dakle ostalo 19G25 m^. Pri prvoj dražbi ostala je ova ponuda bez kupca. Pri drugoj dražbi, pošto je procjena snižena za nekih 1 o"|„, prodat je jedan komad na ponudu, koja je iznosila 28 for. preko snižene prociene; ostali komadi ostadoše i opet neprodati. U ovome prodatom komadu ima 1484 hrasta, koji sa procienjeni na 4717 m´ ciepke gradje i 1572 m´drveta za trupce, a goriva 6918 m^ Procjenbena vriednost iznašala je 62328 for. * Ovu razpravicu napisao sam mjeseca prosinca pr. gođiue, a u veljači poslao uredništvu i to povodom slične razprave (u II. sv. ovoga lista t. g.) nadšumara J. Kozarca. Njegova razprava utvrdila je mene u mojim nazorima, a ja ovom mojom bodu da podkriepim njegove, te s toga i predajem svoju — bez ikatve izmjene — tek sada javnosti. Pisac. |