DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 160 —


Ima još toga, što bi se proti prieboriiom prorjedjivanju


moglo navesti, ali to ne spada u ovu razpravu.


Jedino, što bi se moglo navesti kao dobra strana tog načina
proriedjivanja, jest vadjenje zakržljalih stabala, nu u ostalom
ovo je princip svake racionalne proriede.


Kod prve proriede nadje se u sastojini toliko zakržljalih
elemenata, da će, izvidivši ih, i najvedi pristalica Borgre V
0 V 0 g postupka morati predomisliti se, može li se vaditi još
i ona stabla, koja su ostalu sastojinu jako nadrasla. Dakle i
kod Borgrevovog načina dogadja se vrlo često, da se kod prve
proriede vade samo zakržljala stabla. Vadjenje takih elemenata
djeluje vrlo povoljno na preostalu sastojinu, nu to se ne može
uzeti dobrom stranom prieborne sječe, kod koje se inače i ljepša
stabla vade, jer kržljava stabla moraju se upravo vaditi i bez
uporabe tog načina proriede.


Kad će se početi i u kolikoj će se mjeri ukloniti zaprieke
rastenju, zavisi od stojbine, vrsti drveta, starosti, te od razvitka
sastojine, a kod mladog naraštaja, koji je u sjeni postao
i od toga, kolika mu opasnost prieti od mraza i neće li travom
zarasti.


Jedna od najvažnijih zadataka šumarske znanosti jest iztraživanje
učinaka, koji se u praksi pokazuju kao posljedica
preprieka rastenja, te proučiti, koji bi bio najshodniji postupak
sa tim zaprjekama.


Samo kod starijih sastojina, koje smo za riedak sklop već
pripravili, smiju se stabla u tolikom stepenu izolirati, da im
susjedi niti najmanje ne smetaju. U onim sastojinama, gdje zaprjeke
rastenju postoje postrance i odozgo (Nebenstandsform),
ne samo da se time sklop podpuno prekine, nego izmedju krošanja
susjednih stabala nastaje prazni prostor, koga veličina
mora zavisiti od vrsti drveća. Na pr. kod ariša, za tim kod
bora i hrasta smjeti će se izoliranje najjače provesti.


Već je iztaknuto, da prirast nije uviek u stalnom razmjeru
prema stepenu, u kom je sastojina proriedjena. U sastojinama,
koje su prije u jakom sklopu bile, nalazi se na stablima —