DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 176 — Pobjeda u takovu naravnu sporu pako morala bi svakako prije ili kasnije ipak zapasti akademijvi. Podnašajući dakle ovime taj moj predlog vriednim članovom družtva na razmišljanje, želim jedino, da bi mi tim pošlo za rukom, pa bilo još i u zadnji čas — odvratiti družtvo naše — ako baš i ne od absolutno štetnoga, a ono svakako od po nj skroz izlišnoga, a i po stvar nekoristnoga poduzeća. Tim rekoh svoju´— a tko zna bolje — rodilo mu polje. F r. K e s t e r č a n e k. Poledica i njene posljedice na Krasu. Bukovinom obrašteni pašnjak zemaljske zajednice Hreljin «Undečka draga» u području obćine Hreljin, sa nadmorskom visinom 740 m., u površini oko 400 kat. rali, ležcćoj na kraškoj podlozi drugog pojasa, koritaste je ravnice s pojedinim! dolinami i ponikvami, a okružen goljetnim pećinama. Kao što je rečeno obrašten je taj pašnjak bukovinom, ponješto grabrovinom i hrastovinom, sklop mu je 0*7, a popriečna starost četrdeset godina. Taj pašnjak, odnosno šum. predjel oštećen je prvih dana mjeseca prosinca prošle godine poledicom u tolikoj mjeri, da ću stvar najzgodnije predočiti, ako kažem, da taj odsjek izgleda, kao da je valj preko njega vueen, koji je prouzročio kod njekih stabala lom vršika i grana, a kod njekih i samo izkorenenje, dočim je malo ili skoro ništa neoštećeno ostalo. Koja je vrst drva više stradala, odnosno kohko je koja osjetljivija bila, težko je ustanoviti, nu opaziti je, da su visokije rastuće sklopljene konifere (do 925 m.) samo prevršene, dočim su bukve na gorskih livadah iste nadmorske visine sve polamane, čemu će po svoj prilici uzrokom biti njihovo prosto i nesklopljeno stanje. Uvodno pomenuh, da se je ta elemetarna nepogoda zbila prvih dana mjeseca prosinca, kad je u i oko samih Fužina padala grašica uz sjevero-iztočnjak, dočim je na k moru okre |
| ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 11 <-- 11 --> PDF |
- 177 — nutili stranah padala jaka kiša (škropac) uz oštar sjeveroiztočnjak, koji je potrajao kroz mal ne tri" dana, što je doprinjelo, da se je velika množina kiše na i oko stabla sabrala tu smrznula. Pokusnim iztraživanjem pronadjeno je, da je jedva sedam kilograma drva obterećeno bilo sa trideset kilograma leda, kod tankih grančica (šibica) ustanovljen je promjer leda 1—2 cm. Grmlje i grmečci nisu se ni razpoznavali, isti su u ledu izčezli, a vanjski oblik bijaše ledena kruglja. Stabalje, obterećeno tom težinom, opiralo se neumoljivoj sili, koja je sve jačom bivala, što je kiša dalje padala, te kad je stabalje preobteredeno postalo, nastupio je lom, čije će žalostne posljedice dugo još ostati u «Undečkoj dragi». Tom nepogodom osujećeni su liepi snovi i namjere siromašne, ali za ošumljenje goljetih zauzete i požrtvovne obć. Hreljim, što više, imati će ista i žrtava doprinjeti. Valja joj ponajprije sastojinu očistiti i odstraniti skroz oštećena stabla, tanje di´vlje pridignuti i pod okolnostima, a napose na goljetih, pridignuto gužvami na obližnje stabalje povezati, dočim oštećene vrhove mladjih stabala poodrezati u visini 4 — 5 m., a samo savito mladje drvlje podignuti i dolnje grane ponješto okresati, dočim jače oštećeno stabalje na panj staviti, dakako u koliko nije isto prestare. Prigodom gornjeg opisa jedno je, što bi još spomenuti imao. Na istom pojasu, nu za kojih 50—75 m. niže, imade liepo uzgojenih 15 i više godina starih borovih kultura, koje su takodjer u gore spomenuto vrieme poledicom obavite bile, nu u istih, koliko mogoh ustanoviti, nije od crnog bora postradao niti jedan primjerak, dočim je od bielog samo njekoliko. s. s. §. 60. točka 7. š. z. Kr. državna šumarija u J. prijavila je prijavnicom svojoih od 24. srpnja 1896. broj 152, da je J. U. iz M. G. poorao šumsko državno zemljište u površini od 14950", pak je sta |