DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 186 — pojavljuje se manje suhobrčnosti, jer ovdje stabla još jako rastu u visinu, te jaka atraktivna sila prieči, da na samom deblu izbijaju mladice (Wasserreiser). No na slabom tlu i u čistim hrastovim sastojinama spomenute starosti, ako su se prerano same od sebe proriedile, pojavljuje se više puta na debln tako ekeesivno izbijanje mladica, da nastupi ili suhobrč nost, ili se assimilacijom snaga krošnje oslabi. Ove se neprilike izbjegnu, ako je sa hrastom pomješana bukva, jer ova spriečava izbijanje mladica na hrastu. I pod rast bukov, ako je dovoljno izrastao, prieči izbijanje mladica na hrastovom deblu, uz to je koristan još i za tlo — nu dje luje štetno na hrast, čim je toliko narastao, da mu grane dopiru u krošnju hrasta. Na sličan način, ako i u manjoj mjeri, djeluje bor i breza, ako se sa hrastom pomješa. U obće, na mrazu izvrgnutim mjestima i na slabom tlu, gdje bukva ne može dobro uspievati, mora se na svaki način sa hrastom pomješati bor kao pomoćna vrst. Po iskustvima pisca često je mješavina bora sa hrastom (hrast se u prugama sije, a medju prugama posade se na gusto borove biljke, ili se hrast posije pod zakriljem bora) jedino sredstvo, da se hrastova sastojina povoljno uzgoji. Razne druge theorije, kako nastaje suhobrčnost, ako se hrastova sastojina nenadano jako proriedi, moraju ustuknuti pred praktičnim iskustvom. Suhobrčnost se pojavljuje posije jake proriede i na sasvim zaštićenim mjestima, u obće i ondje gdje ne može biti govora o promjeni stojbinskih odnošaja. Pisac na protiv tvrdi na temelju svojih opažanja, da suhobrčnosti ne može nikako biti, ako se je sastojina polagano i umjereoo proriedjivala. Pošto se pisac ovim predmetom već više puta bavio, ne bi ga bio ovdje ponovno spominjao, da se i u novije vrieme još ne . uzimlje suhobrčnost kao neizbježiva posljedica ostavljanja stabala (Ueberhaltwirtschaft). U povoljnom slučaju prestaje suhobrčnost, čim se je žilje u dovoljnoj mjeri razvilo. U opće zadaća je šumara tako nje |