DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 187 — govati sastojinu, da nikad ne nastupi nerazmjer medju žiljem i krošnjom, a osobito da se nikad ne pojavi deficit kod žilja. Biljka ne može nikada imati previše žilja, ali ga može imati premalo; višak žilja indiferentan je dodnše za hranu biljke, ali joj zato povećava otpornu snagu proti buri. Zilje se bolje razvija, čim je tlo humusom bogatije i čim je prhkije. Ovo se postizava, ako se sastojina već u mladosti marljivo proriedjuje, uslied čega se producira više lišča, a čim je ovoga više, više je i materijala, iz koga se humus pravi; uz to se prorjedom smanjuje u tlu množina žilja, koje si medjusobno konkurira. No pri tom ne smije se smetnuti s uma, da tlo treba zaštititi podrastom kod drveća, koje voli više svjetla (Lichtholzer). Kod ne bas prejakih prorjeda ne mora biti suhobrčnost posljedicom, ali se ne može izbjeći, da stabla kroz više godina ne kunjaju. Ne uzimajuć u obzir, da je lišće iz sjene došlo u svjetlo, valja tražiti razlog nastalom bolovanju stabala u izbijanju «spavajućih pupoljaka» ; ako prorjeda nije bila jaka, neće se na stablu (deblu) toliko mnogo grana razviti, ali i ono, što ih je, djeluje nepovoljno na proces asimilacije, što ga krošnja obavlja, usljed čega stablo manje hrane dobiva, a tim mu i prirast biva manji. No dogadja se često, da ako suhobrčnost i nastupi, prirast je ipak dovoljan, jer izdanci na deblu nadomjeste posušene organe sa krošnje, koji su hranjenje biljke posredovali. Odnošaji prirasta kod hrasta vrlo su različiti, te se tu skriva još mnoga zagonetka, koju za sada ne možemo riešiti podpuno. No to nas ne treba smesti, jer prilično sigurno znamo momente, koji hrast u njegovu razvoju spriečavaju, a znamoto, kako moramo postupati, da razvoj hrasta pospješimo (ako nema slučajnih nepovoljnih okolnosti). Ako se u odrasloj sastojim (Baumort) prorjedom izvadi preko ^Is do ^[4 stabala, mora se pobrinuti za podrast ili kao kod Seebachovog gospodarenja za naravni podmladak, da se njime tlo zaštiti. |