DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 194 — Mnogo bi bolje bilo, kad bi se ona stabla, koja glavnoj vrsti smetaju, samo okresala ili prevršila, nego da se posve uklone, ali kako je to sa velikim troškovima skopčano, može se ovaj postupak protegnuti samo na najbolja stabla, koja želimo pogodovati. Prevršivanjem stabala nije se niti najmanje umanjilo njihovo koristno djelovanje po oblik stabala glavne vrsti i za zaštitu tla, pa uslied toga pokazuju se više puta najljepši uspjesi, no pokraj svega toga nije ovaj postupak obljubljen, jer tobož da sastojina time na svojoj ljepoti sa estetičnog gledišta gubi. Pisac na protiv tvrdi, da sastojina dobije liep oblik, ako se rečena stabla u Va ili u ^/s visine prevrše, pošto vrh s vremenom opet izraste. Protivnici ovog načina vele, da je ovo šumsko vrtljarstvo, koje da se u većem gospodarstvu ne da provesti, pisac pak tvrdi, da je to i u ovom slučaju moguće. No ostavljajući sve to na stranu, radi se ovdje o znanstvenom razpravljanju racionalnog uzgajanja sastojina. U kolikoj se mjeri znanstvena razlaganja mogu u praksu prenijeti, drugo je pitanje, svakako se ne će moći toga odreći ondje, gdje su odnošaji težki i gdje se intenzivno gospodari. U ostalom više puta se kaže za nešto, da se ne da izvesti, a kad bi se pokušalo, vidilo bi se, da ide vrlo lako; drugi put plašimo se neprijatnosti, koje su s tim skopčane. Prije nego li se pojedina stabla vade, valja najprije izpitati, kako će se najbolje pomoći onom stablu, koje hoćemo da sačuvamo. Ako stablo a, koje protežiramo, od uz njega stojećega stabla b nije baš jako potisnuto, dogadja se vrlo Često, da treba izvaditi tek treće stablo c; stablo b razvijat će se onda više na prostoru, što ga je odstra njenjem stabla c dobilo, a tim je posredno i a-n pomoženo. Po završetku ove razprave došla je piscu do ruku 9. svezka «Miindener forstl. Hefte», u kojoj je odštampana razprava dr. Metzgera iz Miindena pod naslovom «Danske putne slike». Pošto ta razprava ima nekojih dodirnih točaka sa piščevom temom, dodao je još nekoliko rieči o njoj. U toj se razpravi iztiče kao glavni princip danskog šumskog gospodarstva obzirom na bukvu, da se njezine sastojine samo |