DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 200 — 1. na lugove državne, t. j, šume državne i takove, kojimi upravljaju neposredno vlasti državne; 2. na šume o b ć i n s k e, t. j. takove lugove i nasade drva, koji su vlastničtvo obeina gradskih i seoskih, zatim 3. našume privatne, t j. šume pojedinih državljana — različitih redova, manastira — prebenda i zaklada — napokon takovih zajednica, koje se osnivaju na privatno pravnom razmjerju. Ovo razlikovanje jest obzirom n a subjekte , dočim obzirom na razpolaganje sa šumami — mogli bi ih podieliti — kako ih i provedbena naredba austr. ministarstva za poljodjelstvo od 3. srpnja 1873. broj 6.953 dieli: a) u t. z. zaštitne šume, o kojih govore §. 6. i 7. šum. zak. b)ut. z. zabranbene šume, o kojih govore §. 19. i 20. šumskoga zakona i c)ut. z. slobodne šume — koje ne pođpadaju pod nijednu gornju oznaku. Pitamo li se sada, što razumjevamo pod zaštitnom, što pod zabranbenom, a što pod slobodnom šumom — to ćemo si iz gore spomenutih paragrafa lasno moći sami definiciju stvoriti ; kad reknemo, da su z aštitn e šum e one, koje su stavljene pod zaštitu po upravnoj vlasti radi toga, da im se njihovo tlo vlastito zaštiti, zabranben e pako šume one, koje se stavljaju pod zabranu ne radi njihovoga vlastitoga tla, već radi drugih razloga najme : kad to iziskuje osiguranje budi osoba, budi dobra državnoga i privatnoga — u. pr. zaštićenje protiv urvinam, padanju stiena, odvalam kamena, popuzinam zemlje ; dočim sa slobodn e šume one, sa kojima može vlastnik slobodno razpolagati bez ikakovoga ograničenja, naravski — držeć se ustanova šumskoga zakona — gdje je dakle vlastniku takove šume slobodno s njome razpolagati, a da za to ne treba predhodn e dozvole upravne oblasti. Ovu razliku, koju smo gore stavili, mogli bismo nazvati tehničko šumsko- redarstvenom. Nu još možemo jednu razliku navesti i to, ako gledamo na odštetu vlastnika šume kod zaštitnih i zabranbenih šuma, te koju razliku mogli bismo nazvati nacionaln o-e konomično-juridičkom i koja se bazira na ustanovah obćega gradj zakona. Kod zaštitnih šumah rekli smo, da one u prvom redu štite svoje vlastito tlo i vlastiti svoj položaj — ali dok to one čine, prave one i obće usluge. Podržavanjem zaštitnih šuma staje se na put raznim oborinam; skrbi se, da se uzdržava drvna vegetacija u njezinoj dosadanjoj visini itd. To je dakle korist, koju zaštitna šuma pruža u obće. |