DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 203 — b) takov postupak maka r tk o po§ . 23. šum. zakona dojaviti nadležnoj političkoj oblasti, koja će tada dalje po zakonu postupati. Kako se dakle iz ovoga razlaganja vidi, stoji ovo potonje mnienje u dianietralnoj opreci sa prvo navedenim — pa hajde da vidimo, koje je od ovih dvajuh mnienja izpravnije i koje se više bazira na zakonu od 3. prosinca 1852. i zakonu od 26. ožujka 1894. Uzmemo li šumski zakon od 3. prosinca 1852. u ruke, pa gle damo li, što sve taj šumski zakon vlastniku šume zabranjuje, to ćemo naići na sliedeće ustanove: §. 2. šum. zakona odredjnje: Be z dozvol e nije slobodno nijed noga zemljišta šumskoga oduzeti, da se na njem drva viš e ne plode, ni obratit ga na svrhe druge. Tuj dakle, zabranjuje zakon, da se bez predhodne dozvole ne smije nijedna šuma krčiti ili pretvoriti u drugu vrst kulture. „Dozvola za to, nastavlja dalje zakon, može se pri šumah državnih (§. 1. a, šum. zakona) podieliti samo po ministarstvih, kojim su poslovi ovi povjereni, a gdje nastanu obziri strategički ili obrambeni, samo u sporazumljenju s ministarstvom rata i to po točnom učinjenom izvidjenju od strane vlastih političkih i po posluhnuću svih dotičnika pri tom». Pri šumah obćinskih (§. 1. toč. b. š. z.) i pri šumah privatnih (§. 1. toč. c) pripada pravo podieljivanja dozvole takove vlasti okružnoj (po zakonu od 5. veljače 1886. §. 25. upravnomu odboru županija), koja će o tom najprije saslušati samoga vlastuika, a tako i one, koji pravnih zahtjeva na šumu imadu, a zatim riešiti, da li se dozvola iz javnih obzira dati može ili ne. Dok u tom ne izadje rješitba, ne smije se preduzeti u tom nikakova promjena, koja bi staležu šuma štetna bila. Tko samovlastno obrati zemljište šumsko na druge svrhe, ima se kazniti globom od 1—5 forinti od svakih 60 ara. Dotični dielovi šume imadu se, kao što potrebno bude, uz primjeren rok, koji se u smislu izreke vještaka ustanovi, opet šumom naplođiti. Ako se uz to ustanovljeni rok ne učini, ima se krivac kazniti po drugi pnt. §. 3. Dielovi šume, novo izsječeni, imadu se pri šumah državnih i obćinskih (§. 1. a i b š. z.) najduže uz pet godina doćerat, da opet drvljem obrašćeni budu. Pri šumah privatnih (§. 1. c) mogu se pod uvjeti §. 20. glede postupka, u koliko se nije dopustilo zapuštenje, dozvoliti po okolnosti i dulji rokovi, ako se ovaj propis ne izpuni, t. j . ako se izsječeni dielovi u propisano vrieme ne pošume, ima se na to primorat po §. 2. š. z. |