DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 204 — §. 4. š. z. ustanovljuje na dalje: Nije slobodno šume opusto šiti, t j. nije slobodno postupati s njome tako, da time dalje p 1 odjenj e drva bude ili pogibelji izvrženo ili posve nemoguće. Ako je daljnje plodjenje drva samo pogibelji izvrženo, ima se opustošenje kazniti onako, kao što je propisano za slučaj, kad vlastnik zemljište šumsko samovlastno obrati na d r u g e s v r h e, ili kad zanemari čistinu opet naploditi; a na isti način ima se takođjer vlastnik primorati, da takovu opustošenu šumu opet naplodi. Ako je pako učinjeno, da je posve nemoguće drva dalje ploditi, može se kazan povisiti do na 10 forinti od svakih 60 ara. §. 5. š. zak. nastavlja dalje: Zabranjeno je sa šumom postupati tako, da time susjedova šuma očito izvržena bude pogibelj i ošte ćenja od vjetra. Navlastito ondje, gdje bi pogibelj takova nastala, kad bi se koji dio šume sasvim izsjekao, ima se od postojeće šume rub, barem 37 met. širok, t. j . tako zvani plaš t šumsk i ostaviti neizsječen dotle, do k susjedska šuma ne doraste na toliko, da po načelih znanosti šumarske prikladna bude za sječenje. Plašt šumski slobodno je za to vrieme samo rediti biranje m i obaranje m pojedinih stabala. §. 6. š. z. kaže: Na zemljištu, koje bi se lahko razrahliti moglo, kad bi se široke prostorine drvlja sasvim lišile, zatirana s t r m e n i h i velikih v i s i n a h, imadu se šume ili sjeći samo na uzke pruge ili prosjecati malo po malo i odmah opet nasadjivati, kao što treba mladim drvljem. Nego visoke gore (Hochwalder) gornjega ruba šumske vegetacije slobodno je sjeći samo tako, da se biraju i obaraju pojedina velika stabla. §. 7. š. z. nastavlja: Na obalah povećih voda, ako obala ne sačinjavaju možebit pećine, zatim na obroncih od gora, gdje se je bojati popuzina zemljišta, smije se drvlje ploditi i sjeći samo obzirom na mjere, koje budu učinjene za ukloniti oštetu zemljišta, a krčenje panjeva i kopanje korenja može se dopustiti samo u toliko, u koliko se prodori, time prouzročeni, odmah osjeguraju tako, da se dalje ne razširuju. Narušaji naredaba sadržanih u §. 5 , 6. i 7. imadu se kazniti po §. 8. š. z. globom od 20-200 forinti. §. 9. š. z. ustanovljuje sliedeće: Šume, koje su otegoćen e pravom drvarenj a (t. z. šuraskimi dužnostni), imadu se ne samo uzdržati, nego i neprestano nastojavati primjerenim načinom. Kako i na koliko je slododno koristiti se takovimi, ustanovljuje gospodarstvena osnova, koja se po ovom načelu sačiniti ima |