DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 172 — Pa ako nas eto u najnovije doba ipak bar donjekle priznaše ravnopravnimi činbenici na polju javne uprave i narodnogospodarstvene djelatnosti u zemlji, to se ta činjenica i opet imade u velike pripisati baš i nastojanju Milana Dursta, koji si je od svih naših šumara umio prvi steći po naš stališ vanredno odlikovanje Njegovoga Veličanstva premilostivoga nam kralja i vladara, a i u najmjerodavnijih krugovih u zemlji toliki osobni ugled i upliv, da je danas eto već i u tom smjeru hvala Bogu — put i u nas dobrano prokrčen. U kratko, Milan Durst bio je jedan onih riedkih muževa na polju naše javne djelatnosti, kojih će se plodovi nesebičnog požrtvovnog i neumornog domoljubnog rada još za dugo diljem liepe naše domovine spominjati i osjećati. Vječna šteta samo, da ga u tom njegovu nastojanju i pregnuću ne razumješe vazda sliediti i ne umješe podpomagati i ostali hrvatski šumari. Dičnom tom poborniku za naša prava i liepu našu zelenu struku neka dakle bude bar ovo par iskrenih rieči — u mjesto vijenca — na friški njegov grob, dok mu jednom možda ipak harni hrvatski šumari u znak zahvale i trajne uspomene grob taj ne ukrase i ljepšim te trajnijim spomenikom. — Spomenikom njemu na slavu, a u čast sebi i stališu svome! U Križevcih, pred Uskrs g. 1898. Prof. F. Z. K—k. Treba li nam uz akademiju u Zagrebu muzej šumarskoga družtva? Samo još kratko razdobje i naš će šumarski dom biti pi´edan namenjenoj mu svrsi. Dogradnjom njegovom riešiti će se konačno i pitanje o vremenu otvorenja hrvatske šumarske akademije. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 173 — Prema svojedobnom zaključku družtvene uprave imao bi se istodobno i pod istim krovom urediti i društveni muzej šumarskih našili proizvoda. U koliko smo nadalje obavješteni, uzsliediti će oživotvotvorenje šumarske akademije svakako jošte pod jesen ove godine. Poznato je isto tako, kako se je baš tim, što je visoka vlada odlučila akademiju — bar predhodno — smjestiti u sgradi našega doma, moglo sada i samo pitanje o gradnji doma u razmjerno kratko vrieme ved i na toliko kraju privesti, da će se jur gotovi dom već za koji dan predati družtvu na uživanje. A baš tom smještenju akademije u našemu domu zahvaliti je medju inim i to, da nam je i grad Zagreb — poznatom munificencijom — u svrhe gradnje doma poklonio do 12.000 for. vriedno gradilište, a slavna brodska imovna obćina i opet isto tako dozvolila vrlo pogodni zajam u svrhe dopunenja gradjevne glavnice do potrebnoga iznosa. Isto se tako mora bezdvojbeno označiti i svojedobni zaključak družtvene uprave, da se što više vriednih izložaka naših sa hrvatske zemaljske šumarsko-lovačke izložbe od g. 1891. sačuva na korist zemlje i struke naše, hvalevriednim. A u to ime priznajemo rado i dionu osnovanost svojedobnog zaključka glede uredjenja družtvenoga šumarskoga muzeja u Zagrebu. Nu odkako je g. 1897. brižnom skrbi visokoga pokrovitelja našega družtva. Njegove preuzvišenosti gospodina bana, uz možni zagovor našega predsjednika presvietloga gosp. Marka grofa Bombellesa ml. nenadano i konačno riešeno takodjer i toli važno po nas pitanje o osnuću domaće šumarske akademije u savezu sa kr. sveučilištem u Zagrebu, to su tim isto dobno prestali bar u glavnom i oni razlozi, koji opravdavahu svojedobni zaključak glede osnuća družtvenoga šumarskoga šumarskoga muzeja u Zagrebu. Šumarska će akademija naravno u svoje svrhe upotriebiti ne samo dosadanje sbirke križevačkoga šumarskoga zavoda, već se podjedno budu te sbirke morale, svakako već i u prvom času oživotvorenja akademije, primjereno zadatku te nove visoke škole takodjer i znatno povećati, odnosno popuniti. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 174 Po tom pako, da će te sbirke stojati pod vještom i iskusnom upravom odnosnih šumara profesora, imati će one svakako i kud i kamo sigurnije uvjete razvoja, a i obstanka od ma koje druge, ma bilo baš i sbirke šumarskoga družtva. Osim toga morati će šumarska akademija dobivati svakako i stanovitu stalnu i potrebam zavoda odgovarajuću dotaciju iz zemaljskih sredstava, kao u svrhe nova nabava, tako i za samo uzdržavanje tih svojih sbirka i muzeja. A pošto su u obće sbirke i muzeji svih javnih zavoda posvuda — uz stanovite predmjeve — pristupne i otvorene takodjer i širjem obćinstvu, to ne ima dvojbe, da će isto vriediti takodjer i glede sbirke zagrebačke šumarske akademije, t. j . i ove će u stanovitoj mjeri, a svakako bar toliko, koliko bi to bio i posebni muzej šumarskoga družtva, služiti takodjer i našim šumarom, kao i ostalim interesentom u obće, A Uvažimo li sve ovo, to moramo i nehotice pitati, da li je još i u obće, s obzirom na to sadanje stanje stvari opravdano, da šumarsko družtvo uz šumarsku akademiju stvara i uzdržaje još i njekakav posebni svoj šumarski muzej? Ja bar mislim, da bi to bilo sada skroz suvišno, dapače i neopravdano. Jer ne samo, da se za takav muzej predmjeva stručni nadzor, već je uz to i sam materijal, koji je do sada družtvu u svrhe takovoga muzeja predan, u koliko i jest u pojedinostih vriedan, u cielosti ipak još vrlo manjkav i jednostran. Za uredjenje takovog muzeja, ne samo da bi družtvo — nadzor i uredjenje istoga moralo u prvom redu i ovako i onako povjeriti — jedinim za to i doista mjerodavnim članovom družtva t. j . dotičnim profesorom šumarske akademije, već bi se te sbirke uz to morale još i trajno te sustavno popunjavati i čuvati. Ovo je pako skopčano svakako manje večimi stalnimi novčanimi žrtvami, za koje i opet — za sada bar u našem družtvenom proračunu još ne nalazimo pokrića — a uza sve to onda ipak, s obzirom na jur spomenuto, taj muzej kraj onog |
| ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 175 — šumarske akademije ne bi imao nikada ni prave svrhe, ni budućnosti. S druge strane i opet dalo bi se svakako i nuždno prvo upodpunjenje akademičkih stručnih sbirka, kao i sama svrha, koju je svakako i naše družtvo imalo u prvom redu pred očima, stvarajući svojedobni zaključak o uredjenju družtvenoga šumarskoga muzeja u Zagrebu, kud i kamo laglje polučiti, kad a bi šumarsko družtvo, s obzirom na spomenute oživotvorenjem šumarske akademije u Zagrebu skroz nove odnosa je, prepustilo posebnom darovnicom šumarskoj akademiji sada i te, u muzealne svrhe poklonjene mu izložbene predmete. Tim bi družtvo šumarsko najbolje pospješilo interese šumarske akademije, a sigurno zadovoljilo takodjer i intencijam svojedobnih vlastnika družtvu poklonjenih muzejalnih predmeta i iz´ožaka. A kao što je liep uspjeh oko izgradnje našega šumarskoga doma u najtjesnijem savezu sa samim oživotvorenjem šumarske akademije u Zagrebu, u smislu mnogogodišnjih naših jednodušnih želja i zahtjeva, isto tako je i baš sveta dužnost šumarskoga družtva, da i ono sada i dalnji napredak, kao i razvoj te naše visoke škole, što većma podupire i unapredjuje, a navlastito i s obzirom na nuždno usavršenje zavodskih sbirka i inih pomagala. A u koliko interesi stvari svakako zahtjevaju, da se ovo netom i ovdje po meni nametnuto pitanje rieši još i prije, nego li družtvena uprava uzme definitivno taj družtveni muzej oživotvoriti, to mislim, da je sada baš i skrajnje doba za riešenje istoga. čvrstoga sam pako uvjerenja, da ee se taj moj predlog, ma on možda i ne našao taj čas u družtvene uprave uvaženja, zato ipak baš i morati prije ili kasnije prihvatiti i provesti. Od posebnoga muzeja šumarskoga družtva kraj sbirka i muzeja šumarske akademije u Zagrebu siguroo niti će družtvo, niti struka šumarska imati igda prave koristi. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 176 — Pobjeda u takovu naravnu sporu pako morala bi svakako prije ili kasnije ipak zapasti akademijvi. Podnašajući dakle ovime taj moj predlog vriednim članovom družtva na razmišljanje, želim jedino, da bi mi tim pošlo za rukom, pa bilo još i u zadnji čas — odvratiti družtvo naše — ako baš i ne od absolutno štetnoga, a ono svakako od po nj skroz izlišnoga, a i po stvar nekoristnoga poduzeća. Tim rekoh svoju´— a tko zna bolje — rodilo mu polje. F r. K e s t e r č a n e k. Poledica i njene posljedice na Krasu. Bukovinom obrašteni pašnjak zemaljske zajednice Hreljin «Undečka draga» u području obćine Hreljin, sa nadmorskom visinom 740 m., u površini oko 400 kat. rali, ležcćoj na kraškoj podlozi drugog pojasa, koritaste je ravnice s pojedinim! dolinami i ponikvami, a okružen goljetnim pećinama. Kao što je rečeno obrašten je taj pašnjak bukovinom, ponješto grabrovinom i hrastovinom, sklop mu je 0*7, a popriečna starost četrdeset godina. Taj pašnjak, odnosno šum. predjel oštećen je prvih dana mjeseca prosinca prošle godine poledicom u tolikoj mjeri, da ću stvar najzgodnije predočiti, ako kažem, da taj odsjek izgleda, kao da je valj preko njega vueen, koji je prouzročio kod njekih stabala lom vršika i grana, a kod njekih i samo izkorenenje, dočim je malo ili skoro ništa neoštećeno ostalo. Koja je vrst drva više stradala, odnosno kohko je koja osjetljivija bila, težko je ustanoviti, nu opaziti je, da su visokije rastuće sklopljene konifere (do 925 m.) samo prevršene, dočim su bukve na gorskih livadah iste nadmorske visine sve polamane, čemu će po svoj prilici uzrokom biti njihovo prosto i nesklopljeno stanje. Uvodno pomenuh, da se je ta elemetarna nepogoda zbila prvih dana mjeseca prosinca, kad je u i oko samih Fužina padala grašica uz sjevero-iztočnjak, dočim je na k moru okre |