DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 172 —


Pa ako nas eto u najnovije doba ipak bar donjekle priznaše
ravnopravnimi činbenici na polju javne uprave i narodnogospodarstvene
djelatnosti u zemlji, to se ta činjenica i opet
imade u velike pripisati baš i nastojanju Milana Dursta, koji
si je od svih naših šumara umio prvi steći po naš stališ vanredno
odlikovanje Njegovoga Veličanstva premilostivoga nam
kralja i vladara, a i u najmjerodavnijih krugovih u zemlji toliki
osobni ugled i upliv, da je danas eto već i u tom smjeru
hvala Bogu — put i u nas dobrano prokrčen.


U kratko, Milan Durst bio je jedan onih riedkih muževa
na polju naše javne djelatnosti, kojih će se plodovi nesebičnog
požrtvovnog i neumornog domoljubnog rada još za dugo diljem
liepe naše domovine spominjati i osjećati.


Vječna šteta samo, da ga u tom njegovu nastojanju i pregnuću
ne razumješe vazda sliediti i ne umješe podpomagati i
ostali hrvatski šumari.


Dičnom tom poborniku za naša prava i liepu našu zelenu
struku neka dakle bude bar ovo par iskrenih rieči — u mjesto
vijenca — na friški njegov grob, dok mu jednom možda ipak
harni hrvatski šumari u znak zahvale i trajne uspomene grob
taj ne ukrase i ljepšim te trajnijim spomenikom. — Spomenikom
njemu na slavu, a u čast sebi i stališu svome!


U Križevcih, pred Uskrs g. 1898.


Prof. F. Z. K—k.


Treba li nam uz akademiju u Zagrebu muzej
šumarskoga družtva?


Samo još kratko razdobje i naš će šumarski dom biti
pi´edan namenjenoj mu svrsi.


Dogradnjom njegovom riešiti će se konačno i pitanje o
vremenu otvorenja hrvatske šumarske akademije.




ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 173 —


Prema svojedobnom zaključku družtvene uprave imao bi
se istodobno i pod istim krovom urediti i društveni muzej
šumarskih našili proizvoda.


U koliko smo nadalje obavješteni, uzsliediti će oživotvotvorenje
šumarske akademije svakako jošte pod jesen ove godine.


Poznato je isto tako, kako se je baš tim, što je visoka
vlada odlučila akademiju — bar predhodno — smjestiti u sgradi
našega doma, moglo sada i samo pitanje o gradnji doma u
razmjerno kratko vrieme ved i na toliko kraju privesti, da će
se jur gotovi dom već za koji dan predati družtvu na uživanje.


A baš tom smještenju akademije u našemu domu zahvaliti
je medju inim i to, da nam je i grad Zagreb — poznatom
munificencijom — u svrhe gradnje doma poklonio do 12.000 for.
vriedno gradilište, a slavna brodska imovna obćina i opet isto
tako dozvolila vrlo pogodni zajam u svrhe dopunenja gradjevne
glavnice do potrebnoga iznosa.


Isto se tako mora bezdvojbeno označiti i svojedobni
zaključak družtvene uprave, da se što više vriednih izložaka naših
sa hrvatske zemaljske šumarsko-lovačke izložbe od g. 1891.
sačuva na korist zemlje i struke naše, hvalevriednim. A u to
ime priznajemo rado i dionu osnovanost svojedobnog zaključka
glede uredjenja družtvenoga šumarskoga muzeja u Zagrebu.


Nu odkako je g. 1897. brižnom skrbi visokoga pokrovitelja
našega družtva. Njegove preuzvišenosti gospodina bana,
uz možni zagovor našega predsjednika presvietloga gosp. Marka
grofa Bombellesa ml. nenadano i konačno riešeno takodjer
i toli važno po nas pitanje o osnuću domaće šumarske akademije
u savezu sa kr. sveučilištem u Zagrebu, to su tim isto


dobno prestali bar u glavnom i oni razlozi, koji opravdavahu
svojedobni zaključak glede osnuća družtvenoga šumarskoga
šumarskoga muzeja u Zagrebu.


Šumarska će akademija naravno u svoje svrhe upotriebiti
ne samo dosadanje sbirke križevačkoga šumarskoga zavoda,
već se podjedno budu te sbirke morale, svakako već i u prvom
času oživotvorenja akademije, primjereno zadatku te nove visoke
škole takodjer i znatno povećati, odnosno popuniti.




ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 8     <-- 8 -->        PDF

- 174


Po tom pako, da će te sbirke stojati pod vještom i iskusnom
upravom odnosnih šumara profesora, imati će one svakako i
kud i kamo sigurnije uvjete razvoja, a i obstanka od ma koje
druge, ma bilo baš i sbirke šumarskoga družtva.


Osim toga morati će šumarska akademija dobivati svakako
i stanovitu stalnu i potrebam zavoda odgovarajuću dotaciju
iz zemaljskih sredstava, kao u svrhe nova nabava, tako i
za samo uzdržavanje tih svojih sbirka i muzeja.


A pošto su u obće sbirke i muzeji svih javnih zavoda
posvuda — uz stanovite predmjeve — pristupne i otvorene takodjer
i širjem obćinstvu, to ne ima dvojbe, da će isto vriediti takodjer
i glede sbirke zagrebačke šumarske akademije, t. j . i ove će u
stanovitoj mjeri, a svakako bar toliko, koliko bi to bio i posebni
muzej šumarskoga družtva, služiti takodjer i našim šumarom,
kao i ostalim interesentom u obće,


A Uvažimo li sve ovo, to moramo i nehotice pitati, da li
je još i u obće, s obzirom na to sadanje stanje stvari opravdano,
da šumarsko družtvo uz šumarsku akademiju stvara i
uzdržaje još i njekakav posebni svoj šumarski muzej?
Ja bar mislim, da bi to bilo sada skroz suvišno, dapače
i neopravdano.


Jer ne samo, da se za takav muzej predmjeva stručni
nadzor, već je uz to i sam materijal, koji je do sada družtvu
u svrhe takovoga muzeja predan, u koliko i jest u pojedinostih
vriedan, u cielosti ipak još vrlo manjkav i jednostran.


Za uredjenje takovog muzeja, ne samo da bi družtvo —
nadzor i uredjenje istoga moralo u prvom redu i ovako i onako
povjeriti — jedinim za to i doista mjerodavnim članovom
družtva t. j . dotičnim profesorom šumarske akademije, već bi
se te sbirke uz to morale još i trajno te sustavno popunjavati
i čuvati.


Ovo je pako skopčano svakako manje večimi stalnimi
novčanimi žrtvami, za koje i opet — za sada bar u našem
družtvenom proračunu još ne nalazimo pokrića — a uza sve to
onda ipak, s obzirom na jur spomenuto, taj muzej kraj onog




ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 175 —


šumarske akademije ne bi imao nikada ni prave svrhe, ni
budućnosti.


S druge strane i opet dalo bi se svakako i nuždno prvo
upodpunjenje akademičkih stručnih sbirka, kao i sama svrha,
koju je svakako i naše družtvo imalo u prvom redu pred očima,
stvarajući svojedobni zaključak o uredjenju družtvenoga šumarskoga
muzeja u Zagrebu, kud i kamo laglje polučiti, kad a
bi šumarsko družtvo, s obzirom na spomenute oživotvorenjem
šumarske akademije u Zagrebu skroz
nove odnosa je, prepustilo posebnom darovnicom
šumarskoj akademiji sada i te, u muzealne svrhe
poklonjene mu izložbene predmete.


Tim bi družtvo šumarsko najbolje pospješilo interese šumarske
akademije, a sigurno zadovoljilo takodjer i intencijam
svojedobnih vlastnika družtvu poklonjenih muzejalnih predmeta
i iz´ožaka.


A kao što je liep uspjeh oko izgradnje našega šumarskoga
doma u najtjesnijem savezu sa samim oživotvorenjem šumarske
akademije u Zagrebu, u smislu mnogogodišnjih naših jednodušnih
želja i zahtjeva, isto tako je i baš sveta dužnost šumarskoga
družtva, da i ono sada i dalnji napredak, kao i razvoj
te naše visoke škole, što većma podupire i unapredjuje, a navlastito
i s obzirom na nuždno usavršenje zavodskih sbirka i
inih pomagala.


A u koliko interesi stvari svakako zahtjevaju, da se ovo
netom i ovdje po meni nametnuto pitanje rieši još i prije, nego
li družtvena uprava uzme definitivno taj družtveni muzej oživotvoriti,
to mislim, da je sada baš i skrajnje doba za riešenje
istoga.


čvrstoga sam pako uvjerenja, da ee se taj moj predlog,
ma on možda i ne našao taj čas u družtvene uprave uvaženja,
zato ipak baš i morati prije ili kasnije prihvatiti i provesti.


Od posebnoga muzeja šumarskoga družtva kraj sbirka i
muzeja šumarske akademije u Zagrebu siguroo niti će družtvo,
niti struka šumarska imati igda prave koristi.




ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 176 —


Pobjeda u takovu naravnu sporu pako morala bi svakako
prije ili kasnije ipak zapasti akademijvi.


Podnašajući dakle ovime taj moj predlog vriednim članovom
družtva na razmišljanje, želim jedino, da bi mi tim
pošlo za rukom, pa bilo još i u zadnji čas — odvratiti družtvo
naše — ako baš i ne od absolutno štetnoga, a ono svakako
od po nj skroz izlišnoga, a i po stvar nekoristnoga poduzeća.


Tim rekoh svoju´— a tko zna bolje — rodilo mu polje.
F r. K e s t e r č a n e k.


Poledica i njene posljedice na Krasu.


Bukovinom obrašteni pašnjak zemaljske zajednice Hreljin
«Undečka draga» u području obćine Hreljin, sa nadmorskom
visinom 740 m., u površini oko 400 kat. rali, ležcćoj na
kraškoj podlozi drugog pojasa, koritaste je ravnice s pojedinim!
dolinami i ponikvami, a okružen goljetnim pećinama. Kao što
je rečeno obrašten je taj pašnjak bukovinom, ponješto grabrovinom
i hrastovinom, sklop mu je 0*7, a popriečna starost
četrdeset godina.


Taj pašnjak, odnosno šum. predjel oštećen je prvih dana
mjeseca prosinca prošle godine poledicom u tolikoj mjeri, da
ću stvar najzgodnije predočiti, ako kažem, da taj odsjek izgleda,
kao da je valj preko njega vueen, koji je prouzročio
kod njekih stabala lom vršika i grana, a kod njekih i samo
izkorenenje, dočim je malo ili skoro ništa neoštećeno ostalo.


Koja je vrst drva više stradala, odnosno kohko je koja
osjetljivija bila, težko je ustanoviti, nu opaziti je, da su visokije
rastuće sklopljene konifere (do 925 m.) samo prevršene,
dočim su bukve na gorskih livadah iste nadmorske visine sve
polamane, čemu će po svoj prilici uzrokom biti njihovo prosto
i nesklopljeno stanje.


Uvodno pomenuh, da se je ta elemetarna nepogoda zbila
prvih dana mjeseca prosinca, kad je u i oko samih Fužina
padala grašica uz sjevero-iztočnjak, dočim je na k moru okre