DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 25 <-- 25 --> PDF |
- 231 — ove pruge po konačnoj uporabi drveća sa kriepkima biljkama takodjer pomladiti. U pomanjkanju prirodno ili onako jur uzgojenih ovakovih zaštitnih rubova, ne preostaje nam ino, već da takove rubove umjetno uzgojimo. Ovakovi zaštitni rubovi odgajaju se 10 do 15 godina prije, nego li ćemo samom gojitbom sasjeći se imajuće porastline odpočeti, tako da se okrajci pruge u širini od 5 do 10 koraka razgale, ili u pociep izrabe. Ovakove pruge valja zatim na vanjskom obrubu obkopati (grabom obrubiti), a tim izbačenu svježu zemlju sa ostalim, dobro obradjenim dielom pruga, sa odgovarajućom vrsti drveća (omorikom) na gusto zasaditi. Na izložitih okrajcih visokih šuma odgovaraju često i zaštitni rubovi nizkog uzgoja u toliko, što se za buduću gojitbu tim prije nuždna zaštita postizava, ter se nakon polučene svrhe ovakovi rubovi — prema odnošajem — daljnjem uzgoju sastojine konačno privadjaju. Rubovi zaštitnog drveća su u obćenitom uzgoju šuma svakako uvaženja vriedni i uviek umjestni, budi kao štit proti prirodnim nepogodam i nepovoljnim atmosferičkim uplivom, bud proti pogibelji od požara. Već i sama priroda osjegurava sastojini rub u toliko, što su stabla na okrajcih snažnije razvijena; takova su stabla sa jakim zaštitnim granjem jače ukorenjena, te su usljed toga kadra prirodnim nepogodam uztrajno odoljevati. Za to ne će nikada biti uputno ovakova, stabla okresivati ili klaštriti. Svrsi shodno podržava se na onoj strani sastojine, koja je nepogodam više izložena, gušći rub; isti se svojedobno umjerenije proredjuje, ter se u obće tako uzgaja, da je kadar, prema vremenitoj nuždi i potrebi, sastojini odoljiv štit tvoriti i ponovnu gojitbu u svih pojedinih dielovih podupirati; u pojedinim mjestnim prilikam jesu ovakovi zaštitni rubovi upravo glavni uvjet budućeg pošumljivanja. |