DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 242 — posjedom imade većina pravo razpolaganja, doČim manjini pripada pravo apelacije. Nakon pokrića sviju dužnosti i obvezatnosti ima se preostavši drvni prihod dražbeitim puteni unovčiti. Na taj način biti će odstranjene one zloporabe, koje su se do sada kod uprave tih šuma dogadjale. Dodatak . Gornji zakon već je primljen uz neznatne preinake u zastupničkoj kući. Najznatnija preinaka je ta, da je iza §. 58. umetnut još jedan novi paragraf, glasom kojega je svima onima obćinama, koje posjeduju najmanje 5000 jut. šuma dozvoljeno, da mogu s tom šumom same upravljati. Po Oest. F. u. J. Z. LIST.A.K:. Osobne vlesti. Premještenja i imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je iz službenih obzira premjestiti kr. kot. šumara Ivana Koniga od kr. kotarske oblasti u Karlovcu k onoj u Grnbišnom polju, a kr. kotarskog šumara Milana Weinera od kr. kotar oblasti u Grubižnom polju k onoj u Karlovcu. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je kr šumarskog vježbenika Simeona Vojnovica imenovati privremenim šumarskim vježbenikom kod gradiške imovne obćine sa sustavnom pripomoći. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo- Burckhardt,, Dr. Heinrich: Der Waldwert in Beziehung auf Verausserung, Auseinandersetzung, und Bntschadigung. Mit mehreren Tafeln. 2. Auflage. 535 S. Mk. 12. Martin Dr. H.: Die Folgerungen der Bodenreinertragstbeorie fiir die Erziebung und die Umtriebszeit der wichtigsten deutschen Holzarten. 4. Bd. enth. 7. die Eiche im Hochwaldbetrieb. S. 274 Mk 6, Spitzenberg, Forstaufscli. G. K. Die Spitzenberg´schen Kulturgeriithe. Deren Wesen, Zweck und wirtschaftliche Bedeutung, nebst An |
| ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 243 leitung fiir deu praktisclieu Gebrauch unter specieller Beriicksichtigung der Forstkultur. Mk. 2 50. Stotzer, Prof. Dr, H.: Waldwerthrechnung und forstliche Sta tistik. Eiii Lehr- und Handbucli. 2. Auflage. S. 211. Mk. 4. Šiiinarsko-lOTadki leksikon. Sastavio Josip Ettiuger. Nakladom kr. sveučilištne knjižare Fr. Suppana. 1898. Stranica 438. Ciena 2 forinta. Ovo je treća knjiga, kojom nas naš vanredno marljivi šumarski pisac tečajem zadnjih dvijuh godina nađaruje. Prvu svoju knjigu „sriemskoslavonsko- hrvatske divlje životinje, zvieri i ptice" izdao je god. 1857., dakle prvo 40 godiaa, u ono doba, kada je svakolika naša književnost još u povojih bila. Upravo se mi šumari možemo podičiti, da je u ono doba hrvatski šumar hrvatsku knjigu napisao. Moram istinu reći, da me je iznenadilo, kada sam najnoviju Ettingerovu knjigu u ruke primio, iznenadilo za to, jer po mom ronienju strukovni leksikoni dolažahu najkašnje, kada su svekolike grane dotične struke jur podpuno izgradjene, — a kada tamo, dolazi g. Ettinger sa leksikonom, dok mi jošte ne imamo knjiga za škosku porabu, a nekmo li i takovih, s kojima bi naši mladi šumari svoje školsko znanje proširiti mogli. Tko je kriv po naše šumarske prilike žalostnoj činjenici, ne ćemo ovdje izpitivati, nego ćemo ju samo konstatirati; baš zato moramo svaki najnoviji pojav u našoj šumarskoj književnosti veseljem pozdraviti, a to činimo i sa Ettigerovim leksikonom. Kako iz predgovora razabiremo, stavio si je pisac kod sastavljanja svoga leksikona dvostruku zadaću: 1. da brzim načinom orientira strukovnjaka i nestrukovujaka u pojedine predmete šumarsko-lovačke struke, odnosno da im razjasni, što pojedini tehnički izrazi zuače; 2. da pribere ono hrvatsko tehničko nazivlje, koje u šumarsku struku zasjeca. Ova potonja zadaća je tim važnija, što mi hrv. šumari za mnogi te mnogi predmet i pojam ne imamo još ili nikakovih, ili posve manjkavih izraza. Usljed toga se puno puta niti ne razumiemo, jer dok si jedau pod stanovitim izrazom predstavlja ovaj ili onaj pojam, predstavlja si drugi šumar posve nešto drugoga. Takovih izraza ima najviše u šumogojstvu, gdje kao n. pr. kod proriede i kod raznih radnja u prebornoj šumi pojedini stepeni tih raduja niesu jošte svoj jasan izraz našli. To je uzrokom, da svaki rabi onaj izraz, koji bud njegovim nazorom za dotičnu raduju najbolje odgovaro, bud se poslužuje sa lokalnima izrazima, koji su više puta posve dobri, a više puta i ne. Zato i jesmo priuuždeni, da takovima nepoznatima ili skovanima izrazima pridodajemo odgovarajuće njemačke izraze. Ta će nesigurnost trajati sve dotle, dok ne budemo za svaku granu šumarske znanost barem jedno djelo u hrvatskom jeziku imali; svako takovo djelo trebati će da ima na koncu |
| ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 244 — mali riečuik, u kojemu će svi pozuati izrazi za dotični pojam navedeni biti, tako da će se vremenom onaj najbolji izraz sam sobom ustaliti i osale odstraniti. Prelazeći na Ettinger leksikon, moramo odmah unapred iztaknuti, da to nije enciklopedija, kakove su n. pr. izdali Fiirst i Dombrovski, u kojima je u velikim debelim knjigama sadržana svakolika šumarska znanost do najnovijega svojega razvitka i u kojima je svaku pojedinu granu izradio posebni strukovnjak; takovi enciklopedični riečiiici niesu lih za orientii´anje, nego upravo za studiranje , jer sadržaju puno više, nego li iste školske knjige i pojedina djela dotičnoga pravca. Ettingerov leksikon je posve drugačiji; on ne poučava, nego lapidarnim načinom tumači značenje dotične rieči, odnosno izraza. Po mom nazoru bio je pjttinger kod mnogih izraza preveo kratak ; nu to mu ne smijemo zamjeriti, jer on toga sigurno nije hotimice, nego je po svoj prilici obzirom na naše knjižarske prilike morao tako učiniti; znamo bo dobro, da se kod nas strukovna knjiga, koja stoji 2 for. jako sporo razpačava, a još teže nakladnika nadje. Od pojedinih grana šumarske znanosti najpomnije je obrađjena botanika; opisano je n. pr, 16 vrsti hrasta lužnjaka, 14 vrsti hrasta kitujaka, 15 vrsti hrasta mednnca, 22 vrsti vrba i t. d., zatim zologija, ponajpače lovačka, nadalje entomologija, geologija i mineralogija, zatim šumogojstvo ; kraće je razpravljena tehnologija i uredjenje, a još kraće geodezija i proračunavanje šumske vriednosti. Usuprot uvršteno je ribarstvo, u koliko je naime opisano 34 vrsti riba i pojedine ribarske sprave. Kako smo već spomenuli, nekoji su predmeti na šire, a nekoji opet na kraće razpravljani; imade opisa, koji se upravo odlikuju kratkoćom, a ipak su dosta podpuni; takovi su n. pr. rieči: «humus», «preborno šumogojstvo i preborna šuma», «pučko šumogojstvo», «opis šuma», »zaštitno drveće», «gospodarstveua osnova» i dr. Moramo i to iztaknuti, da naš pisac o nekojim predmetima ima posve druge nazore, nego li ostali šumarski pisci; tako n. pr. tumači on crvenu trulež posve drugačije, nego li što se o postanku iste dan danas uči; ima nadalje ovdje ondje krivih ili manjkavih tumačenja, tako n. pr. kada pod «teođolit» kaže, da je «Hohenmesser, Merscheibe t. j . visinomjer geometrički aparat za mjeriti visinu stabalja i t. d.». Sto se tiče one druge zadaće, koju si je g. pisac pređuzeo, naime da iznese što više hrvatskih tehničkih nazivlja, to priznajem, da sam našao dosta izraza, koji mi niesu do sada poznati bili, zato ću ih ovdje navesti: Panjoša šuma, parlog, pančnjaci, podgajiti, podsada, potabaniti se, požirnica, prašivica, slišica, storčič, škrobotina, štrkavica, troka, zasječnik i t. d. Za nekoje od tih izraza biti će piscu svaki hrv. šumar |