DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 244 — mali riečuik, u kojemu će svi pozuati izrazi za dotični pojam navedeni biti, tako da će se vremenom onaj najbolji izraz sam sobom ustaliti i osale odstraniti. Prelazeći na Ettinger leksikon, moramo odmah unapred iztaknuti, da to nije enciklopedija, kakove su n. pr. izdali Fiirst i Dombrovski, u kojima je u velikim debelim knjigama sadržana svakolika šumarska znanost do najnovijega svojega razvitka i u kojima je svaku pojedinu granu izradio posebni strukovnjak; takovi enciklopedični riečiiici niesu lih za orientii´anje, nego upravo za studiranje , jer sadržaju puno više, nego li iste školske knjige i pojedina djela dotičnoga pravca. Ettingerov leksikon je posve drugačiji; on ne poučava, nego lapidarnim načinom tumači značenje dotične rieči, odnosno izraza. Po mom nazoru bio je pjttinger kod mnogih izraza preveo kratak ; nu to mu ne smijemo zamjeriti, jer on toga sigurno nije hotimice, nego je po svoj prilici obzirom na naše knjižarske prilike morao tako učiniti; znamo bo dobro, da se kod nas strukovna knjiga, koja stoji 2 for. jako sporo razpačava, a još teže nakladnika nadje. Od pojedinih grana šumarske znanosti najpomnije je obrađjena botanika; opisano je n. pr, 16 vrsti hrasta lužnjaka, 14 vrsti hrasta kitujaka, 15 vrsti hrasta mednnca, 22 vrsti vrba i t. d., zatim zologija, ponajpače lovačka, nadalje entomologija, geologija i mineralogija, zatim šumogojstvo ; kraće je razpravljena tehnologija i uredjenje, a još kraće geodezija i proračunavanje šumske vriednosti. Usuprot uvršteno je ribarstvo, u koliko je naime opisano 34 vrsti riba i pojedine ribarske sprave. Kako smo već spomenuli, nekoji su predmeti na šire, a nekoji opet na kraće razpravljani; imade opisa, koji se upravo odlikuju kratkoćom, a ipak su dosta podpuni; takovi su n. pr. rieči: «humus», «preborno šumogojstvo i preborna šuma», «pučko šumogojstvo», «opis šuma», »zaštitno drveće», «gospodarstveua osnova» i dr. Moramo i to iztaknuti, da naš pisac o nekojim predmetima ima posve druge nazore, nego li ostali šumarski pisci; tako n. pr. tumači on crvenu trulež posve drugačije, nego li što se o postanku iste dan danas uči; ima nadalje ovdje ondje krivih ili manjkavih tumačenja, tako n. pr. kada pod «teođolit» kaže, da je «Hohenmesser, Merscheibe t. j . visinomjer geometrički aparat za mjeriti visinu stabalja i t. d.». Sto se tiče one druge zadaće, koju si je g. pisac pređuzeo, naime da iznese što više hrvatskih tehničkih nazivlja, to priznajem, da sam našao dosta izraza, koji mi niesu do sada poznati bili, zato ću ih ovdje navesti: Panjoša šuma, parlog, pančnjaci, podgajiti, podsada, potabaniti se, požirnica, prašivica, slišica, storčič, škrobotina, štrkavica, troka, zasječnik i t. d. Za nekoje od tih izraza biti će piscu svaki hrv. šumar |