DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 212 —


Toliko dakle u kratko u obće o današnjem stanju stručne
naobrazbe naših šumara križevčana, obzirom na ono, što sam
jur napred spomenuo o eventualnom pitanju posebnoga tečaja,
koji bi se imao za njih otvoriti na budućoj šumarskoj akademiji
u Zagrebu.


Da pako taj članak i preko mjere ne duljim, vratiti ću se
na uvodno spomenuti i po XX. skupštini družtva usvojeni
predlog g. V. Dojkovića, koji glasi:


«Da se šumarsko družtvo obrati na vis. kr. hrv.-slav.-dalm.
zemaljsku vladu i visoki sabor moleć: da se §. 6. zakona od


22. siečnja 1894. preinači kako sliedi: «Z a v r i e m e, do k
se u zemlji ne uredivišja stručna akademička
naobrazba, namještaju se u tu službu i abiturienti
kr. gosp. i šumar, učilišta u Križevcih,
nakon što su položili konačni izpit i izpit za samostalno
vodjenje šumskoga gospodarstva i t. d.*
A u savezu s tim izpravkom da se zamoli podjedno i
dokinuće ustanova §. 14. istoga zakona koji glasi:


«Za vrieme od deset godinah, raČunajuć od krieposti ovoga
zakona, imati će onaj, koji želi polučiti službu u X. ili nižem
činovnom razredu, dokazati, da je barem svršio nauke na
kojem srednjem šumarskom učilištu, te položio nakon dvogodišnje
vježbe državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga
gospodarstva*.


Na predlog g. M. Zobundjije zaključila je onda ista skupština
još i to «neka se visoka mjesta istodobno zamole, da
budu slušatelji križevačkoga zavoda, položivši državni izpit za
samostalno vodjenje šumskoga gospodarenja, smatran i p o dpuno
izjednačenimi (u pogledu eventualnog dalnjeg
promaknuća u službi i namještenja u obće) s a svoji m dru govima,
koji su svršili akademiju ili visoku
šumarsku školu.


Vidi dalje na strani ´216.