DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1898 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 273 — i vrstu ariša L a r i x s i b i r i c a, koja se širi od zapadnoga Urala do Vaga i Dvine. Za mediteransku floru u Evropi spominjemo Pinu s Pinea, P. halepensis, Juniperus macrocarpa, J. Oxycedrus i J. phoenicea. Na južnom Krimu i u alpinskoj flori Grčke značajne su još dvie borovice J. e xcelsa i J. foeditissima, za jonsko otočje i Italiju Pinus br u ti a. Na otoku Cipru raste Juniperus drup a c e a i C e d r u s L i b a n i, za Grčku su osobite Abies cephaloniea i A. Apollinis, za Rumeliju P. P e u c e, za 01ymp Pinus leucodermis, koji je značajan i za Srbiju te Dalmaciju i P, P i n a s t e r, koji je običan u Spaniji, južnoj Francezkoj, u Liguriji, Toskani, na Korsiki i u Dalmaciji. Na pirenejskom poluotoku stvara velike šume Pinu s pvrenaica, tu raste i Abies Pinsapo, s kojima druguje Juniperus thurifera. Na Kreti u Rodosu i Cypru raste Cupressus sempervires, au Spaniji C. g 1 a u c a. Medju mediteranom i subarktičkom Evropom leži područje sredno-ev ropsko i aralo-kaspijsko, u kojem su najobičniji obična borovica i bor. Crn i bo r (Pinus Laricis) zastupan je u mediteranu odlikom P o i r e t i a n a, a u srednoevropskom području sa odlikom austriaca , dočim treća var. Pallasian a raste na poluotoku Krimskom. Simo ide i ugledna jela , a najveličajniji su jelici po sjevernim obroncima Breneja, u srednjoj Francezkoj, na Vogezama, na Juri i Schwarzwaldu. Na Pirenejama u Aragoniji i na Siciliji uzdiže se jela 1950 m. visoko, dočim se smreka uzpinje 2411 m. Ari š je samonikao na Alpama i Karpatima, na slezkomoravskom gorju i u nekojim krajevima u Češkoj i Moravskoj, te se uzpinje na Ortleru 2400 m. visoko. Limba , kojoj je prava domovina u Aziji, na srednoevropskim je planinama raztresena, a obična u gornjem Engadinu, u Švicarskoj, a tako je raztresena i tisa . Pinu s P u m i li 0 značajan je osobito za Krkonoše, Karpate, Alpe (do 2695 m.) i Juru kao i za cretista u Ceskoj, Moravskoj i |