DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1898 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 274 — gornjoj Bavarskoj (649 m.) P. M u g h u s za talijanske planine južno-tirolske (1720—1950 m.), koruške (910—970 m.) i kranjske Alpe, P. uncinata (incl. P. r o t u n d a t a) za Španiju, južnu Francezku, gdje se razvije i u stablo, a ne manjka nekojim krajevima Ceske, Moravske, Njemačke i t. d. S 0 m i n a (Juniperus Sabina) seže od španjolskih planina do Kavkaza, nu najznačajnija i najzanimivija za cielo je područje P i e e a Omorika, koja se uzpinje od 900—1300 m. visoko´, a u srodstvu je sa smrekom mandžursko-japanskoga područja. U našoj domovini sbijaju se Conifere u velike, mjestimice nepregledne šume u Gorskom kotaru, odnosno na jugo-zapadnoj visočini, u Lici i Krbavi, na Velikoj i Maloj Kapeli, a ne manjkaju nekojim gorama sjeverne Hrvatske, odkuda sežu i u Slavoniju. Sa Velebita prelazi crnogorica u Dalmaciju na Pakleninu, Biokovo i druge alpinske bregove. U Gorskom kotaru steru se šume crnogorice na milje daleko, a karakterišu navlastito bregove oko Mrkoplja, Fužine, Delnica, Lokava, Mrzle vodice, Crnoga luga i kotar čabarski, što se poueljivo iztiče n, pr. sa Velikoga Ribnjaka ili Burnoga Bitoraja. Liepe su šume na Maloj Kapeli, Velikoj Kapeli, Plješevici i tu i tamo na Velebitu (Crni vrh, Crna greda, Crna kosa i t. d.) Iz Like i Krbave stere se crnogorica Bosnom, Hercegovinom i Crnom gorom. U sjevernoj Hrvatskoj vidimo crnogoricu na gori Zagrebačkoj, Uskočkoj gori i gori Maceljskoj, dakle na medji Kranjske i Štajerske, gdje je ona značajna. Na Ivančici i KalniČkoj gori ima takodjer iglastoga drveća? ali se više ne sbija u šume. Prama iztoku Hrvatske biva iglasto drveće sve to redje, a prestaje na Papuku u Slavoniji. Crnogorica podaje ovim krajevima domovine ozbiljnimrki značaj, koji se gubi tamo, gdje se nad nju uzdigla jasnozelena bukva. Kod Mrzle vodice, u koritastoj dolini, koju zovu * Englei-Prantl: Natilrliche Ptiaazeufamilien II. Th. I Abth. p. 53—6-2. |