DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1898 str. 3     <-- 3 -->        PDF

— 251 —


Pod krošnjom I. razreda razumije se stabalje, koje je u
podpuno sklopljenoj sastojini izraslo, gdje krošnje V4—^/o totalne
visine stabla imadu; pod IV. pako onakova, koja su u
sasvim riedkih obcinskih šumah, a II. i III. razred krošnje
leži izmedju I. i II.


Sada, kada to znamo i znamo, da se šume petrovaradiuske
i brodske, bile one državne, obcinske ili investicionalne zaklade,
uvrstiti imadu u 1. ili 2. dobrotu tla, a da su one kod imovn.
obcinali II.—IV. krošnje, a državne i investicionalne zaklade
II.—-III. krošnje i da se računati ima odpadak na trulež,
šupljine i t. d. od 5—10**/o, moramo ne samo potvrditi sumnje
Kozarca i Barišica, da se tehnička grad ja za 15—SO^OJ
nego i mnogo više kod procienah ne uvažuje, a to je svakako
pogrieška, počinio ju procienitelj hotično ili nehotično.


Izpravljam pako Barišicevu tvrdnju, da je totalna visina
za ove šume 28 m., jer je to visina za gorje sastojine obcinske,
dok je ona kod državnih i investicionalnih šumah i boljih
imovnih 30—34 m.


Cim pak stoji, da se tehnička gradja kod šumarskih procienah
za 20—40% podcienjuje, morala bi se ciena gradjevnu
drvu za circa V^* -sniziti, jer je onda i dobrota drva u svoti
za toliko manje vriedna.


Nu pošto se to ne čini, postaju cieniei iluzorni, što je opet
još grdnlja pogrieška.


Možemo s toga uztvrditi, da šumarske prociene istinite
nisu, niti glede razvrstbe tehničke deblovine, niti u svojoj kockovini
kao i to, da šumari ne imaju cienika, koj istini odgovara


Jedan šumar cieni tehničku duljinu do unutar ove spo6^
obnosti, drugi inače, pak tako ne možemo nikada reci, da je
prociena tehničke gromade stalna a niti istinita.


Tehničke duljine natežu se i protežu i za više metara duljine,
a za 18 m. po Barišiču i više spram vršiki i ne ima niti
računa — to je dakle rloista progutano.


* Točnije
l>J }>ilo: /,:i sUiioviti postotak prema faktičnim prilikama. Ur.
*