DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1898 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 281 —


zemlju, tu se zakorienjuju. Kad što se dogadja, da medju
korienjem ostaje šupljina i tada je stablo nasadjeao, nalikujudi
tropskim Rhizoforama. Takova sam stabla vidio i na Maloj
Kapeli kod Ljeskovca.


U Gorskom kotaru, na Velikoj i Maloj Kapeli, na Velebitu,
ima i takovih smrekovih šuma, koje nisu porasle po bregovima,
već u dubokim ponikvama, koje su za naš kras toli
značajne. Kod Lica ima vrh Košarina, a na tjemenu duboka
ponikva zarasla smrekom. Takova je ponikva i u Smrekovcu,
a u njoj vječni snieg, a više ih ima kod Perušida na Janjačkoj
kosi, na Velebitu i Plješevici.


Kada vihor zahuji gluhom šumom, obori mnogo stablo
u ponikvu, a s korienjem i mnogi kamen i pedinu i zato su
u takovoj ponikvi uzpravna stabla riedka. Polomljene vršike
smreka, prelomljene svrži, oklaštrene grane, izprelomljena debla
izprebacano i sunovradeno stabalje, dovaljeno kamenje i na
njemu uvehlo bilje, debela mahovina, plazava crvotočina, guste
papradi, debela sjena, grobni muk, ledena studen, to je slika
smrekom zarasle ponikve.


Osobite su opet one smreke, koje su porasle na osovnim
stienama, a deblo im u pridanku svito. U tome je pogledu
znamenita sniežniea na Burnome Bitoraju pod Jožinom planom.


Smreka raste i u Dalmaciji po nekojim planinama, u Crnoj
gori na Komu, nije riedka u Bosni i stvara šume, tako n. pr.
na Grmeč-planini, ua Mačku, u Hercegovini je ima na Bieloj
gori na Jastrebici^ U Srbiji raste obilato po južnoj granici
od Ivice do Kopaoniku®. U Bugarskoj je ima na planinama


y


Rilo, na Balkanu, Cedru, Rodopu (ako nije ovdje P. omorika).
Za Vitoš, Kosu i Vsogovsku planinu navodi Velenovsk y
Picea excelsa var. balcanica (1886.)^


^ J. PantoŽek: Adnotationes ad Floram et Faumam Hercegovinae, Crne


gorae et Dalmatiae, Poaonii. 1874., p. 30.


» J. Panć j<;: 1. c, p. 282.


^ J. Velenov8ky : Flora Bulgaria. Pragae. 1891. p. 518.


22