DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1898 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 282 —


Smreka jadika. Picea excelsa var. vimiiialis.


Od smreke ima više suvrstica, od kojih se neke goje i u
vrtovima, nu najznamenitija je odlika v i m i n a 1 i s, koju zovu
Niemci »Hangefichte», docim demo je mi zvati smreka-ja dika
, pod kojim imenom bijaše izložena u hrvatskom, šumarskom
paviljonu u Budimpešti uz oznaku, da je iz ogulinske
imovne obćine, a zove je tako i Ettinge r (1. c. str. 171.),
docim moramo ime «visi-omorika» napustiti.


Švedski botaničar Caspar y bijaše prvi, koji je ovo čudnovato
stablo točnije opisao i karakterizovao, te ga gornjim latinskim
imenom ozvao. Jer je obična u Švedskoj, zovu ju Niemci
i , a jer ju je prvi našao
kod Stockholma Alstromer i «A 1 s t o m e r´s H a n g efichte
». Znao je za nju i Linn e već g. 1741., misleći, da
je križanac od smreke i bora. Dr. C. Wilhelm bijaše opet prvi,
koji je g, 1887. botaničare u našoj monarkiji upozorio na tu osobitu
odliku, navodeći nova staništa za Austriju dolnju, Tirol, Korušku\


Godine 1888. napisao je Rudolf R a i m a n n radnju:
Mittbeilungen liber Fichtenformen aus der Umgebung von Lunz»,
u kojoj razpravlja o toj smreki te svoj opis objasnuje i jednom
slikom, potvrdjujući Casparjjeve navode^.


Kad sam 14. kolovoza g. 1885. krenuo iz Tršća (u kotaru
čabarskom) u Policu, da se od ovdje popnem na Kranjski
Snježnik, pade mi dalje sela Crni laži, a na Crnoj gori, u oći
smreka osobita oblika, oponašajući donekle ariš ili mecesan.
Poslije razgledam drugu, treću, četvrtu, a napokon uz put i
cielu šumu, kojoj smo i na povratku svratili svoju pozornost.


Iste godine nisam mogao da ovu smreku odredim, jer do
onda Wilhelmova radnja nije ugledala svjetlo, a naročito mi je
dobro došla Raimanova slika. Učinio sam to g. 1889. u glasilu
zooložko-botaničkoga družtva u Beču^


^ SitzuDgsberichte d. k. k. zoologisch.-botanischen Geaelischatt in Wien(Jahrgang
1887, Bd. XXXVII, I. Quartal p. 8-9.


2 Verhandiungen etc. Bd. XXXVIII. I. Quart.. p. 71—73.


® Die Hangeiichte in Croatien, Sitzungsb. Bd. XXXIX., I. Quait, p.
22, 23. Od smreke jadike ima slika i u skupocienom djelu G. Hempela i K. Wilhelma:
„Die Biiume u- Straucher d "NValdes". I. Abtheilung, p. 64., doČim je
na str. f>3. naslikana P. excelsa var. virgata (Schlangeniichte).