DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7/1898 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 285 —


Od drugih bilina prate smreku u Gorskom kotaru: Dentaria
bulbifera (osobito brojno), D. enneaphjUa, Poljgonatum
multiflorum, Aconitum variegatum, Listera ovata, Homogyne
silvestris, Adenostjles AUiariae (Cacalia albifrons), Lunaria
rediviva var. alpina, Goodvera repens, Kosa alpina, Saxifraga
rotundifolia var. lasiophylla, Ranunculus lanuginosus, Petasites
albus, Gentiana Asclepiadea, Galium rotundifolium, Aposeris
foetida, Plivteuma Halleri, Melandrvum rubrum (Lvchnis diurna),
Lilium Martagon (oko Lokava mnogobrojno) i ponajriedja
bilina hrvatske flore Uvularia amp lexif olia^.


Za Greben moramo spomenuti Omphalodes verna, Cory-
dahs ochrolenca, Sanicula europaea, Rubus hirtus; tu nas je
iznenadila idragoljubic a (klobučic ; Cjclamen europaeum).
Od Juncacea značajna je za smrekovu šumu Luzula albida
var. r u b e 11 a, od trava Eljmus europaeus (na Grebenu),
a najkrasniji joj ures Altragene alpina (Alpenrebe),
koja puža svojim stablikama po zemlji, ali laži i visoko
na smreke, ukrasujući ih mjeseca svibnja velikim, modrim cvjetovima,
nalikujući modro-cvatućoj Clematis integrifolia.


Jela. Abies alba Miller (1768).


(Pinus Picea L. 1753.); P. xl b i e s Du Roi (1771.);


P. pectinata Lam. (1778.); Abies pectinata Lam.
i Db. (1805.); A. nobili s Dietrich (1824.); A. Pice a
BlulT i Fingerlmth (1825.)´^
Ugledno ovo stablo bude 30—60 i više metara visoko,


2—3 m. debelo, oblo i ravno poput sviece, dok je mlado pi


^ Za Liku i Krbavu prezaslužoi botaničari grof Wald stein i P Kitaibel
našli au Uvulari u i na PljeŠivici meHju klekovinom (Pinus Pumilio) te su ju opisali
i naslikali (Diacriptiones et Jeones Plantarum Rariorum Hungariae. Vienna 1805.,
Vol IL. p, 182—183., tabla 167.) — Ovo bijaše do onda jedino stanište za hrvatsku
fioru, dok ju nismo našli kod Lokava. Za smrekovu Šumu na PljeŠivici značajna je
Dentaria polyphyIla, koju Wald8tein i Kitaibel navode i za Plitvice, Petrovoaelo,
Korenicu, Mrainj i Samar na Velebitu.


´ Po Eagler-Prantlovu djelu ima se jela latinski zvati Abie s alb a (1. c.
IL Th., 1. Abt, p. 81.) Vidi i P. Ascherson i P. Graebner: „Svnopsis d,
mitteleuropaischen Flora". Leipzig 1897. I. Bd., 3. u. 4. Lfg., p. 190.