DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1898 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 287 — Jele ima na Velikoj i Maloj Kapeli (sa bukvom ili smrekom), ima je na Kuterevskoj kosi na Velebitu, u šumi Jelovači i Jelovom vrhu (857 m.) kod Janjca, gdje smo ju vidjeli g. 1892,, a g. 1894. i oko Plitvica. Na Velebitu je ima i na Jelovcu i na istoimenom vrhu Plješevice, pak je i Jelovi vrli (987 m.) na planini Resnik i Jelovi vršak (oba u Lici) od jele dobio ime. Jela druguje sa smrekom, ali se ne uzpinje tako visoko kao ova, ljubi više suho vapnovito tlo i zapadne obronke bregova i vrhova. Iz Gorskoga kotara spušta se prama Primorju do istih mjesta, koje spomenusmo za smreku. Jela ne manjka Dalmaciji, ali je puno redja. U Bosni je ima u većim hrpama na Kuk-planini (po dru. Formaneku), po grofu Bradisu u šumi Krušdici kod Travnika i druguda (Beitriige zur Floi´a von Bosnien u. der angrenzenden Hercegovina (ZooL bot. Geselsch. Wien. 1888, Bd. XXXVIIL); dočim je Pantoče k za Hercegovinu i Crnogoru ne navodi. U Hrbiji raste jela pomješana sa smrekom i bukvom na Ivici i Murtenici po Užičkoj, na Kovasici u Cačanskoj, Kopaoniku n Kruševačkoj, u GlediČkoj planini i na sjevernom obronku Rtnja u Aleksinačkoj (po P a n č i c u). u Bugarskoj ima jele na Vsogovskoj plauini, na Cedru, Rilu, Sliven-Balkanu, kod Biele Crkve na Rhodopu (po Velenovsky- u). y U Evropi širi se jela sjevernom Spanijom, Francezkom, Švicarskom, brdinama Njemačke, Italije te ne manjka Korsiki i Siciliji; ima je u cieloj Austro-Ugarskoj monarkiji, u zemljama Balkanskoga ostrva i u mnogim krajevima Rusije. Areal smreke je obsežniji, te nam N y m a n u svom y djelu ´Conspectus Florae Europeae» bilježi za smreku Švedsku, y Norvežku, Pireneje, Alpe, Juru, Njemačku, Švicarsku, Italiju sjevernu, Austro-Ugarsku monarkiju, Bosnu, Hercegovinu, C^rnugoru, Srbiju, Bugarsku, Moldaviju, Rusiju (sa Pinu s sylvestris i Betula pubescens) i Dansku. U Alpama diže 86 smreka 1300—2000 m. visoko, na Karpatima do 1500 m., |