DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1898 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 295 - Sitnice. Množina topline, koju pojedine vrsti drvlja za svoj razvoj potrebuju*. Iz razprave Dankelnianove u 5. broju «Zeitschrift fiir Forstund Jagdwesen» pod naslovom «PhanoIogie der Holzarten im deutschen Walde^ donašamc sliedeći zanimivi odsjek. Iz dosadanjega razlaganja proizlazi, da je popriečna (srednja) doba razvoja raznih vrsti drveća na jednom te istom mjestu različita. Toplina je jedan od najvažnijih uslova za razvoj bilja. Da se pronadje potreba topliae, sbrojile su se svekolike dnevne pozitivne temperature tečajem jedne vegetativne periode, počam od početka vegetacije pa do neko^ stanovitog stupnja razvoja, te se je na taj način pronašlo, daje ukupna množina tih temperatura za jednu te istu biijku kao na jednom te istom mjestu ali u raznima godinama, tako i na raznim mjestima u jednoj te istoj godini, približno jednaka. U phanologiji označuje se ukupna množina takovih dnevnih temperatura kao sbroj (suma) topline ili kao thermička konstanta. Taj način računanja uveo je još g. 1844. Boussignault, usavršili su ga pako Frič u Beču i Hoffmann u Giessenu. U priložeuoj skrižaljci izraćunana je suma topline za srednju dobu razvoja za 33 vrsti drvlja u Giessenu polag tamošnjih srednjih sunčanih temperatura. Polag istih giba se suma topline kod prolistanja divljeg kestena i akacije izmedjn 992** R i 1735*´ R , dakle za razliku od 743 stupnja Reaum.; kod procvietavanja Ijeske i pitomog kestena izmedju 226*^ R. i 3108^ R., dakle na razliku od 2848** R; kod dozrievanja ploda jasikovog i orahovog izmedju 1597^ R. i 5448*^ R , dakle za razliku od 3851" R, te napokon kada lišče podje ujesen boju mienjati kod trešnje 5176*^, R. a kod ariša 5687*^ R., dakle za razliku od 51 P R. Kako se vidi, razlika sumarne topline največa je kod dozrievanja ploda pojedinih vrsti drvlja, čini se, kao da su češće ili riedje rodne godine kod nekih vrsti drvlja ovisne od sumarne topline, koja je za dotičnu vrot potrebna. Kod onih vrsti drvlja, koje se zadovoljuju sa nizkom ili srednjom sumarnom toplinom, dolaze rodne godine pravilnije i češće (kod jasike, vrbe, breze), usuprot kod onih vrsti drvlja, koje potrebuju visoku sumarnu toplinu (orah, kesten, žir), jesu godine uroda i riedje i nepravilnije. Da li se te pojedine sumarne topline mogu smatrati ujedno i kao mjerilo topline, koju pojedine vrsti drvlja potrebuju , nije jošte sigurno ustanovljeno. Polag 10—13 godiSnjih phanoložkih opažanja Hoflmannovih u Giessenu. |