DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1898 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 295 -
Sitnice.


Množina topline, koju pojedine vrsti drvlja za svoj razvoj
potrebuju*. Iz razprave Dankelnianove u 5. broju «Zeitschrift fiir Forstund
Jagdwesen» pod naslovom «PhanoIogie der Holzarten im deutschen
Walde^ donašamc sliedeći zanimivi odsjek.


Iz dosadanjega razlaganja proizlazi, da je popriečna (srednja) doba
razvoja raznih vrsti drveća na jednom te istom mjestu različita. Toplina
je jedan od najvažnijih uslova za razvoj bilja. Da se pronadje potreba
topliae, sbrojile su se svekolike dnevne pozitivne temperature tečajem
jedne vegetativne periode, počam od početka vegetacije pa do neko^
stanovitog stupnja razvoja, te se je na taj način pronašlo, daje ukupna
množina tih temperatura za jednu te istu biijku kao na jednom te istom
mjestu ali u raznima godinama, tako i na raznim mjestima u jednoj te
istoj godini, približno jednaka. U phanologiji označuje se ukupna množina
takovih dnevnih temperatura kao sbroj (suma) topline ili kao thermička
konstanta. Taj način računanja uveo je još g. 1844. Boussignault,
usavršili su ga pako Frič u Beču i Hoffmann u Giessenu.


U priložeuoj skrižaljci izraćunana je suma topline za srednju dobu
razvoja za 33 vrsti drvlja u Giessenu polag tamošnjih srednjih sunčanih
temperatura. Polag istih giba se suma topline kod prolistanja divljeg
kestena i akacije izmedjn 992** R i 1735*´ R , dakle za razliku od 743
stupnja Reaum.; kod procvietavanja Ijeske i pitomog kestena izmedju
226*^ R. i 3108^ R., dakle na razliku od 2848** R; kod dozrievanja
ploda jasikovog i orahovog izmedju 1597^ R. i 5448*^ R , dakle za razliku
od 3851" R, te napokon kada lišče podje ujesen boju mienjati kod
trešnje 5176*^, R. a kod ariša 5687*^ R., dakle za razliku od 51 P R.
Kako se vidi, razlika sumarne topline največa je kod dozrievanja ploda
pojedinih vrsti drvlja, čini se, kao da su češće ili riedje rodne godine
kod nekih vrsti drvlja ovisne od sumarne topline, koja je za dotičnu
vrot potrebna. Kod onih vrsti drvlja, koje se zadovoljuju sa nizkom ili
srednjom sumarnom toplinom, dolaze rodne godine pravilnije i češće (kod
jasike, vrbe, breze), usuprot kod onih vrsti drvlja, koje potrebuju visoku
sumarnu toplinu (orah, kesten, žir), jesu godine uroda i riedje i nepravilnije.
Da li se te pojedine sumarne topline mogu smatrati ujedno i
kao mjerilo topline, koju pojedine vrsti drvlja potrebuju , nije jošte
sigurno ustanovljeno.


Polag 10—13 godiSnjih phanoložkih opažanja Hoflmannovih u Giessenu.




ŠUMARSKI LIST 7/1898 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 296
Suma (sbroj) topline potrebna
za jesensko
Vrst drvlja za prvi list za prvi cviet za prvi plod bojadisanje i
lišća i
stupanja Beaumura


1. Abias pectinata . , . 1436 1645
2.
Acer platanoides . . 1028 4854 5465
3.
Acer pseudoplatamus 1414
4.
Aesculus Hippocaatanum 992 IfOl 5038 5521
Alnus glutinoaa 591
5


Alnus incana . .
308 4777


6.
Betula verucosa . 1137 1117 3761


7.
5570
Carpinua betulus 1196 1196


8.
Castanea vesca. .
3108 5376


9.
Corylua avelana .
266 4908


10.
Fagus silvatica . 1254 14:-i6


11.
5601
Frazinus escelaior


1526 1196 5012


12.
Juglans uigra . .
1929 5448


13.
Jugluns regia .
1697 4933


14.
Laris europea .


1100 928 4908


15.
5687
Pieea ezcelsa .


1477 1501


16


Populus njgra .


992


17.
Populus tremula


714 1597


18,


Pinus silvestris.


2034 1735


19.
Prunus avium .


1064 1137 2495 5601


20.
Prunus Padus .


1234 3056 5176


21.
Quercu8 pedunculata


1396 1622 5091 5661


22.
Eobinia Pseudoacacia


1735 21H8 4986


23.
yal)x Caprea . .


24.
766 1622
Salix purpurea .


960


25.
Sorbus aucuparia


26.
1117 1735 3736 5285
Sorbus Aria . . .


27.
1831 4986
Sorbus torminalis


2s.
1856


Tilia grandiiolia


29.
1045 2641 4640
Tilia parvifolia .


30.
1273 2805 5038 5465
Ulmus campestris


31.
753
Ulmus eflFusa. . .


32.
836
Vitis vinitera (vin


33.
loza) 1375 2471 4668
Šumarska centralna postaja u Šćavnici. Kr. ugarski ministar
za poljodjelstvo organizira u Šdavnici šumarska pokusnu postaju, kojom
će ravnati profesor rečene šumarske akademije Eugen Vadas.


Oest. F. u. J. Z.


Uredjuje Josi p Kozarac, kr. drž. nadŠomar u Vinkovcih. Tisak C. AIbrechta (J os. Witt asek).