DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1898 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 295 - Sitnice. Množina topline, koju pojedine vrsti drvlja za svoj razvoj potrebuju*. Iz razprave Dankelnianove u 5. broju «Zeitschrift fiir Forstund Jagdwesen» pod naslovom «PhanoIogie der Holzarten im deutschen Walde^ donašamc sliedeći zanimivi odsjek. Iz dosadanjega razlaganja proizlazi, da je popriečna (srednja) doba razvoja raznih vrsti drveća na jednom te istom mjestu različita. Toplina je jedan od najvažnijih uslova za razvoj bilja. Da se pronadje potreba topliae, sbrojile su se svekolike dnevne pozitivne temperature tečajem jedne vegetativne periode, počam od početka vegetacije pa do neko^ stanovitog stupnja razvoja, te se je na taj način pronašlo, daje ukupna množina tih temperatura za jednu te istu biijku kao na jednom te istom mjestu ali u raznima godinama, tako i na raznim mjestima u jednoj te istoj godini, približno jednaka. U phanologiji označuje se ukupna množina takovih dnevnih temperatura kao sbroj (suma) topline ili kao thermička konstanta. Taj način računanja uveo je još g. 1844. Boussignault, usavršili su ga pako Frič u Beču i Hoffmann u Giessenu. U priložeuoj skrižaljci izraćunana je suma topline za srednju dobu razvoja za 33 vrsti drvlja u Giessenu polag tamošnjih srednjih sunčanih temperatura. Polag istih giba se suma topline kod prolistanja divljeg kestena i akacije izmedjn 992** R i 1735*´ R , dakle za razliku od 743 stupnja Reaum.; kod procvietavanja Ijeske i pitomog kestena izmedju 226*^ R. i 3108^ R., dakle na razliku od 2848** R; kod dozrievanja ploda jasikovog i orahovog izmedju 1597^ R. i 5448*^ R , dakle za razliku od 3851" R, te napokon kada lišče podje ujesen boju mienjati kod trešnje 5176*^, R. a kod ariša 5687*^ R., dakle za razliku od 51 P R. Kako se vidi, razlika sumarne topline največa je kod dozrievanja ploda pojedinih vrsti drvlja, čini se, kao da su češće ili riedje rodne godine kod nekih vrsti drvlja ovisne od sumarne topline, koja je za dotičnu vrot potrebna. Kod onih vrsti drvlja, koje se zadovoljuju sa nizkom ili srednjom sumarnom toplinom, dolaze rodne godine pravilnije i češće (kod jasike, vrbe, breze), usuprot kod onih vrsti drvlja, koje potrebuju visoku sumarnu toplinu (orah, kesten, žir), jesu godine uroda i riedje i nepravilnije. Da li se te pojedine sumarne topline mogu smatrati ujedno i kao mjerilo topline, koju pojedine vrsti drvlja potrebuju , nije jošte sigurno ustanovljeno. Polag 10—13 godiSnjih phanoložkih opažanja Hoflmannovih u Giessenu. |
ŠUMARSKI LIST 7/1898 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 296 Suma (sbroj) topline potrebna za jesensko Vrst drvlja za prvi list za prvi cviet za prvi plod bojadisanje i lišća i stupanja Beaumura 1. Abias pectinata . , . 1436 1645 2. Acer platanoides . . 1028 4854 5465 3. Acer pseudoplatamus 1414 4. Aesculus Hippocaatanum 992 IfOl 5038 5521 Alnus glutinoaa 591 5 Alnus incana . . 308 4777 6. Betula verucosa . 1137 1117 3761 7. 5570 Carpinua betulus 1196 1196 8. Castanea vesca. . 3108 5376 9. Corylua avelana . 266 4908 10. Fagus silvatica . 1254 14:-i6 11. 5601 Frazinus escelaior 1526 1196 5012 12. Juglans uigra . . 1929 5448 13. Jugluns regia . 1697 4933 14. Laris europea . 1100 928 4908 15. 5687 Pieea ezcelsa . 1477 1501 16 Populus njgra . 992 17. Populus tremula 714 1597 18, Pinus silvestris. 2034 1735 19. Prunus avium . 1064 1137 2495 5601 20. Prunus Padus . 1234 3056 5176 21. Quercu8 pedunculata 1396 1622 5091 5661 22. Eobinia Pseudoacacia 1735 21H8 4986 23. yal)x Caprea . . 24. 766 1622 Salix purpurea . 960 25. Sorbus aucuparia 26. 1117 1735 3736 5285 Sorbus Aria . . . 27. 1831 4986 Sorbus torminalis 2s. 1856 Tilia grandiiolia 29. 1045 2641 4640 Tilia parvifolia . 30. 1273 2805 5038 5465 Ulmus campestris 31. 753 Ulmus eflFusa. . . 32. 836 Vitis vinitera (vin 33. loza) 1375 2471 4668 Šumarska centralna postaja u Šćavnici. Kr. ugarski ministar za poljodjelstvo organizira u Šdavnici šumarska pokusnu postaju, kojom će ravnati profesor rečene šumarske akademije Eugen Vadas. Oest. F. u. J. Z. Uredjuje Josi p Kozarac, kr. drž. nadŠomar u Vinkovcih. Tisak C. AIbrechta (J os. Witt asek). |