DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1898 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 253 — Danas mora šumar obzirom na promjene u konsumu ovako računati. Francuzka duga i bačvarska gradja nije više odlučan takmac i ne odlučuje ciene (Spanjolsko-američki rat učinit ce iznimku). Promet spao je na 50*^/^, i padati će još i dalje, a rasti 6e u Americi, a 2—6 godina uplivati če na to i hrastik, koji je u Španjolskoj za 18,0 iO.000 franaka kupljen. Mi zato možemo uztvrditi, da se od g. 1890. kupci: 1. najviše jagme za one hrastove sastojine, koje su blizu pilana i najljepše tehničke deblovine, iz kojih se mogu proizvadjati ne samo trupci za susjednu pilanu, nego i trupci za inozemne odaljene pilane, dakle sa što manjim odpadkom, jer tim dalje odpremne troškove podnose. Jer pako znademo, da je ciena rezanoj hrastovoj robi od g- 1890. do danas skakala 20—25*^/0, onda se ne smijemo čuditi^ da se i sada razprodaje u takvih šumah i znatno bolje, nego li prije g. 1890. U trgovačkih krugovih poznat je taj skok, ali su šumari nedovoljno u to upudeni, kao i to, da prodja rezane robe raste i da će još rasti i da je obče trgovačko mnienje, da su tržištne ciene i za to postigle več sada kulminaciju, sto potvrdjujem i ja dometkom, da napred ipak za to ne de, jer će medjuto Amerikanci našoj rezanoj robi u put doči. Šume dakle, koje su se od g. 1890.—1898. najbolje prodavale i prodati mogle, jesu one oko velikih pilanah kod Vrbanje, Slatine, Gjurgjenovca. Normanaca, Siska, Belišca i t. d. Nu dvojbeno je pitanje, da se je šumoposjednik uz poskok ciene za gore označenih 20—25^io koristio, što bi kod temeljite prociene biti moralo. Eno u «Šumar, listu» br. 2. g. Kozarac dokazuje, da je erar i investicionalna zaklada samo oko 10—lff\o viška postigla, a to bi značilo, da je trgovac umjesto šumovlnstnika ostatak viška povukno. |