DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 306 —


šumi kroz vrieme obhodnjice sječemo sva stabla preko 50 cm.
prsnog promjera. Da me ne bi tko krivo shvatio, moram izrično
napomenuti, da se za vrieme obhodnjice smiju na jednom
mjestu samo jedanput sjeći sva stabla V. razreda.


Mogao bi tko prigovoriti, da u IV. razredu imade više
stabala nego u 5. razredu, da ćemo dakle nakon 20 godina
imati u V. razredu više sječivih stabala, nego li ih danas ima.


Na to odgovaram, da od X hiljada biljka prvog dobnog
razreda u šumi sa čistom sječom dodje jedva Y\ u najstariji
dobni razred. Stabla se guše, suše, vjetar ih prevali, jororedjujemo
i t. d. tako, da se prekobrojna stabla užiju kao medjutimni
užitak.


Po rečenom bilo bi nam u normalnoj prebornoj šumi dano
uredjenje samo po sebi. Mi bi kroz vrieme obhodnjice imali
užiti kao redoviti užitak uviek samo stabla V., t. j . najjačeg
razreda debljine, te bi tim bezuvjetno trajno gospodarili. Nu
veći dio, dapače, možemo reci, sve naše preborne šume nisu
normalno obraštene. Mjestimice imati ćemo suvišaka, a bogme
mjestimice i manjak na drvnoj gromadi.


S toga se podpunoma slažem sa g. Tvrdonyjem, koji je
nauku o «normalnoj drvnoj zalihi» uporabio i na preborne sastojine
i tim Tichvjevu, odnosno Hufnagelovu metodu znatno
usavršio.


Xu ne slažem se i ne mogu akceptirati nazor Tvrdony-a,
da se normalitet ustanoviti ima na temelju skrižaljka, koje tek
prema vlastitoj uvidjavnosti reducirati moramo.


Skrižaljke prihoda, koje se moraju reducirati na temelju
subjektivnog shvaćanja procjenitelja, ne imaju mnogo realne
vriednosti. Njima manjka jasni, nedvojbeni, da tako rečem, rukopipateljni
ključ za redukciju.


Dok takovog ključa ne ima, nedvojbeno je, da će svaki
taksator takove skrižaljke reducirati prema svom individualnom
shvaćanju, koje kod raznih taksatora bude razno.


Nu mi takove skrižaljke u obće niti ne trebamo, jer mi
imademo podatke, potrebne za ustanovljenje normalnosti, u samoj
procienit se imajućoj sastojini.