DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 310 —


Da je tomu tako, dokazati ću sliedećim primjerom. Za


primjer 6u opet uzeti ved spomenutu sastojinu iz šume zem-


Ijištue zajednice Hreljin.


Za bolje razumjevanje moram spomenuti, da nam je za
jelu debljina od 50—60 cm. prsnog promjera ona debljina, koja
se trgovački najbolje unovčuje, a Hufnagel nam je u svojih
spomenutih razpravah i sa financijalnog gledišta dokazao, da jela,
kad predje u V. razred debljine, postaje financijalno zrela.


S toga ne ćemo smjeti u normalnoj prebornoj sastojini
imati stabala od 60—80 cm. prsnog promjera, nego ćemo za
zadnji razred debljine uzeti onaj od 50—60 cm. Prema tomu
imati ćemo u normalnoj prebornoj sastojini 5 razreda i to:


I. razred od 10—20 cm.; II. razr. od 21 — 30 cm.; III. razr.
od 31—40 cm.; IV. razr. od 41—50 cm.; i V. razr. od
51—60 cm.
Od prije nam je poznato, da u normalnoj sastojini moraju
svi razredi imati jednaku kružnu ploštinu.


Uporavimo sada to pravilo na gore spomenutu sastojinu
iz Hreljinske šume, koja se nalazi na I. boniteti. Našli smo,
da imade po ralu 30´50 m" kružne ploštine. Jer je podpunoma
obrasla, to nam ta kružna ploština predstavlja ujedno i
normalnu kružnu ploštinu.


Ta normalna kružna ploština djeli se u normalnoj šumi,
prema spomenutom pravilu, podjedno na sve razrede debljine.
Dobijemo dakle za svaki od tih 5 razreda 6 10 m´- kružne
ploštine.


Iz te kružne ploštine možemo sasvim lahko prema kružnoj
ploštini uzor stabala, koja bez spomena vriedne pogrieške možemo
uzeti u I. razredu sa 15 cm., u II. razr. sa 25*5 cm.,
u III. razr. sa 35´5 cm., u IV. razr. sa 45´5 cm., i napokon
u V. razr. sa 55*5 cm. prsnog promjera, djelitbom izračunati,
koliko bi stabala moralo biti u svakom razredu.


Kada smo izračunali, koliko bi stabala moralo biti u svakom
razredu u normalnoj sastojini, onda prema tomu i pomoću
skrižaljke o drvnoj gromadi za pojedino stablo (Massentafeln),