DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 312 — G. Tvrdonj je za svoju normalnu sastojinu izračunao 275 m´, t. j . za 4´34 m^ više. Razlika u procjeni iznosi jedva l´o",,, dakle neznatno. Uz to ne smijemo zaboraviti, da je i mala razlika u kružnih ploštinah i konačno, da Tvrdonyjeva sastojina nije onako idealno točna kao naša, jer imade izmedju pojedinih razreda razliku od 1"17 m" kruž. ploštine. Kada još konačno uvažimo, da su te dvie sastojine procjenjivale razne osobe, jedna jednu, druga drugu, prema tomu da je različno prosudjivan sklop, to će mi svaki priznati, da sam ja sa svojom normalnom zalihom, koju sam dobio na temelju računa, sasvim blizu, di jednak sa Tvrdonyjem, koji ju je izračunao iz same naravi. Sliedi logično, da je moje pravilo o izračunavanju normalnosti teoretički i praktički opravdano. Vrlo riedko, ali može ipak jedanput nastupiti slučaj, da u cieloj šumi ne možemo naći niti 1 ral sasvim obraštene (sa podpunim sklopom) sastojine. Nastaje pitanje, kako ćemo tu izračunati normalnu kružnu ploštinu i drvnu gromadu. Tu ćemo morati točno ustanoviti stupanj obrasta — recimo, da je 0´8. Dobivena kružna ploština da je 24-40 m". Tu je bjelodano, da 0´2 površine nije obraslo, dakle da nam toliko, t. j . 6´1 m" manjka i od kružne ploštine. Da dobijemo cjelu normalnu kružnu ploštinu, ne treba ništa drugo, nego li taj manjak od 0´2, t. j . (rl m" pribrojiti. Eaztumačio sam, kako ćemo ustanovit normalnu zalihu i normalni sječivi prihod, koji je representiran u drvnoj gromadi V. norumlnog razreda debljine. Napokon sam protumačio, koliko godina moramo uzeti za obhodnjicu (Umlaufszeit); preostaje mi sada još da raztumačim, kako ćemo izračunati godišnji sječivi etat i kako ćemo sastaviti gospodarstvenu osnovu. To ću razpraviti u sliedećem poglavju. |