DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 313 — Sadanju zalihu, naročito kružnu ploštinu čitavog uredjajnog razreda, izračunati demo na temelju podataka privitoga »Opisa sastojiua.» Kako ćemo dođi do tih podataka, uči nas Hufnagel u spomenutih svojih razpravah. Stoga ja to neću ovdje ponovno tumačiti. Normalnii zalihu, naročito kružnu ploštinu, izračunati ćemo načinom, kako sam to naprvo razložio takodjer iz »opisa sastojina.» Normalni prirast, kojeg smo ustanovili na temelju normalnog broja stabala i »skrižaljka o prirastu pojedinog stabla*, imademo takodjer u »opisu sastojina.» Imademo dakle sve podatke, koji su nam potrebni za izračunavanje godišnjeg etata po jednoj od uobičajenih metoda. Nu kako sve te metode računaju sa godinami obhodnje (Umtriebszeit), kojoj sam u prebornoj šumi, iz uvodno razloženih razloga, načelni protivnik, to se dosljedno tomu ne mogu sprijateljiti sa nijednom od tih metoda. Sve dosadanje metode uzimale su kao glavno izhodište, odnosno svrhu, da se ima izračunati onaj kvantum na drvu, kojega imamo godišnje sjeći. Ako je procjena bila pogriešna, n. pr. previsoka, a šumar je morao vaditi propisani godišnji etat, morala su nastupiti dva slučaja: 1. Ako je etat bio ograničen na površinu, onda se je na njoj, da se dobije propisani etat, moralo previše sječi; sastojina se je tim preizrabila. 2. Nije li etat bio ograničen na površinu, onda se je moralo dogoditi, da smo, vadeći propisani etat, prije reda obašli svu sastojinu, te da zadnjih godina ne ćemo imati što sjeći. Mnijem stoga, da je puno uputnije, da učinimo protivno. Ustanovimo onu zalihu bilo u m" ili u m^, koja nam ima nakon sječe ostati na površini. Sto nam preko toga preteče, to smijemo sjeći. Napried smo izračunali, da moramo po rali normalne pre-^ 24 |