DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 316 — Skroz jednaku potrajnost, t. j . da bi svake godine jednu te istu rentu odbacivala, nije niti jednom čovječjem poduzeću uspjelo polučiti. Svaka produktivna grana čovječjeg poduzeća, bila to trgovina, gospodarstvo, stočarstvo i t. d. podvrgnuta je raznim uplivom, te ne može dati svaku godinu jednaki čisti prihod. Po gotovo je nepredvidjenim uplivom podvrgnuto šumarstvo. Mi se doduše moramo trsiti, da polučimo što veću jednakost naših godišnijh prikoda, akoprem smo već unapred uvjereni, da je nikada polučiti ne ćemo. Moramo se s toga zadovoljiti sa poprilično jednakom potrajnošću. Ako se gospodarstvena osnova imade sastaviti za sumu koje zemljištnc zajednice, čiji članovi u duhu obstojećih zakona imađu pravo nžiti samo redoviti godišnji prihod, t. j . prirast, to, ako nam je možda izračunani etat veći, nego li godišnji prirast, možemo ustanoviti onaj suvišak, koji nam ostane, kada cieli sadanji popriečni godišnji prirast odbijemo od izračunatog godišnjeg etata. Taj se višak može uložiti u novcu kao nepotrošiva šumska glavnica, ili se može upotriebiti na melioracije n. pr. za izgradnju šumskih puteva, za kupovanje šumskih enklava i t. d. Kod sastavljanja drvosječne osnove imati ćemo na uživanje propisati najprije one sastojine, u kojima je V. razred debljine najvećma zastupan, zatim one, koje su očevidno slaboga pri rasta i napokon one sastojine, u kojima imade najviše prezrelih, suhovrhih i nagnjilih stabala. * * * Uporabom ove metode možemo sasvim lahko ustanovitipovršinu svakogodišnje sječine, a to je za nadzorne oblasti od veoma velikog probitka Na temelju »Opisa sastojina» možemo točno proračunati onu površinu, koja će nam biti potrebna, da budemo mogli racionalno sjeći godišnji etat. |