DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— mi — U obce, a kod malih šumskih posjeda naposeb, ne bi preporučio, da se izkolče godišnje sječine, jer bi bile premalene i jer ne pružaju mogućnost skroz racionalne uporabe. Praktičnije će biti, da si obhodnjicu, koja će kod jele biti u naših krajevili oko 20 godina, razdjelimo — recimo u 4 razdoblja, t. j . od 5 do 5 godina, ili u 5 razdoblja od 4—4 godine. Ustanovimo zatim sječnu površinu za I. pet, odnosno četiri godišnje razdoblje. Tu recimo petgodišnju sječinu izkolčimo u naravi, te tečajem pet godina u njoj sječemo svakogodišnji etat tako, da na čitavoj sječini vadimo najprije ona stabla, koja treba da se radi prezrelosti ili velikih ozleda najprije sjeku. Tako postupamo 2. 3. i t. d. do 5. godine, dok nismo sa sječom gotovi. Očito je, da ne bude svih 344 stabla I. razreda, 119 stabala II. razreda i t. d., koji se nalaze u normalnoj sastojini, došlo s vremenom u Y. razred — ona se moraju postepeno umanjiti. To umanjenje obavlja djelomice sama narav, izvaljujuć i prelomljujuć pojedina stabla. Nješto se uništi prigodom sječe, izradbe i izvoza godišnjeg etata, a nješto moramo i sami vaditi proredom. Ovako dobiveni užitak, zatim onaj, koji nam daju prestara stabla od preko 80 cmt., koje nismo uzeli u račun, daju nam medjutimni užitak, kojega ne trebamo posebno izračunavati, jer se izračunati ne da. * * Sama gospodarstvena osnova ima sastojati od: 1. obćenitog opisa, 2. opisa sastojina, 3. drvosječne osnove, ujedno pregledne knjige užitaka, 4. ogojne osnove, 5. skrižaljke drvne gromade i prirasta (Masseiitafeln) i 6. gospodarstvenog nacrta. |