DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 3 <-- 3 --> PDF |
´^mmmraM Kit, Br. 8.1 9. u ZAGREBU, 1. kolovoza 1898. God. XXII. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´,´2 stranice 4 for.; za Vs stranice 2 for. 70 novč.; za ´A stranice 2 for. — Za višeJjratno uvrštenje primjerena popustbina. Šumarski muzej u Zagrebu. u sjednici od 17. ožujka 1885. i sliedećih dana posavjetovaše se u krilu kr. zemaljske vlado u Zagrebu zastupnici autonomne šumarske uprave sa najodličnijimi šumarima krajiških imovnih obcina glede sudjelovanja kraljevina Hrvatske i Slavonije na budimpeštanskoj milenijskoj izložbi u god. 1896. i stvoriše tom prigodom sliedece zaključke: 1. Krajiške imovne obćine izložiti će zajednički u posebnom hrv.-slav. šumarskom paviljonu, koji će se troškom imovnih obcina, zatim iz zemaljskih prinosa, kao i iz prinosa krajiške investicijonalne zaklade podići. 2. Taj šumarski paviljon imati će se tako sagraditi, da će kasnije skupa sa izloženima predmetima služiti kao novo utemeljeni šumarski muzej u Zagrebu, utemeljenje toga muzeja ima pako hrv.-slav. šumarsko družtvo na se preuzeti. 3. Izložbeni predmeti imali su se prema tomu tako birati i sastaviti, da se kao s njima, tako i sa raznima iz svih predjela zemlje sabranima sbirkama poglavito predoči šumsko stanje i gospodarenje sa šumama,´ usuprot pako da se dobava raznih hrastovih i inih polufabrikata prepusti šumskima trgovcima i industrijalcima. 4. Lov se imade takodjer, ali u posebnom odjelu toga paviljona izložiti. Nakon što je Nj. Preuzvišenost g. ban te zaključke prihvatio, bio je na taj način temelj osnovati se imajućega šu |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 298 — marskoga muzeja udaren; dalnja pako ostvarenja istoga inaugurirana time, da je Nj. Preuzvišenost g. ban za taj šumarski muzej hrv.-slav. šumarskomu družtvu darovao. 1. spomenuti izložbeni paviljon; 2. svekolike od autonomnih oblasti izložene šumske predmete i sbirke; 3. svekoliku od krajiške investicijonalne zaklade bud na hrv.-slav., bud na ugarskom izložbenom prostoru izloženu skupocjenu^ hrastovu i inu drvnu robu, sbirke i ine predmete. Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo usvojilo je tu ideju, te primilo velikodušne darove Njeg. Preuzvišenosti sa zahvalnošću, te se napokon obratilo i na ostale hrv.-slavonske izložitelje, poimence pako na kraj. imovne obćine, da i one svoje izložbene predmete prepuste hrv.-slav. šumarskomu družtvu za novi utemeljiti se imajući šumarski muzej. Tom pozivu odazvaše se svekolike imovne obćine, što više, ne samo da su prepustile za muzej sve svoje izložbene predmete, nego priskočiše i sa znatnima novčanima doprinosima za rečenu svrhu. To isto učiniše i naši veleposjednici, šumski trgovci i industrijalci, tako da je od prodaje krupnije drvne robe, koja nije bila sposobna za muzej, zatim od utržka za prodani paviljon, dobivena ukupna svota od 16.728 for. 20 nč. Drveni šumarski paviljon morao se je prodati, jer bi prenos istoga iz Budimpešte u Zagreb preveć skup bio, nadalje, jer kao muzejalna sgrada ne bi svojoj svrsi odgovarao, a napokon i radi toga, jer se je šumarsko družtvo već bavilo sa misiju, da si podigne vlastiti šumar ki dom, u kojemu je, ne samo šumarsku akademiju, nego i šumarski muzej smjestiti namjeravalo. Taj zaključak je Nj. Preuzvišenost g. ban kao zemaljsl^i poglavar i kao pokrovitelj šumarskoga družtva odobrio i ujedno dozvolio, da se svikoliki utržci i darovi u t u svrh u upotrebiti smiju. Na to se je šumarsko družtvo obratilo na svekolike šumoposjednike, imovne obćine i dr. u zemlji, radi doprinosa u gore naznačenu svrhu, isto tako i na zemaljski glavni |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 5 <-- 5 --> PDF |
~ 299 — grad Zagreb radi bezplatnoga podieljenja gradilišta za šumarski dom i šumarski muzej, toj molbi odazvao se je glavni grad velikodušno, poklonivši šumarskomu družtvu gradilište u vriednosti od 12.000 for., ali pod tim uvjetom, da se ta svota osigura na sgradi za onaj slučaj, ako bi ista prestala služiti onoj svrsi, kojoj je namienjena. Napokon darovala je i prva hrv. štedionica prigodom svoga jubileja šumarskomu družtvu svotu od 5000 for. za prvo uredjenje šumarskoga muzeja. Šumarsko družtvo je dakle znatnim trudom svoj rad započelo, a konačno i izvelo, te je napokon i osnovati se imajuću šumarsku akademiju predbježno na 20 godina pod svoj krov primilo i istoj u naukovne svrhe, pod istim krovom smjestiti se imajuči bogati šumarski muzej na porabu prepustilo ; ono je preuzetu dužnost, da utemelji vlastiti šumai´ski muzej svojski izpunilo, i na taj način steklo imovinu od velike realne i znanstvene vriednosti i time si postavilo za zadaću nov i uzvišen cilj za svoje daljnje djelovanje. Nakon svega toga dolazi g. prof. Kesterčanek u svibanjskom broju Šum. lista s predlogom, da šumarsko družtvo predade tako utemeljeni šumarski muzej kr. šumarskoj akademiji. Nu pri tome je g. prof. Kesterčanek pregledao sliedede činjenice: da je naime hrv.-slav. šumarsko družtvo svoj družtveni dom dielomice baš za to tako sagradilo, da i šumarski muzej u isti smjestiti može; nadalje, da su mu od zemlje, grada Zagreba, od izložitelja, od imovnih obćina i veleposjednika j edino u tu svrhu, a od prve hrv. štedionice tek uvjetno onako znatni darovi poklonjeni, koji bi se morali povratiti, kada bi šumarsko družtvo podignuti šumarski dom odtudjilo onoj svrsi, da služi naime ujedno i kao šumarski muzej, dapače ne bi dar prve hrvatske štedionice niti do plateža došao, ako ne bi šumarsko družtvo preuzetom uvjetu, da će i šumarski muzej podignuti, udovoljilo. Napokon nije ni to dosta uvažio, da šumarsko družtvo, koje si je toli plemenitu zadaću sa ustrojenjem šumarskoga |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 300 muzeja pred oči stavilo i u tu svrhu na vladu i na cielu zemlju apeliralo, ne može sada od postavljenoga si cilja odustati, a da mu se posve opravdano ne predbaci, da je nestalno i ne konsekventno. Po našem mnienju je šumarsko družtvo upravo dužno jednom preuzetu, a po visokoj vladi i ostalima darovateljima sankcioniranu zadaću točno i do zadnjih konsekvenca provesti, a nedvojbeno je, da će mu, kada tu zadaću obavi, svi na to pozvani faktori zahvalni biti. Niti financijalno pitanje, niti težki posao oko muzeja ne smiju šum. družtvo u tom pravcu ni najmanje smetati; njegova mu sredstva to dozvoljuju, a i organi vis. zemaljske vlade ići će mu sigurno rado na ruku. Nakon tih anticedeneija mislimo, da hrv.-slav- šumarsko družtvo ne će moći po g. prof. Kesterčaneku zastupano mnienje usvojiti, a isto tako i vis. kr. zemaljska vlada jedva da će na se preuzeti, da buduća šumarska akademija uzdržava šumarski muzej, pošto je, kako je poznato, dotiranje šumarske akademije iz dohodaka zemalj. dobra Božjakovina zakonom uredjeno. Zikmundovskj. Uredjenje u prebornih šumah. Poznato je, da je ustanovljivanje i razlikovanje dobnih razreda (Altersklassen) u prebornoj šumi skroz dvojbena — dapače nemoguća stvar. Mnogo stablo sa 30 cmt. promjera na panju imade čestokrat puno više godina, nego li stablo sa 50 cmt. To je poznato svima šumarima, koji gospodare u prebornoj šumi, a ipak se je kod sastavka gospodarstvene osnove za te šume, do u najnovije vrieme, uviek računalo sa dobnimi razredi i sa obhodnjom (Umtriebszeit). Nemogućnost ustanoviti sječivost stojećeg stabla u prebornoj šumi po godinama uvidio je medju inimi i franceski šu |