DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 226 —


razred uzeti IV. od 41—50 centimetara prsnog promjera,
jer se bukva u toj debljini najbolje unovčuje i jer je i financijalno
zrela.


Gdje bude bukva i jela zajedno, u desiti ćemo obhodnjicu
prema vladajudoj vrsti drveća, te učiniti tako, da na pr. sa jelovinom
obadjemo sa sjeČinom svu šumu dva puta, dok bukovinom
jedanput.


Ili možemo i tako učiniti, da ustanovimo kod bukve osam
razreda, od kojih zadnji sastoji iz stabala od 46—50 cmt.
Ta stabla možemo sjeći odmah sa jelovinom, a ona od 41—45
sjeći ćemo u drugoj obhodnjiei.


A. Kern.
Hrast u visokoj šumi.


Napisao prof. J. Partaš.
Pod ovim je naslovom nedavno izašla nova knjiga vrstnoga
njemačkoga stručara Dr. Martina i to, kao četvrti svezak poznatoga
mu djela: «Die folgerungen der Bodenreinertragst
h e 0 r i e fiir die Erziehung und die Umtriebszeit der \vichtigsten
deutschen Holzarten. Viertes Band enthaltan die Eiche im
Hochwaldbetrieb. Druck und Verlag von B. G. Teubner.
Leipzig 1898. Ciena je ovoj svezci 6 maraka, dakle oko 3 for.
60 nč. našega novca. Već polag ciene vidi se, da je knjiga
dosta omašna, a sadržaje doista 274 stranica, dakle i to pokazuje,
da je pisac ovoj važnoj i cienjenoj vrsti drva posvetio
onu pomnju, koju ona u punoj mjeri doista i zaslužuje.
Iz samoga djela vidi se, da je pisac sa puno pomnjetruda potanko razpravio sve gospodarstvene odnošaje, tičuće se
uzgoja, njege, sječe i unovčenja hrastova za sva područja njemačkoga
carstva, u kojih se hrastici kao visoke šume goje. On
je podrobno opisao gospodarstvene odnošaje hrastika onih predjela,
U kojima još i danas hrastici visokog uzgoja znatnu
površinu zapremaju i najvriednije njemačke šume representiraju




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 327 —


i gdje su se od davnine neka posebna načela, ticuda se gospodarenja
s timi hrastici, razvila, a to su hrastici: Lotrinžke,
Falačke šume, Spesarta i Nasavske.


Da cienjeni čitaoci mogu dobiti jasan pojam, što je sve
u ovoj knjizi pisac obradio, priobćujemo na kratko pregled
obradjenoga gradiva prema poglavjima.


U prvih §§. opisan je prirast visokih hrastika i to onih,
koji su proizašli iz prebornog gospodarenja i prijašnjeg srednjeg
uzgoja, kao i onih, uzgajanih od početka kao visoka šuma u
sklopu. Tom se je prilikom obazrio pisac ne samo na čiste
hrastike, već i one, u kojih ima i drugih vrsti drveća u smjesi,
navlastito se je osvrnuo na čestu družicu hrasta, bukvu.


Osim toga opisan je zamašaj proredjivanja i progaljivanja
na prirast pojedinih stabala i upozoreno na veliku važnost
podsadjivanja u dobi poodmaklih redjih hrastika, pak velik
upliv zemljišta, položaja i načina uzgoja na sam kvalitet
uzgojnog hrastovog drva; poslužio se svima stečevinama ne samo
prakse već i najnovijih iztraživanja Hartiga i drugih.


U dalnjih §§. opisao je način razvrstanja hrastovine polag
sortimenata i ciene im u Pruskoj, u Bavarskoj, i to za šume
u Falačkoj i na Spesartu, u Wiirtembergu i u Lotrinžkoj,
nadovezao na to svoja kritička razmatranja. Iz ovoga interesantnoga
poglavja vidi se ne samo velika razlika u glavnih
načelih, mjei´odavnih kod sastavka cienika na razne sortimente,
već i to, da je u tom pogledu njemački jug mnogo napredniji
od sjevera, u u oba zaostaju u tom pogleduzanama.
Glavna načela, po kojih su stvoreni naši cienici za prodaju
— oslanjajuć se u glavnom na debljinu sortimenta — jesu
bolja i praktičnoj uporabi hrastovine više odgovarajuća. Numi bi morali još i u većoj mjeri usvojiti ona načela, polag
kojih šumska trgovina uporabivost, a po tom cienu raznih
sortimenata opredjeljuje, da nam cienici U svakom pogledu
odgovarali budu. Ovo poglavje zaslužuje dakle pažnju onih
stručara, kojima je sastavljanje ovakovih cienika povjereno.


U sliedećih §§. naći će poduke i mnogo interesantnih
podataka onaj, kojemu je u prvom redu nastojati oko same




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 34     <-- 34 -->        PDF

- 328 —
sječe i s tim skopčanoga pomladjivanja čistih i mješovitih
hrastika visokog uzgoja, dakle svaki šumar, koji djeluje u
predjelu, gdje hrastika ima. Ovo poglavje zaprema gotovo
trećinu cielc knjige i govori o naravnom pomladjivanju i uvjetih,
gdje se takovo preporučuje, i opet o odnošajih, u kojih se naravno
pomladjivanje preporučiti ne može.


S pravom upućuje pisac na jeftinoću i shodnost naravnog
pomladjivanja u mnogih slučajevih, a zasvjedočavaju to mnogi
stari hrastici u slabije pristupnih djelovih velikih hrastovih
šuma, gdje je nekada samo naravno pomladjivanje običajno
bilo. Zali s toga, da se je u novije vrieme i kraj takovih okolnosti,
gdje je naravno pomladjivanje skroz umjestno bilo, prešlo
na ručno pomladjivanje, premda pisac sam nije proti ručnom
pomladjivanju, već ga u mnogih slučajevih podpunoma opravdanim
i umjestnim drži, dapače veli, u većini slučajevih biti će umjetno
pomladjivanje shodnije, ma i bilo ono s troškom skopčano.


Pisac potanko opisuje način naravnoga pomladjivanja
hrastika oplodnom sječom i kaže, da će takova imati svagdje
ondje osobito povoljnih uspjeha, gdje je zemljišt e dobro,
a klim a blaga , pa se oplodne godine u kratkih razmacih
opetujii, dakle i čitava se oplodnja za najdulje 6—8 godina
provesti može. Pisac upućuje na činjenicu, da hrast u prvih
godina podnosi djelomični zastor, pa je prijatelj onakove oplodne
sječe, kakova je i u naših slavonskih hrasticih običajna i koju
mnogi drže za čistu sječu, nu koja je doista oplodna sječa. To
je pomladjivanje uz 5-godišnju predzabranu a nakon toga sliedi
sječa hrastova, reducirana samo na dovrše n u sječu, pošto
ne bi imalo svrhe i onako riedke hrastove prozračivati i progaljivati.
Mjesto prozračivanja i progaljivanja neka se izvade
one vrsti drva, koje bi hrastovom pomladku smetale i u rastu
ga previše priečile.


Oplodnu sječu zagovara pisac navlastito ondje, gdje bi se
korov previše bujno razviti mogao, a gore se spomenuti naravni
uvjeti nalaze.


Pisac priznaje, da je u Njemačkoj umjetno pomladjivanje
hrastovih visokih šnma najobičajnija metoda kultivacije, navla




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 329 —


stito sadnja žira, koju drži mnogo shodnijom od sadnje hrastovih
sadjenica, koja se samo iznimno rabi, a i rabiti preporučuje.


Gdje sječine lako bujnim korovom zarastu, drži, da je
najbolji hrastov žir nekoliko godina prije sjeee podsaditi, da može
hrastov podmladak korovu poodmači, kad zastora starog drveća
ponestane. Sto gušći podmladak drži pisac shodnim. Ondje,
gdje je zemljište vrlo bujno i korov naglo raste, a već ga i
od prije mnogo ima, veli pisac, da valja sjećinu krčiti , a
da se taj trošak krčenja pokrije, najbolje je na takovih sječinah
zavesti šumsko-poljsko gospodarenje i upućuje u tom
pogledu na osobito krasne uspjehe nadšumarije viernheimške ,
gdje su ovakove kulture mnogo bolje od svih ostalih. U koliko
se ipak ne bi na takovom zemljištu htjelo ili moglo šumskopoljsko
gospodarenje voditi, preporučuje sadnju na krpe, koja
se i kod nas u novije vrieme sve više na takovih zemljištih
udomaćuje.


Sadnju sadjenica preporučuje pisac samo ondje, gdje se
želi uz drugi bujniji podmladak uspjevanje hrasta osjegurati,


n. pr. u sjednjih šumah, pak u šumali mješovitih, navlastito
u mješovitih hrastovih i bukovih, gdje bi inače hrast lahko
bukvi podleći mogao, a doista i podlegao. Kao što i kod nas
tako su se i mnoge hrastove i bukove šume u Njemačkoj
nepažnjom pretvorile same od sebe u čiste bukvike.
Pošto hrast lako drugomu drveću podleći može, akoprem mu
smjesa u mladosti godi, dapače mu pospješuje sam rast i poboljšava
formu, kako je to i za naše odnošaje g. Kozarac svojedobno
u ovom listu liepo razpravio, a i pisac to potvrdjuje,
to se ipak mora na hrastove kulture od mladosti paziti i, ako
je od nužde, takove po više puta čistiti , a kad su poodrasle
opetovano, nu slabo prored jivat i. U starijoj dobi, kad
se hrast i sam proredi, valja ga podsadjivati, da se tlo uzčuva,
a osim toga, da se prihod takovih šuma poveća i tim dulj e
obhodnje hrasta financialno omoguće. Bukva
i grab biti će za podsadjivanje najbolji, a isti ne će dozvoliti,
da se širi korov i ino podredjeno drveće i grmlje, kao lieska,


25




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 330 —


svib, trušljika, kupina i t. d., što je kasnije i onako samo
zapriekom valjanom pomladjivanju. Pisac pobija u tom pogledu
nazore takodjer dobro poznatog njemačkog stručnjaka Borggrevea,
koji podsadjivanje zabacuje.


U dalnjih §§, podaje nam pisac množinu dendrometrijski
interesantnih podataka gledom na množinu stabala, temeljnica
i t. d. za prije spomenuta područja njemačkih hrastika, iz
kojih se vidi, da imadu Niemci još i do 400 godina starih
hrastovih sastojina. Pisac govori nadalje o tekućem i popriečnom
prirastu, te drži, da bi se sječa hrastika u glavnom imala
ravnati polag potonjega. Pisac obrazlaže nadalje važnost normalnih
hrastovih sastojina obzirom na šumsku statiku i razpravlja
o normalnom prirastu u debljinu i visinu za pojedino
stablo, kao i normalnom prirastu čitavih sastojina.


Za taksatora od osobite je važnosti ono, što pisac govori
o obhodnjah hrastovih šuma. Obrazloživ važnost obhodnje u
narodno-gospodarstvenom i šumarskom smislu, prelazi pisac na
razne vrsti samih obhodnja. U prvom redu razpravlja o t e h-
n i č k 0 j obhodnji, koju zove «obhodnjom obzirom na promjer».
Ovu smatra pisac najvažnijom, jer se osniva na uporabnoj
vriednosti stabala. Osim toga govori o obhodnji obzirom na
postotke prirasta drvne gromade i prirasta, pak o obhodnji,
preporučivanoj po Pressleru polag njegovog «postotka zrelosti».
Za ovu obhodnju veli, da ne ima svagda za to prave praktične
vriednosti, jer predpostavlja normalne sastojine, a takovih upravo
medju starimi hrastovimi sastojinami manje ima, akoprem je
temelj ovog računanja skroz izpravan. Pisac pobija nazore
mnogih pristaša stare škole, koji drže, da nova škola ne dozvoljava
dugačkih obhodnja i podkrepljuje to računom, pa kaže:
da češće proredjivanje, podsadjivanje, velika
vriednost debelih sorti menta i sve niže padajući
postotak, kojim se glavnice ukamaćuju,
visoke obhodnje u hrastici h podpun
0 m a opravdavaju. Navlastito veli pisac, tim više su
opravdane visoke obhodnje, sto su šume dalje od giisto napu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 331 čenih
industrialnih krajeva i što je tlo bolje. Već iz toga se
vidi, da se je kod nas pravo učinilo, kad su se obhodnje naših
hrastika povisile od 100 na 140 godina. Sto godišnja obhodnja
prenizka je za hrast, koji upravo nakon 100. godine u vriednosti
vanredno prirašćuje.


Pisac opravdava obhodnje i do 200 godina, nu protivan je
prekomjerno visokim obhodnjam, kakove mnogo puta za hrastike
zagovaraju pristaše stare škole. Sam konzervatizam gospodarenja,
veli pisac, više se sastoji u tom, da se što bolje
podrže vrela, iz kojih se dobra stvaraju, nego li samo podržavanje
već postojećih đobai´a, a to da vriedi i za šumsku proizvodnju.
S toga, da imade konservatizam u šumarstvu u prvom
redu obazrieti se na to, da se uzeuva produktivna snaga tla,
da se pomladjivanje šuma pomno provadja, sastojine valjano
njeguju, a tek u drugom redu dolazi u obzir podržavanje starih
sastojina. U zadnjem pogledu najodlučnije je to, da se uživanje
šuma dovede u pravi sklad sa prirastom.


Obzirom na glavna gospodarska načela priznaje pisac, da
uzgoj visokih hrastika Ima biti u prvom redu zadatak države,
a tek u drugom redu obćina i privatnika. Ujedno tumači pisac,
koji su pravi razlozi razliČnog stanja državnih i privatnih šuma
i zašto su državne šume pretežno u boljem stanju, nego li privatne.


Konačno pobija pisac nazore socialističke i obrazlaže potanko,


s kojih su razloga isti u šumarstvu neprovedivi.


Kako se iz ovoga priobćenoga sadržaja vidi, sadržaje ova


knjiga mnogo toga, što će zanimati svakoga, koji ima posla,


bilo sa uzgojem, bilo sa uredjenjem visokih hrastovih šuma,


pak prem je imao pisac pred očima hh samo gospodarenje u


hrasticih visokoga uzgoja u Njemačkoj, dati će se mnogo toga,


što je kušano i prokušano i kod nas upotriebiti. Preporučujemo


s toga ovu knjigu našim stručarom osobito toplo i držimo, da


ona ne bi smjela manjkati nigdje, gdje se hrastici u veliko goje.


Preporučujemo nabavu ove knjige, iie samo nadležnim oblastim,


već i svakoj šumariji.