DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 328 — sječe i s tim skopčanoga pomladjivanja čistih i mješovitih hrastika visokog uzgoja, dakle svaki šumar, koji djeluje u predjelu, gdje hrastika ima. Ovo poglavje zaprema gotovo trećinu cielc knjige i govori o naravnom pomladjivanju i uvjetih, gdje se takovo preporučuje, i opet o odnošajih, u kojih se naravno pomladjivanje preporučiti ne može. S pravom upućuje pisac na jeftinoću i shodnost naravnog pomladjivanja u mnogih slučajevih, a zasvjedočavaju to mnogi stari hrastici u slabije pristupnih djelovih velikih hrastovih šuma, gdje je nekada samo naravno pomladjivanje običajno bilo. Zali s toga, da se je u novije vrieme i kraj takovih okolnosti, gdje je naravno pomladjivanje skroz umjestno bilo, prešlo na ručno pomladjivanje, premda pisac sam nije proti ručnom pomladjivanju, već ga u mnogih slučajevih podpunoma opravdanim i umjestnim drži, dapače veli, u većini slučajevih biti će umjetno pomladjivanje shodnije, ma i bilo ono s troškom skopčano. Pisac potanko opisuje način naravnoga pomladjivanja hrastika oplodnom sječom i kaže, da će takova imati svagdje ondje osobito povoljnih uspjeha, gdje je zemljišt e dobro, a klim a blaga , pa se oplodne godine u kratkih razmacih opetujii, dakle i čitava se oplodnja za najdulje 6—8 godina provesti može. Pisac upućuje na činjenicu, da hrast u prvih godina podnosi djelomični zastor, pa je prijatelj onakove oplodne sječe, kakova je i u naših slavonskih hrasticih običajna i koju mnogi drže za čistu sječu, nu koja je doista oplodna sječa. To je pomladjivanje uz 5-godišnju predzabranu a nakon toga sliedi sječa hrastova, reducirana samo na dovrše n u sječu, pošto ne bi imalo svrhe i onako riedke hrastove prozračivati i progaljivati. Mjesto prozračivanja i progaljivanja neka se izvade one vrsti drva, koje bi hrastovom pomladku smetale i u rastu ga previše priečile. Oplodnu sječu zagovara pisac navlastito ondje, gdje bi se korov previše bujno razviti mogao, a gore se spomenuti naravni uvjeti nalaze. Pisac priznaje, da je u Njemačkoj umjetno pomladjivanje hrastovih visokih šnma najobičajnija metoda kultivacije, navla |