DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 330 —


svib, trušljika, kupina i t. d., što je kasnije i onako samo
zapriekom valjanom pomladjivanju. Pisac pobija u tom pogledu
nazore takodjer dobro poznatog njemačkog stručnjaka Borggrevea,
koji podsadjivanje zabacuje.


U dalnjih §§, podaje nam pisac množinu dendrometrijski
interesantnih podataka gledom na množinu stabala, temeljnica
i t. d. za prije spomenuta područja njemačkih hrastika, iz
kojih se vidi, da imadu Niemci još i do 400 godina starih
hrastovih sastojina. Pisac govori nadalje o tekućem i popriečnom
prirastu, te drži, da bi se sječa hrastika u glavnom imala
ravnati polag potonjega. Pisac obrazlaže nadalje važnost normalnih
hrastovih sastojina obzirom na šumsku statiku i razpravlja
o normalnom prirastu u debljinu i visinu za pojedino
stablo, kao i normalnom prirastu čitavih sastojina.


Za taksatora od osobite je važnosti ono, što pisac govori
o obhodnjah hrastovih šuma. Obrazloživ važnost obhodnje u
narodno-gospodarstvenom i šumarskom smislu, prelazi pisac na
razne vrsti samih obhodnja. U prvom redu razpravlja o t e h-
n i č k 0 j obhodnji, koju zove «obhodnjom obzirom na promjer».
Ovu smatra pisac najvažnijom, jer se osniva na uporabnoj
vriednosti stabala. Osim toga govori o obhodnji obzirom na
postotke prirasta drvne gromade i prirasta, pak o obhodnji,
preporučivanoj po Pressleru polag njegovog «postotka zrelosti».
Za ovu obhodnju veli, da ne ima svagda za to prave praktične
vriednosti, jer predpostavlja normalne sastojine, a takovih upravo
medju starimi hrastovimi sastojinami manje ima, akoprem je
temelj ovog računanja skroz izpravan. Pisac pobija nazore
mnogih pristaša stare škole, koji drže, da nova škola ne dozvoljava
dugačkih obhodnja i podkrepljuje to računom, pa kaže:
da češće proredjivanje, podsadjivanje, velika
vriednost debelih sorti menta i sve niže padajući
postotak, kojim se glavnice ukamaćuju,
visoke obhodnje u hrastici h podpun
0 m a opravdavaju. Navlastito veli pisac, tim više su
opravdane visoke obhodnje, sto su šume dalje od giisto napu