DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 330 — svib, trušljika, kupina i t. d., što je kasnije i onako samo zapriekom valjanom pomladjivanju. Pisac pobija u tom pogledu nazore takodjer dobro poznatog njemačkog stručnjaka Borggrevea, koji podsadjivanje zabacuje. U dalnjih §§, podaje nam pisac množinu dendrometrijski interesantnih podataka gledom na množinu stabala, temeljnica i t. d. za prije spomenuta područja njemačkih hrastika, iz kojih se vidi, da imadu Niemci još i do 400 godina starih hrastovih sastojina. Pisac govori nadalje o tekućem i popriečnom prirastu, te drži, da bi se sječa hrastika u glavnom imala ravnati polag potonjega. Pisac obrazlaže nadalje važnost normalnih hrastovih sastojina obzirom na šumsku statiku i razpravlja o normalnom prirastu u debljinu i visinu za pojedino stablo, kao i normalnom prirastu čitavih sastojina. Za taksatora od osobite je važnosti ono, što pisac govori o obhodnjah hrastovih šuma. Obrazloživ važnost obhodnje u narodno-gospodarstvenom i šumarskom smislu, prelazi pisac na razne vrsti samih obhodnja. U prvom redu razpravlja o t e h- n i č k 0 j obhodnji, koju zove «obhodnjom obzirom na promjer». Ovu smatra pisac najvažnijom, jer se osniva na uporabnoj vriednosti stabala. Osim toga govori o obhodnji obzirom na postotke prirasta drvne gromade i prirasta, pak o obhodnji, preporučivanoj po Pressleru polag njegovog «postotka zrelosti». Za ovu obhodnju veli, da ne ima svagda za to prave praktične vriednosti, jer predpostavlja normalne sastojine, a takovih upravo medju starimi hrastovimi sastojinami manje ima, akoprem je temelj ovog računanja skroz izpravan. Pisac pobija nazore mnogih pristaša stare škole, koji drže, da nova škola ne dozvoljava dugačkih obhodnja i podkrepljuje to računom, pa kaže: da češće proredjivanje, podsadjivanje, velika vriednost debelih sorti menta i sve niže padajući postotak, kojim se glavnice ukamaćuju, visoke obhodnje u hrastici h podpun 0 m a opravdavaju. Navlastito veli pisac, tim više su opravdane visoke obhodnje, sto su šume dalje od giisto napu |