DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 331 čenih industrialnih krajeva i što je tlo bolje. Već iz toga se vidi, da se je kod nas pravo učinilo, kad su se obhodnje naših hrastika povisile od 100 na 140 godina. Sto godišnja obhodnja prenizka je za hrast, koji upravo nakon 100. godine u vriednosti vanredno prirašćuje. Pisac opravdava obhodnje i do 200 godina, nu protivan je prekomjerno visokim obhodnjam, kakove mnogo puta za hrastike zagovaraju pristaše stare škole. Sam konzervatizam gospodarenja, veli pisac, više se sastoji u tom, da se što bolje podrže vrela, iz kojih se dobra stvaraju, nego li samo podržavanje već postojećih đobai´a, a to da vriedi i za šumsku proizvodnju. S toga, da imade konservatizam u šumarstvu u prvom redu obazrieti se na to, da se uzeuva produktivna snaga tla, da se pomladjivanje šuma pomno provadja, sastojine valjano njeguju, a tek u drugom redu dolazi u obzir podržavanje starih sastojina. U zadnjem pogledu najodlučnije je to, da se uživanje šuma dovede u pravi sklad sa prirastom. Obzirom na glavna gospodarska načela priznaje pisac, da uzgoj visokih hrastika Ima biti u prvom redu zadatak države, a tek u drugom redu obćina i privatnika. Ujedno tumači pisac, koji su pravi razlozi razliČnog stanja državnih i privatnih šuma i zašto su državne šume pretežno u boljem stanju, nego li privatne. Konačno pobija pisac nazore socialističke i obrazlaže potanko, s kojih su razloga isti u šumarstvu neprovedivi. Kako se iz ovoga priobćenoga sadržaja vidi, sadržaje ova knjiga mnogo toga, što će zanimati svakoga, koji ima posla, bilo sa uzgojem, bilo sa uredjenjem visokih hrastovih šuma, pak prem je imao pisac pred očima hh samo gospodarenje u hrasticih visokoga uzgoja u Njemačkoj, dati će se mnogo toga, što je kušano i prokušano i kod nas upotriebiti. Preporučujemo s toga ovu knjigu našim stručarom osobito toplo i držimo, da ona ne bi smjela manjkati nigdje, gdje se hrastici u veliko goje. Preporučujemo nabavu ove knjige, iie samo nadležnim oblastim, već i svakoj šumariji. |