DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 333 — šdana, ua Ivančici, gdje ga je još g. 1820. našao W i e r z- b i c k i; raste poEttingeru u šumama križevačko-bjelovarske županije, oko Slunja i druguda, ali ponajvedma utrešen u smrekovu ili jelovu šuniTi, nu ne znamo, da li kao samonik ili ga sadiše. Kod Gospića ima ariša u šumi Jasikoveu, gdje ga je prije mnogo godina našao pokojni major Sablja r i jednu nam grančicu sačuvao u svojoj sbirci šumskoga drveća i grmlja, što se sada čuva u botaničko-fiziologičkom zavodu kr. sveučilišta u Zagrebu. Prije bijaše ariš u Gorskom kotaru svakako običniji, nego li je danas, nu kako mu je zagasito-crveno drvo trajno u vodi i na zraku, biti će ono uzrokom, da je za prijašnjih vjekova ljuto stradao. Grede u sobama frankopanskoga grada u Bakru jesu od ariševa drva, a sigurno i one u Kraljevici, pa u Primorju možda i po drugim zrinsko-frankopanskim gradovima. I danas pripovieda puk, da je ariševina dovezena iz Gorskoga kotara. Osim u Alpama i Karpatima seže ariševo prirodno područje na moravsko-slezko gorje i moguće južno u česko-moravsko visočje. On seže u Evropi od Alpa u Daupliineu do Sedmogradske, prama sjeveru do 50° sjeverne širine, južno do južnih alpinskih ogranaka. Hrvatske i južne Ugarske. N v m a n ga navodi i za Crnogoru i Hercegovinu, dočim ga P a n č i ć ne bilježi za Srbiju. Uzpinje se 900 — 2100 m. visoko. Iztičemo; da ariš mienja boju svojih ženskih resa, koje mogu biti crvenkasto-žutkaste ili crvene (var. r u b r a), žute poput sumpora (var. s u 1 p h u r e a), a budu kadkad i zelenkaste ili biele (var. a 1 b a). Bielu cvatuću jednu formu sa 5 cm. dugim češerikama, opisao je W i 11 k o m kao var. p a 11 i d i- flora. Bor olbiciii. Piniis silvcstris L, Bor obični ili bor divlji, ako i nije tako ugledan kao smreka, jela ili ariš, to je ipak i borova šuma našemu oku mila, a zna se, da je medju našim Četinarima upravo obični boi- ponajkoristniji. |